Jedan od članova posade »Carpathije« bio je i Josip Car, koji je sačuvao spasilački prsluk s »Titanica« i 1938. ga je darovao Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja gdje je danas izložen u muzejskoj zbirci Odjela za povijest pomorstva. To je jedini prsluk sačuvan na tlu Europe.
Rijeka od svih hrvatskih gradova ima najviše poveznica s »Titanicom«. Igrom sudbine Rijeku je s ovom havarijom povezao brod – »Carpathia«, putnički prekooceanski parobrod u vlasništvu tvrtke Cunard Line Transatlantic. Sagrađen je 1903. godine i plovio je na redovitoj liniji Rijeka – New York – Rijeka. U vrijeme nesreće »Titanica« brod »Carpathia« plovio je iz New Yorka za Rijeku, našavši se najbliže stradalom brodskom divu.
Među posadom »Carpathije« bilo je i dosta Hrvata, a nedavno je objavljena i priča o jednoj od putnica na tom brodu – Mariji Bartowski, osječkoj učiteljici. Bartowski je bila putnica II. klase iz kabine broj 50 na brodu »Carpathia«, a na stranicama svoga dnevnika, koji je sve do danas bio skriven od očiju javnosti, ona kao neposredni svjedok događaja otkriva dramatične prizore spašavanja brodolomaca s »Titanica«.
Nestali prsluci
Jedan od članova posade »Carpathije« bio je i Josip Car, koji je sačuvao spasilački prsluk s »Titanica«. Nakon što je »Carpathia« u New Yorku iskrcala preživjele, na njenim je palubama ostalo nabacano na stotine prsluka. Nitko ne zna gdje su svi ti prsluci kasnije završili. Jedan prsluk je, međutim, nakon dolaska u Rijeku kao suvenir uzeo spomenuti Car. Dugo ga je držao u privatnom posjedu, sve do 1938. kada je prsluk darovan Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja gdje je danas izložen u muzejskoj zbirci Odjela za povijest pomorstva. To je jedini prsluk sa slavnog broda sačuvan na tlu Europe.
Još jedna poveznica »Titanica« s Rijekom je i slika koja se čuva u Kapeli zavjetnih darova Trsatskoga svetišta. Riječ je o zavjetnom kolažu parobroda »Titanic«, koji je također darovao Josip Car. Zavjetna slika »Titanica« sastavljena je od dviju tiskanih slika do kojih je autor vjerojatno došao putem dnevnog ili tjednog tiska. Gornja se slika sastoji od više manjih sličica, od kojih najveća prikazuje čamac za spašavanje s napola potonulim parobrodom u pozadini. Na ostalim se sličicama nalaze još i prikazi telegrafista parobroda »Carpathije« te ovalni medaljon s prikazom kapetana Smitha. Na donjoj, nešto većoj slici, prikazani su posljednji trenuci parobroda i dva preživjela brodolomca na prevrnutoj brodici za spašavanje kako se bore za život. U desnom donjem kutu naknadno je nalijepljen ovalni papirić s vijencem osušenih grančica i crnim križem u sredini.
Spašeni putnici
Treba podsjetiti i da je u Državnom arhivu u Rijeci pronađen popis austrougarskih državljana koji su kupili voznu kartu za brod »Titanic« od jedne švicarske iseljeničke agencije. Spomenuti popis putnika s »Titanica« nalazi se u fondu Pomorske oblasti za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci (1870-1918). Prema tom popisu pronađenom u DAR-u iz Hrvatske je bilo 29 putnika, iz Slovenije četvero, a evidentirana su i četiri putnika s područja Bosne i Hercegovine. Na popisu je i Johann (Ivan) Markun iz Hrvatske, kojega nema na drugim poznatim popisima. Među spašenim putnicima bilo je i troje Hrvata: Mara Osman-Banski iz Vagovine kod Čazme, Ivan Jalševac iz Topolovca kod Siska i Nikola Lulić iz Konjskog Brda, Perušić. Na popisu su i putnici iz ondašnje Kranjske – Franz Karum, Anna Karum, Janko Vovk i Jakob Pašič, dok su s područja Bosne zabilježeni Ćerim Balkić, Redžo Delalić, Husein Sivić i Ejdo Rekić.
Nizom događanja i Rijeka se pridružila Belfastu, Cobhu, Southamptonu, Halifaxu i New Yorku u obilježavanju ove zapravo nesretne obljetnice.
