Rab ima četiri zvonika, oni krase njegovu vizuru, zaštitni su znak grada, po njima je poznat širom svijeta. Rab, što je mnogima manje poznato, ima i četiri dragulja nematerijalne baštine – rapske ferije, rapske samostreličare, rapsku tortu, te rapsku lađu kao izvorno tradicijsko plovilo s dijela sjevernog Jadrana. Tri rapska simbola dobro su poznata, četvrti tek stupa u javnost i kreće u predstavljanje svijetu, nadasve brodograđevnim i pomoračkim krugovima. Izvučena iz zabrorava rapska lađa podsjetnik je na minula stoljeća, na način života i preživljavanja na našim otocima i uzobalnom prostoru.
Rapska lađa gradi se u Rabu, gradnja se privodi kraju, a zaploviti bi trebala, a kad drugo – u prigodi najveće rapske svetkovine, Rabske fjere, Rabljani izvorno kažu Rapske ferije. Prije toga predstaviti će se na najvećoj svjetskoj smotri tradicijskih brodova, bolje rečeno plovila, na Festivalu mora i mornara u francuskom Brestu.
Rapska lađa! Do prije godinu dana rijetki izvan otoka znali su da ona postoji, odnosno da je postojala i plovila. Mnogi na Rabu još se sjećaju tog iskonskog plovila, broda, plovio je ne tako davno, da bi onda netragom nestao u vihoru Drugog svjetskog rata. Sad se gradi novi, odnosno nova rapska lađa, nakon čitavog stoljeća. Zahtjevnog zadatka prihvatio se rapski ogranak Matice hrvatske, angažirali su se članovi Predsjedništva i Nadzornog odbora a, kao što uvijek biva u sličnim prigodama, netko mora najviše povući. U ovom slučaju taj je Josip Andrić, predsjednik rapske Matice. Trud je urodio konkretnim rezultatima, prepoznata je vrijednost projekta, novce za njegovu realizaciju osigurali su Primorsko goranska županija, Grad Rab i njegova Turistička zajednica. Sa značajnim sredstvima u financiranju sudjeluje i Matica Hrvatska.
Na pola razvojnog puta
Što je, i kakva je rapska lađa. Pitanje postavljaju mnogi, sam pojam do jučer je bio nepoznat široj javnosti. U prijedlogu za zaštitu nematerijalnog kulturnog dobra, što su ga sačinili Grad Rab i Matica hrvatska u Rabu, između ostaloga, stoji:
Rapska lađa je brod, na pola razvojnog puta između monoksila i oplatne gradnje broda. Gradila se od davnina, nije poznato od kada, do Prvog svjetskog. rata, a koristila do Drugog na sjevernom području povijesne regije Liburnija, odnosno današnjem području poznatom pod nazivom Hrvatsko primorje i kvarnerski otoci. Najstariji opis rapske lađe potječe iz 1621. godine. Raniji zapisi spominju još 1287. monoksile na Rabu ali iz njih nije razvidno radi li se o pravim monoksilima ili o nadograđenim monoksilima tj. rapskoj lađi… Rapska lađa bila je savršeni i logični materijalni proizvod skromnog i snalažljivog duha i uma rapskog »sozala« u njegovoj svakodnevnoj borbi za preživljavanjem. On je to i dokazao svojim 15-stoljetnim opstankom na prostoru koji baštini. Rapsku lađu su gradili i koristili i na obalama otoka Krka (Dobrinj, Vrbnik, Baška i Punat), Paga (Novalja i Lun) te na potezu od Bakra do Senja, ali je niti jedan zapis s tih prostora ne navodi pod nazivom lađa ili laja.
Najkraće, i pojednostavljeno rečeno, rapska lađa je kombinacija korita izdubenog u deblu i nadgrađa od oplate. U Rabu je gradi Ivan Krstinić, vlasnik tvrtke Kvarner brodogradnja. Zatekli smo ga u poslu, na prvi pogled brod djeluje skoro završen, a on nam objašnjava da posla imao još dosta. Riječ je o završnim detaljima što traže puno ručnog posla i vremena. Brodograditelj putuje i u Brest, tamo će nastaviti raditi, istodobno pokativati umijeće naših brodograditelja, posao će biti zgotovljen u Rabu do Svetog Krstofora. Vidjeli smo pravi brod specifična izgleda, neusporediv s onime što je dvadesetak dana ranije predstavljeno u Rijeci, na Korzu. Tom prilikom od Rapske lađe vidjeli smo nedovršeni izdubeni balvan s nekoliko rebara. Priča je sada drugačija, već bi se moglo ploviti.
Deblo s Velebita
Sve je počelo od grede, odnosno smreke posječene na Velebitu, kod Štirovače. Dopremljen na Rab balvan se sušio dvije godine, od njega je izdubeno korito, od njega su ispiljene daske za oplatu. Rebra su hrastova, dugačka vesla vjerojatno će biti napravljena od jasena.
– Greda za korito još nije do kraja suha, idealno bi bilo da se sušila još dvije godine, objašnjava Ivan Krstinić.
