O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Array

Brodova je manje, a prihodi porasli

Glavnina prihoda, koji iznosi 600,2 milijuna kuna, ostvarena je od iznajmljivanja vezova – 73,2 posto, odnosno 439,4 milijuna kuna, što je porast od 0,8 posto . Nautičke luke lani su ostvarile 600,2 milijuna kuna ukupnog prihoda (bez PDV-a),

što je 4,5 posto više nego godinu ranije. Glavnina prihoda ostvarena je od iznajmljivanja vezova – 73,2 posto, odnosno 439,4 milijuna kuna, što je porast od 0,8 posto, objavio je prije nekoliko dana Državni zavod za statistiku. U njihovu priopćenju dalje se navodi da se brojke odnose na 98 luka nautičkog turizma, među kojima je 61 marina. Ukupno, u tim je lukama 17.059 vezova.

Nautičke luke i charter dio su hrvatskog nautičkog sektora čije poslovanje u recesijskim godinama bilježi uzlazni trend. Ostatak djelatnosti u teškom je stanju, mnogi posluju na granici opstanka, a u maloj brodogradnji mnogi su nestali. Uspješno poslovanje chartera rezultat je povećanog zanimanja na emitivnom tržištu, potvrda da je u nekim zemljama recesija potisnuta u zaborav. Značajan doprinos dale su lani i povoljne vremenske prilike, lijepa jesen produžila je sezonu pa su mnogi brodovi ostvarili 25 i više radnih tjedana.

Rast financijskih prihoda marina i ostalih luka nautičkog turizma, u nekim nautičkim krugovima pripisuju rastu cijena usluga, a ne njihovu uspješnijem poslovanju i unapređenju kvalitete usluga. Takve tvrdnje dijelom su prihvatljive, s time što treba istaknuti da su rast prihoda iskazali i oni koji u 2011. godini nisu mijenjali cijene.

Nevidljivi čimbenik

Najbolji je primjer ACI – Adriatic Croatia International Club, jedinstveni sustav s 21 marinom od Umaga do Dubrovnika. Prošlogodišnji prihod ACI-ja činio je otprilike jednu trećinu ukupnog prihoda hrvatskih nautičkih luka i iznosio je 190 milijuna kuna. Bez podizanja cijena u odnosu na 2010. godinu iskazan je rast od šest posto.

Na kraju prošle godine, prema informaciji statističkog zavoda, na stalnom vezu u svim lukama nautičkog turizma bilo je 14.286 plovila ili jedan posto manje nego zadnjeg dana 2010. Još je veće smanjenje broja brodova u tranzitu. Njih je lani bilo 188.457, odnosno 8,5 posto manje. Upravo taj podatak trebao bi biti potvrda teze da je rast prihoda rezultat rasta cijena. Postoji, međutim, kroz statistiku nevidljivi čimbenik što pridonosi rastu prihoda nautičkih luka. Iz godine u godinu mijenja se struktura plovila, brodovi su sve veći, pristojba za vez naplaćuje se po dužinskom metru. Upravo iz tog razloga smanjeni su i kapaciteti nekih marina. Na tom planu isto se događa sa stalnim i tranzitnim korištenjem vezova. Jedna megajahta, a njih našim Jadranom plovi sve više, donosi puno veću zaradu nego desetak malih plovila, onih do 10 metara, kakva dominiraju u našim marinama.

Financijski pokazatelji na određeni način govore o kretanju nautičara i njihovu odabiru. Najveći prihod ostvarile su luke na području nautičarima najprivlačnijeg srednjeg Jadrana, konkretno u Šibensko kninskoj županiji – 139,8 milijuna kuna, s 3,6 posto povećanja. Slijedi Zadarska županija sa 137,7 milijuna kuna, odnosno 5,1 posto povećanja. Sjevernije i južnije prihodi su manji, a u Istarskoj županiji čak je zabilježeno njihovo smanjenje.

U PGŽ rast 8,5%

Sa 108,7 milijuna kuna ukupnog prihoda Istarska je županija treća na našoj obali, a pad prihoda iznosi 2,2 posto. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ukupan prihod nautičkih luka iznosi 86,6 milijuna kuna – povećanje 9,7 posto, a u Dubrovačko neretvanskoj 32,4 milijuna, odnosno 6,2 posto više nego 2010.

