Za pomorski dio Singapura 2011. godina bila je uspješna unatoč pomorskoj i brodograđevnoj krizi. Brodarima je singapurska zastava jedna od deset najomiljenijih. Potkraj prošle godine vijorili su je brodovi ukupne bruto tonaže oko 57,4 milijuna (4111 brodova), a 2005. samo 3219 brodova ukupne bruto tonaže 33 milijuna tona. Singapursku luku koristili su brodovi ukupne bruto tonaže koja je prešla prvi put dvije milijarde tona (2,12 milijarde). Samo sedam godina ranije, 2004., premašena je milijarda bruto tona. U tome su kontejnerski brodovi sudjelovali sa 31 posto, kao i tankeri, a brodovi za prijevoz rasutih tereta sa 29 posto. Zanimljivo je da je broj brodova 2004. koji su uplovili u Singapur bio veći nego 2011., no povećala se nosivost, tj. bruto tonaža brodova. U Singapur je 2011. uplovilo 127.998 brodova, a 2004. njih 133.185.Trajekti koji plove područjem Singapura sudjelovali su uplovljavanjem u luku sa 26 posto 2011., tankeri 17 posto, kontejnerski brodovi 15 posto, a brodovi za prijevoz rasutih tereta 10 posto. Da bi istovarili, tj. utovarili teret, u 2011. u Singapur je uplovilo 51.515 brodova, da bi obavili popravak njih 8235, da bi utovarili gorivo za pogon svojih strojeva 37.753 broda, da bi se opskrbili hranom, rezervnim dijelovima i sl. 22.685 brodova…
Pomorski put svile Kad je prije četrdeset godina u Singapur uplovio prvi kontejnerski brod, počela je moderna era najvažnije svjetske tranzitne luke. Devet godina kasnije (1981.), kontejnerski promet luke prešao je milijun dvadesetstopnih kontejnera, a sljedeće godine Singapur je postao najprometnija luka svijeta po tonaži. Prešavši promet od pet milijuna kontejnera, luka Singapur postala je 1990. najveća kontejnerska luka svijeta. Četiri godine kasnije kontejnerski se promet udvostručio i prešao deset milijuna kontejnera. Godine 1998. postaje prva kontejnerska luka u svijetu koja je od osnutka ostvarila ukupan promet veći od sto milijuna kontejnera.U 2005. promet kontejnera prešao je dvadeset milijuna, a 2011. stigao je do 29,4 milijuna kontejnera. Oko 85 posto kontejnera koji se iskrcaju u Singapuru kasnije nastavljaju put za neko drugo odredište.Poznavatelji povijesti pomorstva znaju da se stoljećima plovilo iz Kine za Perzijski zaljev, a kasnije i za Europu, po tzv. pomorskom putu svile. U doba najpoznatijega kineskog pomorca Zheng Hea (15. stoljeće) Singapur su zvali Temasek.Da bi se pratio gusti pomorski promet, lučke vlasti Singapura raspolažu sustavom koji može pratiti kretanje deset tisuća brodova.
poslovni.hr