Nova rapska lađa dugačka je preko svega 7,35 metara, najšira 1,50. Sa svake strane ima 20 rebara. Korito ima dimenzije 60 x 40 centimetara. Na sredini visoka je 80 centimetara, na provi 140, a na krmi 120. Težina će joj biti između 500 i 600 kilograma. U konačnici trebala bi imati jarbol visok oko 2,5 metara i križno jedro. U davnom vremenu jedra su rađena od brnestre i propuštala su mnogo vjetra, današnja će biti od suvremenog materijala.
– Nismo uspjeli naći dovoljno visoko stablo za planiranu dužinu od osam metara, govori Josip Andrić. I ova, međutim, spada u velike i rijetke, lađe su imale dužinu 4 – 9 metara. Velike lađe radile su na stajaćim tunerama.
Na osnovu makete što ju je 1967. godine izradio stari brodograditelj Josip Pičuljan, a 2010. rekonstruirao njegov sin Josip, na riječkom Tehničkom faklultetu izrađeni su nacrti i 3D prikaz rapske lađe. Oni predstavljaju osnovu za gradnju.
– Ima dosta odstupanja od projekta, to je neminovno, ističe Ivan Krstinić. Projekt je rađen kompjuterski, on ne može predvidjeti sve detalje u izvedbi, na primjer ponašanje drva u obradi.
Izdanak stare škole
Ivan Krstinić izdanak je stare škole rapskih brodograditelja u drvu. U gradnji lađe, jasno, koristio je dostitgnuća suvremene tehnike i tehnologije, a ponešto je radio na starinski način. Kaže, ukupno će mu trebati oko 140 sati rada.
– Gredu sam izdubio motornom pilom i krampom. Vrh krampa sam naoštrio, poslužio je kao svojevrsna tesla. Prije toga sam ispilio unutrašnjost uzduž i poprijeko. Za kitanje ću koristiti »sikaflex«, drvo je materijal koji radi, on najbolje odgovara.
Matica hrvatska u Rabu i njen predsjednik Josip Andrić nosioci su posla na gradnji Rapske lađe i njenom putovanju na svjetsku smotru u Brest.
– Presudna je bila želja Primorsko goranske županije da dvije sjevernojadranske županije zajedno idu u Brest. Našu ideju odmah su podržali bivši župan Zlatko Komadina i bivši pročelnik za pomorstvo Nikola Mendrila, a nastavili sadašnji župan i pročelnik, Vidoje Vujić i Gerhard Lempl. Najvažnije je u svemu što je prepoznata autentičnost ovog broda. On je odigrao veliku ulogu u životu naših ljudi. Rapska lađa stoljećima se koristila za trgovinu s kopnenim zaleđem, Rabljani su vozili sol i ribu, a njih mijenjali za proizvode što ih nije bilo na otoku. Upravo je rapska lađa bilo prvo plovilo kojim su Rabljani pružali usluge prijevoza prvim turistima na otoku, koncem 19. i početkom 20. stoljeća, govori Joško Andrić.
»sozala« u
Paklina ili blak
U konačnici rapska lađa bit će obojana u originalu, kao u ona davna vremena, a to znači blakana. Kakav je to materijal, kako to njega doći. Za to se pobrinuo rođeni Rabljanin Željko Španjol, profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.
– To je paklina, ostatak derivarta nafte, blak kako kaže naš narod. Nje ima u prirodi, pojavljuje se u vapnencu, izbija van. Ljudi su je nekad skupljali, našao sam na Hvaru čovjeka koji se još time bavi. Od toga dolaze toponimi Pakleni otoci, Paklenica. Ovih dana putujem na Hvar po taj materijal, još moram saznati kako se nanosi. Davno su prošla vremena kad su naši ljudi blakali svoje kajiće.
Regata za Napoleona
Sudjelovanje na Festivalu u Brestu neće biti prva veza rapske lađe s Francuskom. Ona traje puno duže, više od dva stoljeća, od 1807. godine. U čast Napoleona, na njegov rođendan 15. kolovoza, u Rabu je održana regata sa 16 rapskih lađa a, kako navodi »Kraglski Dalmatin«, »troje prvoplasiranih primilo je nagrade nakon misnog slavlja i narodnog veselja«. Istog dana u povodu Napoleonova rođendana regate su održane u Trogiru i Veneciji.
Grad vlasnik
– Možda ova brodica na prvi pogled nije atraktivna, ali je njeno značenje veliko, ona pokazuje brodograditeljska znanja i snalažljivost naših otočana. Pohvale za njenu obnovu ponajprije zaslužuju rapski ogranak Matce Hrvatske i Josip Andrić. Oni su nas poticali da počnemo razmišljati o ovom projektu. Grad je pokrenuo njenu zaštitu kao djela nematerijalne baštine, dao financijsku podršku za odlazak u Brest. Grad će biti vlasnik rapske lađe, brinuti o njoj, a Primorsko goranskoj županiji bit će na raspolaganju u svakom trenutku. Predstavljanje u Brestu za nas ima veliko značenje, u tome će sudjelovati i predstavnik Grada, rekla nam je Rosanda Krstinić Gušćić, gradonačelnica Raba.
novine.novilist.hr
