Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić nije govorio istinu kada je u društvu ministra financija Slavka Linića novinarima predstavljao Vladin plan za spas riječkog brodogradilišta 3. maj.
U srijedu nakon sjednice Vlade na novinarskom brifingu Čačić je, naime, objasnio plan prema kojemu će brodogradilište Uljanik biti privatizirano i dokapitalizirano novcem Fondova gospodarske suradnje i domaćeg brodara, ali i novcem mirovinskih fondova, da bi u drugoj fazi takav dokapitalizirani Uljanik kupio riječki 3. maj.
Linić i ja smo te razgovore obavili. I s brodarom Uljanik plovidbom i s Uljanikom i sa FGS-ovima. FGS-ovi su obavili razgovore i bili kod mene s predstavnicima mirovinskih fondova – rekao je Čačić.
Plan Vlade otvorio je pitanje zašto bi uopće obvezni mirovinski fondovi ulagali u brodogradilišta, a naročito u posrnuli 3. maj. Hoće li se opet novcem građana, samo ovaj put budućih mirovina, spašavati velika brodogradnja? Obvezni mirovinski fondovi po svojoj su prirodi konzervativni ulagači, a hrvatska brodogradnja vrlo je rizična imovina, koja bi u svijetu tržišta kapitala bila logičniji izbor za takozvane lešinarske fondove. Oni jeftino kupuju posrnule tvrtke, ne bi li se u roku od pet godina naplatili ili iz njihova rasta ili iz dobre prodaje imovine.
I onda obrat: Šokantno i skandalozno!
Istražujući priču o tome zašto bi mirovinci ulagali u Uljanik, Večernji list iz izvora bliskih mirovinskim fondovima doznaje da o planu Vlade nemaju pojma, osim onoga što su saznali iz medija.
– Ne da s nama ništa nije dogovoreno, nego se ništa nije ni dogovaralo – poručuju iz jednog od mirovinskih fondova. Naša uloga, kažu, nikako nije da ulažemo u visokorizična ulaganja koja bi nam se možda mogla isplatiti, recimo to tako, ako se nekim čudom poklope rijetko sretni rasporedi planeta.
Više nije jasno je li Vlada samo zaobišla istinu ili je smišljeno pokušala izvršiti neposredan pritisak na mirovinske fondove, kako bi ipak spasila riječki 3. maj.
– Prije nego što je u priču ušao 3. maj razmatrali smo potencijalno ulaganje u Uljanik, ali to znači da smo bili spremni samo uzeti stvar u obzir, a ne uložiti u tvrtku – kazao nam je izvor iz jednog od mirovinskih fondova.
Rezervirano samo 50 mil.
I dok obvezni mirovinski fondovi ne znaju za Vladinu akciju, FGS-ovi imaju veliki interes za preuzimanje Uljanika. Riječ je o tri fonda: Nexusu, Prosperusu i Quaestusu. Iako precizno ne mogu odrediti koliko će im novca trebati za dokapitalizaciju pulskog škvera, sigurni su da imaju dovoljno novca za akciju, koju podržavaju u Vladi. Ključni igrač u ovom dijelu plana spašavanja 3. maja je Uljanik plovidba, privatna kompanija koja bi uz pomoć tri FGS-a podigla vrijednost Uljanika, nakon što postane privatna kompanija.
Država je ove godine u proračunu za ulaganja u FGS-ove rezervirala samo 50 milijuna kuna, ali u Ministarstvu financija uvjeravaju nas da će to biti dovoljno za akciju Uljanik – 3. maj.
Novotny: Vlada je u stisci pa pritišće mirovinske fondove
Da Vlada pritišće mirovinske fondove, smatra i ekonomski analitičar Damir Novotny.
– Mirovinski fondovi ne smiju imati rizična ulaganja. Imaju na desetke boljih načina za svoja ulaganja, ali Vlada ih pritišće da ulože u posrnula brodogradilišta jer su Banski dvori u stisci s vremenom i traže kratkoročna rješenja. U sanaciju puljskog Uljanika vjerujem, ali nisam siguran da se brodogradilište 3. maj može spasiti – rekao je Damir Novotny.
vecernji.hr
