Tek manji broj marina u Hrvatskoj, među kojima nije niti jedna iz Šibensko – kninske županije ima zadovoljavajuću kvalitetu sedimenata odnosno u moru nije pronađena veća koncentracija teških metala. To je pokazalo vjerojatno najopsežnije višegodišnje istraživanje sedimenata obalnog područja i otoka hrvatskog dijela Jadranskog mora, koje je vodila dr. sc. Jasmina Obhođaš s Instituta Ruđer Bošković. Među 850 uzoraka materijala našlo se i 36 marina. Zadovoljavajuća kvaliteta mora utvrđena je samo u ACI marini Rovinj, Marini Poreč, ACI marini Rab, Marini Borik Zadar, Marini Dalmacija, Marini Šangulin, ACI marini Vrboska i ACI Marini Korčula., kako piše tportal. U svim ostalim nađene su povećane koncentracije jednog ili više istraživanih elemenata – bakra, cinka, arsena ili olova – a čak u dvadesetak njih kontaminacija doseže najvišu, petu klasu. Primjerice, u morskoj vodi nezagađenih područja Jadrana količina bakra ne prelazi bitno polovicu jednog mikrograma po litri, a u morskim sedimentima istih tih područja narasta na oko tri do 14 miligrama po kilogramu. Međutim, u pojedinim dijelovima marina, količina bakra u sedimentima doseže tri i pol tisuće miligrama po kilogramu, što je nekoliko tisuća puta više od normalnog.Ti elementi u okolišu djeluju kao ekotoksini, koji nakon dugotrajne izloženosti imaju strašne posljedice na neke morske organizme.
Rezultate tog istraživanja trebalo bi u prvom redu imati na umu kod izrade Strategije razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj posebno kada se zna da Hrvatska u kratkom vremenu namjerava udvostručiti broj vezova u marinama. Osim gospodarskih kriterija trebalo bi voditi računa i o tome kako će se to odraziti na okoliš budući da većina sadašnjim marina spada u crne točke morskih okoliša. Šibensko – kninska županija, kako je poznato ima najviše marina među svim jadranskim županijama i lani je od svih njih osvarila najveći prihod od nautičkog turizma što ipak ne bi trebalo umanjiti važnost praćenja njihovog utjecaja na ekosustav u moru.
mok.hr
