Napadi somalskih pirata probudili su, konačno, međunarodnu zajednicu čiji su se predstavnici okupili jučer u europskoj prijestolnici, Bruxellesu, kako bi sakupili oko 200 milijuna eura pomoći za jačanje sigurnosnih snaga Somalije i održavanje mirovnih snaga Afričke unije (Amisom), koje su smještene u ovoj afričkoj zemlji gdje mira nema već više od osamnaest godina.
Da su brojne i sve učestalije otmice brodova bile onaj jezičac koji je prevagnuo da svjetski lideri razmisle o konkretnoj pomoći Somaliji, priznao je, još uoči početka konferencije, predsjednik Europske komisije, Jose Manuel Barroso, koji je ustvrdio da je »ključno podržati budući somalijski sigurnosni sustav« jer se sigurnost na moru može uspostaviti samo ako postoji sigurnost na kopnu. Sama Europska unija nudi u te svrhe 60 milijuna eura, gotovo polovicu od sume koju su proteklog tjedna zatražili Ujedinjeni narodi. UN-ov poziv za okupljanje svjetskih »glava i novčanika« stigao je dva dana nakon što je Međunarodni ured za pomorstvo objavio kako je broj gusarskih napada u prva tri mjeseca ove godine deset puta veći nego u istom razdoblju lani. A dosadašnje mjere EU-a i NATO-a, koji su gusare do sada pokušali zaustaviti ratnim brodovima u somalijskim vodama, nisu dale rezultata. Samo u prvih dvadesetak dana ovoga mjeseca gusari su napali čak 18 puta.
Stabilizirati Somaliju
»Međunarodna financijska pomoć za novu somalijsku Vladu i trupe Amisoma vitalno je važna kako bi se stabilizirala zemlja u kojoj vlada bezakonje i zaustavili uporni napadi gusara na strane brodove«, kazao je jučer u Bruxellesu glavni tajnik UN-a, Ban Ki-moon.»Jedan od razloga zašto smo pokrenuli ovu globalnu akciju jest ojačati sposobnosti somalijskih institucija kako bi one mogle ispuniti svoje dužnosti«, ustvrdio je Barroso na zajedničkoj pres konferenciji s glavnim tajnikom UN-a.
Sada se, očito, svi slažu što i kako valja činiti, no dugo je trebalo da se to dogodi. Na odluku svjetskih čelnika da se okupe i pokušaju pridonijeti rješavanju dugogodišnjeg problema bitno je utjecala »sretna« okolnost da je Somalija nedavno dobila novu prijelaznu vladu na čelu sa šeikom Šarifom Ahmedom, umjerenim islamistom koji je spreman uspostaviti mir i sigurnost u zemlji u kojoj gotovo dva desetljeća haraju rat, glad i neimaština, kakvu razvijeni svijet ne može ni pojmiti. Jer, kada su Švedska i Italija prije tri godine pokrenule inicijativu za održavanje slične međunarodne konferencije u Rimu, pokušaj je propao jer se tadašnja vlast u Somaliji pokazala nestabilnim i krhkim saveznikom. Šarif Ahmed sada obećaje da će utemeljiti civilnu policiju u kojoj će biti 10 tisuća ljudi te sigurnosne snage sa 6 tisuća djelatnika i upravo za njih traži međunarodnu financijsku potporu.
Ekonomsko »oružje«
No, rješenje nije samo u policiji i »sigurnjacima«, za smrtni udarac piratstvu nužno je i ekonomsko »oružje«, upozoravaju somalijski dužnosnici. Ako se gospodarske prilike u zemlji radikalno ne promijene, mladi će ljudi i dalje u piratsvu tražiti izvor zarade jer ga drugdje nema. Članovi piratskih bandi redom su nezaposleni i bez obrazovan ja te nemaju drugi izbor nego otići u kriminal, objasnio je svjetskim medijima somalijski ministar Abdirahman Abdišakur.
Odlučnost da se uđe u konačan razračun s piratstvom na području Afričkog roga iskazuje i nova američka administracija, posebice nakon nedavnog dramatičnog spašavanja kapetana Richarda Phillipsa kojega su gusari držali zatočenim pet dana. Američka državna tajnica Hillary Clinton prošlog je tjedna objavila plan za rješavanje problema piratstva u Adenskom zaljevu. Rastuća opasnost zahtijeva nove strategije, kazala je Clinton i obznanila da su njihovi ciljevi procesuiranje i kažnjavanje gusara, otkrivanje i smrzavanje njihove imovine te oslobađanje brodova koje gusarske bande i dalje drže. Somalijske vlasti već su ponudile informacije koje omogućuju da se otkrije gdje su završili milijuni dolara dobiveni od otkupnina za otete. Procjenjuje se da su otmičari samo prošle godine otkupninama sakupili oko 80 milijuna dolara.