»Carpathiju« uništio – torpedo
Mnogi su fascinirani činjenicom da je nekad iz Rijeke postojala brodska linija za New York. Prema podacima Slobodana Novkovića, sve do početka Prvog svjetskog rata iz Rijeke su put Amerike zaplovili brodovi – Pannonia, Ultonia, Aurania, Slavonia, Carmania, Ivernia, Saxonia, Laconia, Franconia i, naravno, Carpathia, koja je od 1905. godine redovito isplovljavala iz Rijeke, s tadašnjega Rudolfova gata (danas Orlandov gat). Izbijanjem rata između Velike Britanije i Austro-Ugarske ta je linija ubrzo ukinuta, a posljednji Cunardov brod koji je napustio Rijeku bila je upravo »Carpathia«, 22. srpnja 1914. »Carpathia« je tijekom rata korištena u vojne svrhe i od 1915. je služila kao brod za opskrbu na liniji New York – Liverpool. U rano jutro 17. srpnja 1918. »Carpathiju« je sustigla gorka sudbina. Kao najveći i vodeći brod u konvoju napala ju je njemačka podmornica U55. Tri ispaljena torpeda (riječki izum!) pogodila su svoj cilj teško oštetivši brod i ubivši pri eksploziji pet članova posade. Nakon dva i pol sata »Carpathia« je potonula.
Spomen na junake »Carpathije«
Konobar Josip Car, član posade putničkog broda »Carpathia«, ukrcao se na brod u Rijeci 7. ožujka 1912. godine i ne sluteći da će biti svjedokom najpoznatije mirnodopske pomorske tragedije dvadesetoga stoljeća. Preuzevši službu kao osamnaestogodišnjak, postao je član posade broda koji je povezivao njegovo rodno Primorje i Rijeku s Amerikom. Spašavajući brodolomce s »Titanica« spasio je i djelić toga broda – spasilački prsluk, koji je svjedočanstvo stradanja putnika u hladnom oceanu. Riječki je prsluk jedan od pet sačuvanih primjeraka u svijetu i predstavlja spomen na junake s »Carpathije«.
Na otvorenje izložbe »Titanic – Carpathia« u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju došla je praunuka Josipa Cara, gospođa Jasminka Jardas:
– Naša obitelj potječe iz Crikvenice. Sjećam se da je moj djed, koji se zvao Josip Šimun Car, znao pričati o »Carpathiji« i spašavanju ljudi s »Titanica«. Tako sam čula i priču o svom pradjedu, koji je također bio Josip Car. O spasilačkom prsluku s »Titanica« ne znam sve pojedinosti. Mislim da je neko vrijeme bio zabačen i nije imao neku funkciju u obitelji. Baka Marija darovala je zavjetnu sliku i prsluk Trsatskom svetištu, za zaštitu pomoraca. Nakon toga prsluk je dospio u muzej – kazala nam je Jardas.
Na izložbi smo zatekli i gospodina Ortensija Tertana, čiji je djed Cosimo Mikuličić bio član posade »Carpathije«:
– Nono je delal va makine. Na relaciji Rijeka – New York plovio je oko 16 puta, a putovanje je trajalo šesnaest dana. U vrijeme kad se dogodila tragedija s »Titanicom« nije bio na »Carpathiji«. Nono je bio u Americi, a 1938. vratio se u Rijeku. Pod stare dane radio je u »3. maju« kako bi imao za preživjeti – prisjetio se Tertan.
Priča o riječkom prsluku objavljena i na CNN-u
Priča o riječkom prsluku za spašavanje s Titanica, posadi broda Carpathia i njihovom herojstvu prilikom spašavanja putnika s potopljenog Titanica, ovih dana je objavljena i na CNN Reportu. Naime, CNN-ova novinarka Tracy Bymoen priču je, kako sama kaže u prilogu, napravila sasvim slučajno.
– Jedna od stvari koju volim kod putovanja, je ta da možete naći najzanimljivija mjesta putujući – negdje drugdje, rekla je Bymoen navodeći kako je bila na proputovanju kroz Rijeku te praktički slučajno otkrila ovu vrlo zanimljivu priču koju je nazvala »Zaboravljeni prsluk za spašavanje s Titanica«. Dok su muzeji o Titanicu prošireni širom svijeta, malo je poznata činjenica da je jedan od samo pet postojećih prsluka za spašavanje izložen u Rijeci, u Hrvatskoj… Gradu od velike važnosti za priču o Titanicu, reći će CNN-ova novinarka navodeći i kako ispada da je priča o Carpathiju, brodu koji je spasio Titanic, fascinantna i herojska. I poput Titanica, također ima veze s američkim snom i putovanjem života jer se radi o velikom putničkom brodu koji je putovao svaka dva tjedna između New Yorka i Rijeke, vozeći Europljane prema američkom snu. Inače, CNN-ovoj novinarki u stvaranju priče pomogli su djelatnici Grand hotela Bonavia, na čelu s direktoricom Marinom Rogović, te Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja.
novine.novilist.hr