Povećanje prihoda ostvareno je i u Primorsko goranskoj županiji – 95 milijuna, odnosno 8,5 posto više. U statističkom izvješću nisu precizirana pojedinačna ostvarenja po marinama i lukama. Zato ne znamo koje su luke iz Primorsko goranske županije uvrštene u luke nautičkog turizma, te da li je godišnji prihod zadovoljavajući ili je mogao biti veći. Razvidno je tek da je u tome sudjelovalo sedam marina, i to ACI marine Opatija, Cres, Supetarska Draga i Rab, te Punat, Mali Lošinj i Admiral u Opatiji.

Vezovi za Talijane

Sve hrvatske nautičke luke imaju 17.059 vezova i 14.286 brodova na godišnjem vezu. Iz ovih brojki proizlazi da u njima postoje značajne rezerve za povećanje prihoda i još uspješnije poslovanje. Također, brojke ukazuju na mogućnost prihvata brodova iz talijanskih, eventualno i grčkih marina zbog tamošnjeg kriznog poreza za korištenje vezova. U istarske marine, kako saznajemo, od početka godina na stalni vez je doplovilo stotinjak brodova iz talijanskih marina.

Egzodus iz Italije ipak će biti manji nego što se ranije najavljivalo, budući da je država malo ublažila zakonske odredbe o porezu na vez. Plaćat će ga samo Talijani, bez obzira na to koju zastavu vije njihov brod. Poreza su oslobođena plovila u vlasništvu inozemnih državljana, te charter i leasing tvrtki.

Prednjači hrvatska zastava

Na stalnom vezu u Hrvatskoj lani je bilo 14.286 plovila. Glavninu te flote čine motorne jahte i jedrilice, njih je otprilike podjednako – 48 posto jahte, 47 posto jedrilice. Ostalih plovila, kako navodi statistika, u našim je lukama bilo 5,3 posto.

Prema zastavi na stalnom vezu najviše je brodova iz Hrvatske – 34 posto. To ne znači da su svima vlasnici hrvatski državljani. Naprotiv, mnogi su inozemni državljani u nas registrirali svoje brodove, u marinama je takvih više nego plovila u vlasništvu Hrvata. Po zastavi slijede brodovi iz Austrije – 18 posto, zatim iz Njemačke – 16 posto, SAD-a – 6,7, Slovenije 6,3 te Italije 5,5 posto.

novine.novilist.hr

Glavnina prihoda, koji iznosi 600,2 milijuna kuna, ostvarena je od iznajmljivanja vezova – 73,2 posto, odnosno 439,4 milijuna kuna, što je porast od 0,8 posto . Nautičke luke lani su ostvarile 600,2 milijuna kuna ukupnog prihoda (bez PDV-a),

što je 4,5 posto više nego godinu ranije. Glavnina prihoda ostvarena je od iznajmljivanja vezova – 73,2 posto, odnosno 439,4 milijuna kuna, što je porast od 0,8 posto, objavio je prije nekoliko dana Državni zavod za statistiku. U njihovu priopćenju dalje se navodi da se brojke odnose na 98 luka nautičkog turizma, među kojima je 61 marina. Ukupno, u tim je lukama 17.059 vezova.

Nautičke luke i charter dio su hrvatskog nautičkog sektora čije poslovanje u recesijskim godinama bilježi uzlazni trend. Ostatak djelatnosti u teškom je stanju, mnogi posluju na granici opstanka, a u maloj brodogradnji mnogi su nestali. Uspješno poslovanje chartera rezultat je povećanog zanimanja na emitivnom tržištu, potvrda da je u nekim zemljama recesija potisnuta u zaborav. Značajan doprinos dale su lani i povoljne vremenske prilike, lijepa jesen produžila je sezonu pa su mnogi brodovi ostvarili 25 i više radnih tjedana.

Rast financijskih prihoda marina i ostalih luka nautičkog turizma, u nekim nautičkim krugovima pripisuju rastu cijena usluga, a ne njihovu uspješnijem poslovanju i unapređenju kvalitete usluga. Takve tvrdnje dijelom su prihvatljive, s time što treba istaknuti da su rast prihoda iskazali i oni koji u 2011. godini nisu mijenjali cijene.

Nevidljivi čimbenik

Najbolji je primjer ACI – Adriatic Croatia International Club, jedinstveni sustav s 21 marinom od Umaga do Dubrovnika. Prošlogodišnji prihod ACI-ja činio je otprilike jednu trećinu ukupnog prihoda hrvatskih nautičkih luka i iznosio je 190 milijuna kuna. Bez podizanja cijena u odnosu na 2010. godinu iskazan je rast od šest posto.