Iza pirata biznismeni i političari
Iza pirata, kako tvrde dužnosnici u Mogadišu, stoje neki moćni biznismeni, čak i neki visokopozicionirani političari, što je u svojem iskazu potvrdio i jedan od uhićenih otmičara. Nova somalijska vlada identificirala je putove novca kojima se opskrbljuje morski kriminal, kažu, a on je posljednjih mjeseci bio posebno »bujan«, što omogućuje bandama da se još bolje opreme oružjem i naprednim tehnologijama. Stoga, kažu nove somalijske vlasti, UN treba ukinuti embargo na oružje koji je Somaliji uveden još 1991. Oružja u zemlji, naravno, ima jer je ono otada stizalo ilegalnim trasama, pa se tako opskrbljuju i pirati.
Sjedinjene Države na međunarodnoj konferenciji u Bruxellesu predstavlja posebni izaslanik, pomoćnik američke državne tajnice, Philip Carter. Washington je u potpunosti suglasan sa stavom UN-a i EU-a da međunarodna pomoć treba biti usmjerena na jačanje sigurnosnih snaga i somalijskih institucija vlasti te je jasno dao do znanja da mu ne pada na pamet voditi neku novu mirovnu misiju. Da ni UN ne namjerava u skoroj budućnosti slati svoje trupe u još uvijek kaotičnu i rastrganu zemlju jučer je ponovio i glavni tajnik. »Mirovna operacija dolazi u obzir tek kad okolnosti i uvjeti budu odgovarajući jer bi inače dolazak UN-a sukobe u Somaliji mogao pojačati«, objasnio je Ban Ki-moon.
»Idilu« svjetskih čelnika, koji identično misle o uzrocima, dijagnozi i lijekovima protiv somalijskih »boleština« i zloćudne izrasline piratstva, narušavaju glasovi, koji se doduše znatno slabije čuju, a govore da ovim područjem nisu »operirali« samo klanovi iz Somalije, nego i – Europljani. Naime, europski brodovi, posebice španjolski, godinama su ilegalno ribarili u somalijskim vodama.
Da se briselska konferencija ne bavi pravim temama te da rješenja koje nudi međunarodna zajednica neće donijeti uspjeh, smatraju i predstavnici humanitarnih organizacija koje dugo, pod izuzetno teškim uvjetima, rade u Somaliji. »Svijet je brzo reagirao kako bi se suprotstavio piratstvu, a ne čini isto kada je riječ o humanitarnoj katastrofi u Somaliji«, komentirala je Andrea Pattison, predstavnica udruge Oxfam. Više od tri milijuna ljudi u Somaliji, gotovo polovica populacije, očajnički treba pomoć u hrani i smještaju. Stoga je, kaže Oxfam, središnja tema međunarodnog okupljanja u Bruxellesu trebala biti humanitarna kriza, a ne »piratska prijetnja svjetskim komercijalnim interesima«.
Na odluku svjetskih čelnika da se okupe i pokušaju pridonijeti rješavanju dugogodišnjeg problema bitno je utjecala »sretna« okolnost da je Somalija nedavno dobila novu prijelaznu vladu na čelu sa šeikom Šarifom Ahmedom, umjerenim islamistom koji je spreman uspostaviti mir i sigurnost u zemlji u kojoj gotovo dva desetljeća haraju rat, glad i neimaština, kakvu razvijeni svijet ne može ni pojmiti.
Broj piratskih napada povećan 200 posto
Prošle su godine somalski gusari napali 130 brodova, što je dva puta više nego 2007. Pretpostavlja se da je trenutačno u zatočeništvu još petnaestak brodova. Golemi porast gusarskog nasilja očito nisu uspjeli spriječiti međunarodni vojni brodovi – njih dvadesetak pod zapovjedništvom SAD-a, EU-a i NATO-a – koji nadziru somalijske vode. Stručnjaci procjenjuju da bi za morsku bitku s piratima bile potrebne stotine ratnih brodova koji bi patrolirali milijunima kvadratnih kilometara somalijskog mora i obračunavali sa sve većim brojem piratskih klanova. Jedini je efikasan i siguran način za zaustavljanje piratstva, tvrde eksperti, kopnena su operacija. No, nakon poraza američkih trupa 1993. u Somaliji, nitko u međunarodnoj zajednici o tome ne želi razmišljati.
novilist.hr
