U iskorištavanju inovacija daleko smo od Švedske, a dobar početak bilo bi financiranje istraživanja usmjerenih na brodove koje pokreću vjetar, sunce i valovi. Ideje o brodovima budućnosti su brojne, što je jedan od razloga zašto ih većina ostaje samo na papiru. Investitorima ili brodovlasnicima na raspolaganju su mnoge inovacije koje bi možda unaprijedile njihovo poslovanje, no njihov je pristup, kad je riječ o investicijama, vrlo konzervativan. I ta suzdržanost investitora (brodara) priječi oživotvorenje mnogih ideja. Jedan od brodara koji shvaća značaj inovacija koje mogu unaprijediti poslovanje danski je AP Moller-Maersk. Taj najveći svjetski brodar po broju brodova smatra da je inovacija osnovni dio moderna poslovanja, pa onaj tko ne investira u praktična istraživanja ne može očekivati dobre poslovne rezultate, pogotovo na dulje staze. Njegov tim istraživača vjeruje da je moguće smanjiti potrošnju goriva brodova dvadesetak posto, a time će se smanjiti i onečišćenje zraka emisijom ispušnih plinova koji izlaze kroz brodske dimnjake. Za klasu brodova Triple-E, koji će trošiti manje goriva za pogon strojeva, manje će zagađivati okoliš i biti ekonomski isplativiji, Maersk Line dobio je potkraj prošle godine nagradu za tehnološku inovaciju godine. Naime, kontejnerski brodovi kapaciteta oko 18.000 dvadesetstopnih kontejnera smanjit će emisiju ugljičnoga dioksida po kontejneru čak 50 posto. AP Moller-Maersk istražuje i druge inovacije koje bi se mogle primijeniti u praksi.
‘Laki’ brodovi iz Švedske Japanski brodar Nippon Yusen Kaisha 2009. godine izvijestio je javnost da namjerava do 2030. godine sagraditi brod budućnosti koji bi koristio ukapljeni prirodni plin, sunce i vjetar za pogon strojeva i brodskog sustava, a na taj bi način smanjio emisiju ugljičnog dioksida 69 posto po kontejneru. Riječ je o kontejnerskom brodu kapaciteta oko 8000 dvadesetstopnih kontejnera. U usporedbi s klasičnim kontejnerskim brodom istog kapaciteta, taj brod budućnosti nazvan NYK Super Eco Ship 2030 bio bi 15 metara duži (353 m), 8,8 metara širi (54,6 m), imao bi 1,5 metara manji gaz (11,5 m). I švedski brodar Wallenius Wilhemsen 2005. prikazao je kako bi njegov brod za prijevoz automobila u Japanu mogao izgledati za dvadeset godina. Mogao bi utovariti 10.000 automobila (najveći brodovi toga brodara danas imaju kapacitet 8000 automobila, na primjer brod Tysla građen 2012.), a pokretali bi ga vjetar, sunce i valovi. Riječ je o brodu E/S Orcelle s pogonom na obnovljive izvore energije, građenom od lakih materijala poput aluminija i plastike, kojemu ne bi trebali balastni tankovi potrebni današnjim brodovima kako bi zadržali stabilnost na moru.
poslovni.hr
