Sankcionirani brodovi ove godine zauzimaju neuobičajeno velik udio na tržištu reciklaže tankera, dok snažno tržište vozarina istodobno drži ukupnu razinu rezanja brodova blizu povijesnih minimuma
Prema podacima Clarksons Researcha, tijekom 2026. za reciklažu je do sada prodano 26 sankcioniranih brodova ukupne nosivosti 2,1 milijun dwt. Među njima su čak 22 tankera ukupne nosivosti 1,8 milijuna dwt, navodi Splash247.
Ti tankeri čine čak 58 posto svih prijavljenih prodaja tankera za rezanje tijekom ove godine.
Podaci pokazuju da sankcije počinju ostavljati sve vidljiviji trag na tržištu reciklaže brodova. Starija tonaža povezana sa tzv. “flotom iz sjene” sve češće se trajno povlači iz plovidbe, umjesto dosadašnje prakse promjene zastave, vlasničke strukture ili područja trgovanja.
Ipak, kada se promatra cjelokupno svjetsko brodarstvo, rezanje brodova i dalje je na vrlo niskim razinama.
Od početka godine za reciklažu je prodano svega 6,4 milijuna dwt tonaže, što je približno razinama zabilježenima između 2022. i 2025. godine te 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Kod tankera je za rezanje prodano ukupno 2,7 milijuna dwt, dok je kod bulk carriera ta brojka dosegnula 2,1 milijun dwt, što predstavlja pad od 34 posto na godišnjoj razini.
Reciklaža kontejnerskih brodova praktički je zanemariva i iznosi oko 25.000 TEU, iako je to više od prošlogodišnjih iznimno niskih 5.300 TEU.
Prema rezalištima postupno odlaze i stariji LNG carrieri sa sustavima parnih turbina. Tijekom ove godine za reciklažu je prodano šest takvih brodova.
Trend sankcioniranih tankera uklapa se u šire napore zapadnih država da dio tonaže s crnih lista trajno uklone iz međunarodne trgovine.
SAD je već počeo usmjeravati zaplijenjene tankere koji su kršili sankcije prema rezalištima, a kompanija GMS dobila je licence američkog Ministarstva financija za reciklažu četiri sankcionirana broda.
Prema procjenama GMS-a, odgovarajući sustav izdavanja dozvola mogao bi omogućiti uklanjanje više od 100 sankcioniranih brodova godišnje.
