Plan NAPA-e je 6 milijuna TEU-a godišnjeg prometa do 2030., a kako ističe novi predsjednik Gregor Veselko iz Luke Kopar, kada brod dođe u Kopar, od toga će imati koristi i Rijeka ili Trst, što vrijedi i obrnuto.Sjevernojadranske luke Kopar, Rijeka, Trst, Ravenna i Venecija ostvarile su prošle godine ukupan promet od 124 milijuna tona, što ih stavlja na četvrto mjesto među lukama Europe. Od toga je realizirano ukupno 1,8 milijuna TEU-a u kontejnerskom prometu s tim da dugoročni cilj ostaje dostizanje razine od 6 milijuna TEU-a godišnjeg prometa do 2030. godine. Koliko će od te brojke pripasti kojoj luci ostaje da se vidi, jer sve one imaju vrlo ambiciozne planove razvoja, odnosno žele u komercijalnom smislu biti partneri i privući brodare u Jadran, dok su istovremeno i konkurenti u utrci za teretom. Trenutno je lider u kontejnerskom prometu na sjevernom Jadranu Luka Kopar, gdje se ove godine očekuje i više od 600.000 TEU-a.
Strateški plan Udruge sjevernojadranskih luka (NAPA) u kojem se određuju ciljevi do do 2030. godine potpisan je jučer u Kopru, gdje je održana redovna skupština Udruge nakon koje je dužnost predsjedavanja u Udruzi preuzela Luka Kopar, odnosno direktor Kopra Gregor Veselko, koji je na čelu Udruge naslijedio ravnatelja Lučke uprave Rijeka Bojana Hlaču nakon isteka riječkog mandata u trajanju od 6 mjeseci.
Raspodjela tereta
Veselko je iznio i prezentaciju ciljeva NAPA-e, pa je tako kazao da svih pet luka ima isti interes u zajedničkom nastupu na tržištu, kao i udruženom pristupu u realizaciji razvojnih projekata uz pomoć sredstava EU.
– Prije svega moramo dovesti što više brodova u sjeverni Jadran, jer ukoliko brod dođe u Kopar od toga će imati koristi i Rijeka ili Trst. Vrijedi i obrnuto. Kad brodovi dođu onda je raspodjela tereta pitanje unutarnje međusobne konkurencije i efikasnosti u izgradnji potrebne infrastrukture, terminala, kao i cesta i željeznice, koje luke povezuju sa zaleđem, kazao je Veselko. Svaki od pet predstavnika luka govorio je i pojedinačno o razvojnim planovima, pa je tako ravnatelj Lučke uprave Ravenna Galliano di Marco kazao da se tamo priprema novi kontejnerski terminal i obala u dužini od 350 metara, ali je također kazao kako Ravenna u kontejnerima, zbog ograničene dubine mora, nikada neće biti pravi konkurent Trstu, Kopru ili Rijeci, jer će u Ravenni pristajati brodovi dužine do 250 metara. Međutim, od rada ove luke posredno ili neposredno živi oko 10.000 ljudi, te je Ravenna puno ambicioznije okrenuta razvoju putničkog prometa, gdje u dogovoru s jakim cruising kompanijama kao što su Costa Cruises i Royal Caribbean Cruises planiraju uložiti oko 200 milijuna eura u razvoj terminala putničkog prometa.
Zanimljivo je bilo i izlaganje ravnatelja Lučke uprave Venecija Paola Coste, koji je iznio podatak da bi ove godine Venecija trebala imati promet od 2 milijuna putnika, što je vrlo blizu maksimalnog kapaciteta.
»Umjetna« Venecija
Dodao je kako se planira revitalizirati industrijsko područje Marghere, gdje je prije nešto više od 30 godina radilo oko 40.000 ljudi, a danas ih ima oko 5.000. Naveo je također kako u Veneciji pripremaju inovativni projekt izgradnje umjetne obale za pristanak najvećih brodova, koja bi imala gaz od oko 20 metara, čime bi se riješio problem premalog gaza u Veneciji. Ta umjetna obala nalazila bi na udaljenosti 8 milja od luke Venecija i bila bi u prvoj fazi duga oko 1 kilometar, odnosno maksimalno 2 kilometra. Na njoj bi se pretovarivali i kontejneri, koji bi posebnim baržama bili prebacivani do kopna.
Ravnateljica Lučke uprave Trst Marina Monassi pohvalila se povećanjem prometa na razini oko 15 posto, te najavila nekoliko velikih investicija kao što je izgradnja ro-ro terminala Muggia i nastavak waterfronta u staroj tršćanskoj luci.
Kopar ozbiljno prati razvojne planove u Hrvatskoj
Ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača izvijestio je o novim terminalima na Brajdici i Zagrebačkoj obali, te najavio da bi u narednih 5 do 10 godina trebala u realizaciji biti i nizinska pruga Rijeka-Zagreb-Botovo, što je izazvalo i poseban interes slovenskih medija. Na njihov upit direktor Luke Kopar Gregor Veselko kazao je kako s pažnjom prate razvojne planove u Hrvatskoj, te ocijenio kako je krajnje vrijeme da se u Sloveniji ozbiljno shvati potreba ubrzanog razvoja infrastrukture ukoliko se želi zadržati korak i konkurentnost sa susjednim lukama.
novine.novilist.hr
