Na javnoj tribini, u sklopu aktivnosti na izradi budućeg plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita, uvodno je predavanje održala profesorica Lidija Petrić. Ona je u ekipi splitskih stručnjaka i nominirana kao voditeljica znanstvenog tima, koji se ovom problematikom, napokon, ozbiljno bavi.
Predrasude
Profesorica Petrić pokušala je odgovoriti na pitanje – kakav turizam Split uistinu treba, a njezino je izlaganje s pažnjom pratila dogradonačelnica Anđelka Visković, ali i direktor Turističke zajednice Splita Vedran Matošić. Turizam je skup baš svih aktivnosti osoba koje putuju, a ne samo njihov smještaj i prehrana, uz turizam su povezane brojne gospodarske grane, tako da je prof. Petrić odmah u startu razbila neke predrasude.
– Turizam nije samo ugostiteljstvo, niti je inozemni gost značajniji od domaćeg, nama se turizam sve ove godine jednostavno – dešavao. Nije postojala koncepcija razvoja, nije se promišljalo – kazala je Petrić.
– Premda postoje strateške smjernice, one se ne koriste, pa grad pod Marjanom još uvijek ne zna što od turizma želi, a što ne. Tako su nam 2002. godine u luku pristala 82 kruzera i donijela nam nešto više od 20 i pol tisuća posjetitelja, 2009. godine pristala su 232 kruzera sa 131 tisućom putnika. Nedavno nam je u jednom danu došlo 12 tisuća turista, upravo s kruzera. Brojke su velike, ali je li to ono što nam treba? – upitala se prof. Petrić.
Priča iz publike
– Je li nam Dubrovnik pozitivan primjer? Sjetite se njihovih gužvi, kada im u luku stignu kruzeri. Ispitivanja su pokazala da im ostali posjetitelji gube kvalitetu doživljaja grada – kazala je Petrić.
Predložila je da se unaprijed dogovori s kruzing-kompanijama datum dolazaka, kako se u jednom danu ne bi preklapali. Također je navela kako nitkome nije za cilj da se stara jezgra grada, dakle Palača, s vremenom pretvori u spavaonicu. Treba se opredijeliti za o(p)stanak stanara…
Upravo je ta tema ponukala jednu slušateljica da izloži svoj problem. Živi, kazala je, u strogom centru grada i ljeti ima velike probleme, naime, sve joj se poveća za 300 posto, i buka, i gužva, i otpad, a infrastruktura to ništa ne prati.
– Ne funkcioniramo ni zimi, a kamoli ljeti – kazala je, dodavši kako se bavi postprodukcijom i da joj u radu silno smetaju klima uređaji protupravno nakalemljeni na kamene fasade.
– Moram kompjutorski uklanjati te kutije sa snimaka – kazala je.
Jedan od slušatelja, pak, spomenuo je strateški razvoj grada, koji nam nedostaje:
– Govorimo godinama o tomu, a od plana nemamo ni ‘p’ – kazao je.
slobodnadalmacija.hr