Na kraju prošle godine, prema informaciji statističkog zavoda, na stalnom vezu u svim lukama nautičkog turizma bilo je 14.286 plovila ili jedan posto manje nego zadnjeg dana 2010. Još je veće smanjenje broja brodova u tranzitu. Njih je lani bilo 188.457, odnosno 8,5 posto manje. Upravo taj podatak trebao bi biti potvrda teze da je rast prihoda rezultat rasta cijena. Postoji, međutim, kroz statistiku nevidljivi čimbenik što pridonosi rastu prihoda nautičkih luka. Iz godine u godinu mijenja se struktura plovila, brodovi su sve veći, pristojba za vez naplaćuje se po dužinskom metru. Upravo iz tog razloga smanjeni su i kapaciteti nekih marina. Na tom planu isto se događa sa stalnim i tranzitnim korištenjem vezova. Jedna megajahta, a njih našim Jadranom plovi sve više, donosi puno veću zaradu nego desetak malih plovila, onih do 10 metara, kakva dominiraju u našim marinama.

Financijski pokazatelji na određeni način govore o kretanju nautičara i njihovu odabiru. Najveći prihod ostvarile su luke na području nautičarima najprivlačnijeg srednjeg Jadrana, konkretno u Šibensko kninskoj županiji – 139,8 milijuna kuna, s 3,6 posto povećanja. Slijedi Zadarska županija sa 137,7 milijuna kuna, odnosno 5,1 posto povećanja. Sjevernije i južnije prihodi su manji, a u Istarskoj županiji čak je zabilježeno njihovo smanjenje.

U PGŽ rast 8,5%

Sa 108,7 milijuna kuna ukupnog prihoda Istarska je županija treća na našoj obali, a pad prihoda iznosi 2,2 posto. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ukupan prihod nautičkih luka iznosi 86,6 milijuna kuna – povećanje 9,7 posto, a u Dubrovačko neretvanskoj 32,4 milijuna, odnosno 6,2 posto više nego 2010.

Povećanje prihoda ostvareno je i u Primorsko goranskoj županiji – 95 milijuna, odnosno 8,5 posto više. U statističkom izvješću nisu precizirana pojedinačna ostvarenja po marinama i lukama. Zato ne znamo koje su luke iz Primorsko goranske županije uvrštene u luke nautičkog turizma, te da li je godišnji prihod zadovoljavajući ili je mogao biti veći. Razvidno je tek da je u tome sudjelovalo sedam marina, i to ACI marine Opatija, Cres, Supetarska Draga i Rab, te Punat, Mali Lošinj i Admiral u Opatiji.

Vezovi za Talijane

Sve hrvatske nautičke luke imaju 17.059 vezova i 14.286 brodova na godišnjem vezu. Iz ovih brojki proizlazi da u njima postoje značajne rezerve za povećanje prihoda i još uspješnije poslovanje. Također, brojke ukazuju na mogućnost prihvata brodova iz talijanskih, eventualno i grčkih marina zbog tamošnjeg kriznog poreza za korištenje vezova. U istarske marine, kako saznajemo, od početka godina na stalni vez je doplovilo stotinjak brodova iz talijanskih marina.

Egzodus iz Italije ipak će biti manji nego što se ranije najavljivalo, budući da je država malo ublažila zakonske odredbe o porezu na vez. Plaćat će ga samo Talijani, bez obzira na to koju zastavu vije njihov brod. Poreza su oslobođena plovila u vlasništvu inozemnih državljana, te charter i leasing tvrtki.

Prednjači hrvatska zastava

Na stalnom vezu u Hrvatskoj lani je bilo 14.286 plovila. Glavninu te flote čine motorne jahte i jedrilice, njih je otprilike podjednako – 48 posto jahte, 47 posto jedrilice. Ostalih plovila, kako navodi statistika, u našim je lukama bilo 5,3 posto.

Prema zastavi na stalnom vezu najviše je brodova iz Hrvatske – 34 posto. To ne znači da su svima vlasnici hrvatski državljani. Naprotiv, mnogi su inozemni državljani u nas registrirali svoje brodove, u marinama je takvih više nego plovila u vlasništvu Hrvata. Po zastavi slijede brodovi iz Austrije – 18 posto, zatim iz Njemačke – 16 posto, SAD-a – 6,7, Slovenije 6,3 te Italije 5,5 posto.

novine.novilist.hr

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video