O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Kontejnerski terminal vrijedan 70,5 milijuna eura

Ugovor o projektiranju i izgradnji kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali u riječkoj luci, vrijedan 70,5 milijuna eura, potpisali su danas predstavnici konzorcija, koji čine tri talijanske i jedna hrvatska tvrtka, te riječke Lučke uprave.

Na natječaju za najpovoljnijeg ponuđača, među više poznatih europskih tvrtki, odabran je konzorciji tvrtki JV Construction, Grandi Lavori Fincosit, Impresa Construcioni Giuseppe Maltauro i Osijek-Koteks.

Izgradnja novog terminala jedna je od glavnih sastavnica Rijeka Gateway projekta modernizacije i obnove riječke luke. Njenu prvu fazu podupire Svjetska banka, a druga će se financirati privatnim ulaganjem po modelu javno-privatnog partnerstva.

U prvoj fazi izgradit će se 400 metara obale, a u drugoj će se pristanište proširiti na ukupno 680 metara. Terminal bi tada trebao prihvaćati najveće i najnovije brodove u kontejnerskom prijevozu, što će omogućiti dubina mora uz obalu do 20 metara. Obala će bit opremljena svom infrastrukturom, a završetak radova očekuje se u 2016.

Istodobno s gradnjom novog terminala trebala bi započeti i gradnja spojne ceste D403, koja će spojiti taj zapadni dio luke s riječkom obilaznicom, te rekonstrukcija ranžirnog kolodvora za ukrcaj i iskrcaj kontejnera na terminalu.

Na istočnoj strani riječke luke traju završni radovi na kontejnerskom terminalu Brajdica. Uređuje se ulaz na terminal, proširuje se Kostrensko pristanište za 328 metara i uređuje površina za skladištenje od oko 50.000 četvornih metara.

Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić kazao je da će riječka luka ostvarenjem projekta terminala na Zagrebačkoj obali postati kapacitetom i najvećom dubinom mora među pristaništima u sjevernom Jadranu, najvažnija luka sjevernog Jadrana za prekrcaj kontejnera.

Vlada ulaže i u ostale luke, pa je ove godine u državnom proračunu osigurano 230,5 milijuna kuna za modernizaciju i izgradnju lučke infrastrukture u svim lukama otvorenima za javni promet od značaja za Hrvatsku, rekao je.

Naveo je da se priprema novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te da će se predložiti jednostavnije dobivanje koncesija kako bi se olakšala ulaganja.

Istaknuo je da će izgradnju infrastrukture u lukama pratiti i modernizacija željeznica te da će s tim ciljem biti osnovano Vladino povjerenstvo za željeznice, na čijem čelu će biti premijer Zoran Milanović.

Antešić je naglasio je da je izgradnja nizinske pruge, investicija vrijedna oko 5 milijardi eura, najvažniji investicijski i infrastrukturni projekt ove Vlade, koja prometnu budućnost Hrvatske temelji na razvoju i proširenju riječkog prometnog pravca. Dodao je da je riječ o najsloženijem investicijskom projektu koji nadilazi sva slična postignuća.

Nizinsku prugu i kontejnerski terminal treba promatrati kao jedinstven projekt, koji se mora vremenski preklopiti s rastom tereta i razvojem pratećih gospodarskih djelatnosti, rekao je Antešić ističući da će riječka luka biti najkraća veza Europe s Dalekim istokom te da će se razvoj infrastrukture nastaviti ulaskom Hrvatske u EU.

mppi.hr

Ugovor o projektiranju i izgradnji kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali u riječkoj luci, vrijedan 70,5 milijuna eura, potpisali su danas predstavnici konzorcija, koji čine tri talijanske i jedna hrvatska tvrtka, te riječke Lučke uprave.

Na natječaju za najpovoljnijeg ponuđača, među više poznatih europskih tvrtki, odabran je konzorciji tvrtki JV Construction, Grandi Lavori Fincosit, Impresa Construcioni Giuseppe Maltauro i Osijek-Koteks.

Izgradnja novog terminala jedna je od glavnih sastavnica Rijeka Gateway projekta modernizacije i obnove riječke luke. Njenu prvu fazu podupire Svjetska banka, a druga će se financirati privatnim ulaganjem po modelu javno-privatnog partnerstva.

U prvoj fazi izgradit će se 400 metara obale, a u drugoj će se pristanište proširiti na ukupno 680 metara. Terminal bi tada trebao prihvaćati najveće i najnovije brodove u kontejnerskom prijevozu, što će omogućiti dubina mora uz obalu do 20 metara. Obala će bit opremljena svom infrastrukturom, a završetak radova očekuje se u 2016.

Istodobno s gradnjom novog terminala trebala bi započeti i gradnja spojne ceste D403, koja će spojiti taj zapadni dio luke s riječkom obilaznicom, te rekonstrukcija ranžirnog kolodvora za ukrcaj i iskrcaj kontejnera na terminalu.

Na istočnoj strani riječke luke traju završni radovi na kontejnerskom terminalu Brajdica. Uređuje se ulaz na terminal, proširuje se Kostrensko pristanište za 328 metara i uređuje površina za skladištenje od oko 50.000 četvornih metara.

Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić kazao je da će riječka luka ostvarenjem projekta terminala na Zagrebačkoj obali postati kapacitetom i najvećom dubinom mora među pristaništima u sjevernom Jadranu, najvažnija luka sjevernog Jadrana za prekrcaj kontejnera.

Vlada ulaže i u ostale luke, pa je ove godine u državnom proračunu osigurano 230,5 milijuna kuna za modernizaciju i izgradnju lučke infrastrukture u svim lukama otvorenima za javni promet od značaja za Hrvatsku, rekao je.

Naveo je da se priprema novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te da će se predložiti jednostavnije dobivanje koncesija kako bi se olakšala ulaganja.

Istaknuo je da će izgradnju infrastrukture u lukama pratiti i modernizacija željeznica te da će s tim ciljem biti osnovano Vladino povjerenstvo za željeznice, na čijem čelu će biti premijer Zoran Milanović.

Antešić je naglasio je da je izgradnja nizinske pruge, investicija vrijedna oko 5 milijardi eura, najvažniji investicijski i infrastrukturni projekt ove Vlade, koja prometnu budućnost Hrvatske temelji na razvoju i proširenju riječkog prometnog pravca. Dodao je da je riječ o najsloženijem investicijskom projektu koji nadilazi sva slična postignuća.

Nizinsku prugu i kontejnerski terminal treba promatrati kao jedinstven projekt, koji se mora vremenski preklopiti s rastom tereta i razvojem pratećih gospodarskih djelatnosti, rekao je Antešić ističući da će riječka luka biti najkraća veza Europe s Dalekim istokom te da će se razvoj infrastrukture nastaviti ulaskom Hrvatske u EU.

mppi.hr

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here