U prvih šest mjeseci ove godine u gotovo svim lukama na Jadranu bilježi se pad kontejnerskog prometa, pa su tako u Rijeci i Kopru brojke oko tri posto manje u odnosu na prošlu godinu. Najveća slovenska luka ima 292.727 TEU-a, dok promet riječke Brajdice iznosi 64.827 TEU-a. Jedina iznimka je Trst, gdje kontejnerski promet raste više od 20 posto, ali još uvijek nije na razini koja bi ugrožavala lidersku poziciju Kopra na sjevernom Jadranu, jer bi Trst tekuću godinu mogao zaključiti na razini od oko 400.000 TEU-a ukoliko se trendovi nastave, dok bi Kopar bio na brojci od približno 600.000 TEU-a.
Direktor tvrtke Jadranska vrata Antonio Passaro naglašava kako postoji zabrinutost, jer sve ukazuje na ulazak u još dublju krizu u kojoj neće biti lako doći do većeg prometa.
– Mi još uvijek imamo zacrtani plan završiti godinu s prometom od 139.375 TEU-a, što bi bilo povećanje prometa za oko 7 posto. Međutim, naredne godine je u planu više od 200.000 TEU-a, što je vrlo zahtjevan cilj za kojeg nisam siguran hoćemo li ga moći ispuniti. Svi pate, promet je i u velikim mediteranskim lukama manji, jednako kao i u lukama na sjeveru Europe. Pokazuje se usporavanje asta Kine, a recesija je jako naglašena u Europi i po svemu što se vidi suočavamo se s jednom dugom krizom, koja može potrajati i idućih desetak godina. Zbog svega toga nisam siguran hoćemo li moći tako brzo, odnosno u planiranom roku od šest godina, dostići maksimalni godišnji kapacitet na Brajdici od 600.000 TEU-a, ističe Passaro dodajući kako to nikako ne znači i promjene u realizaciji investicija na terminalu.
Nova oprema, kontejnerski mostovi i dizalice stići će 13. svibnja iduće godine kao što je i bilo najavljeno, nakon čega bi nekoliko mjeseci trebala potrajati montaža novih kontejnerskih mostova. U drugoj polovici iduće godine planira se postaviti nove instalacije i asfalt na površini terminala koja je sada u upotrebi, pa bi puni kapacitet Brajdice trebao biti postignut krajem iduće ili početkom 2014. godine.
Preraspodjela tereta
Rast Trsta ipak ne znači da u sjeverni Jadran dolazi više tereta, već je uglavnom riječ o preraspodjeli, najviše iz Venecije u Trst, koji ima duboki gaz i neiskorišten maksimalni kapacitet. Novost je također da iz Trsta sada ima i nekoliko novih vlakova prema Mađarskoj. Pad ili stagnaciju prometa na Jadranu potvrđuju i podaci iz crnogorske luke Bar, gdje je pretovareno 16.379 TEU-a, što je također oko tri posto manje, te promet u Pločama, koji iznosi 10.887 TEU-a i približno je jednak kao i prošle godine.
novine.novilist.hr
