U zadnje četiri godine broj gostiju koji u Split doplove putničkim kruzerima s 90 tisuća u 2008. godini porastao je čak na 220 tisuća gostiju (cijeli jedan Split!, op.a.) koji su zabilježeni u prvih 7 mjeseci ove godine.
Smetaju li komu kolone gostiju s kruzera u povijesnom centru grada – osobna je precepcija, no definitivno s gostima u grad pod Marjanom s velikih kruzera dolaze i nasušno potrebno euri. Kruzing je u Splitu, kao i drugim dalmatinskim gradovima poput Kotora, Dubrovnika, Korčule ili Šibenika, sve privlačniji jer je dobar izvor zarade i stoga je jasno zašto ga u posljednje vrijeme sve više vole i gradonačelnici, posebno Željko Kerum kada zaziva vanjske vezove u Gradskoj luci, ali i državna blagajna.
Zarada u sedam mjeseci
Ne postoje kirurški precizni podaci o tome koliko Split zaradi na međunarodnom kruzingu. No, prema studiji koju je napravio Institut za turizam, možemo dati generalne brojke o prosječnoj potrošnji gostiju s mora kao i godišnjoj zaradi.
Prema toj studiji, svaki kruzing-gost uz Splitu u prosjeku potroši 71 euro. Ako tu brojku pomnožimo s 220 tisuća gostiju koji su od siječnja do kraja srpnja ove godine posjetili naš grad, dolazimo do izravne zarade od 15 milijuna eura ili više od 100 milijuna kuna koje su se slile u Split.
Prošle su godine ploveći hoteli u Split doveli 180 tisuća gostiju ili šuškavih 90 milijuna kuna ravno s mora. U idućoj godini, u splitskoj Lučkoj upravi, očekuju preko 220 tisuća gostiju koji će doploviti plovećim kolosima te potrošiti minimalno 100 milijuna kuna. ‘Summa summarum’ u tri godine Split će na kruzingu tako zaraditi oko 300 milijuna kuna.
Da ne bi bilo zabune, riječ je o novcu koji kruzing-gosti ostavljaju u restoranima, dućanima, suvenirnicama, te izletima u splitskoj okolici. Procijene kazuju da bi se sa aktualnim stopama rasta do 2017. godine broj kruzing-gostiju u Split mogao popeti na ravno pola milijuna i na 250 milijuna kuna izravnih prihoda godišnje. Hoće li te rijeke turista s plovećih palača zagušiti centar grada i stvoriti nepodnošljiv kaos sličan onome u Dubrovniku?
– Ne treba strahovati od velikih gužvi gostiju u Palači, niti treba bježati od milijuna eura koje nam dolaze – kaže Vedran Matošić, predsjednik Turističke zajednice Splita.
– Prije desetak godina kada se Split otvorio tom obliku turizma, u prvoj je godini bilo tek 37 kruzera, da bi ove godine već bilo preko 200 kruzera. Naravno da postoji opasnost od zagušenja Palače od velikog broja turista, no dolasci brodova se vrlo lako moru kontrolirati i reducirati. U sklopu “MedCruisea” (najveća udruga mediteranskih luka za prihvat kruzera, op.a.) moguće je dvije godine u naprijed napraviti raspored dolazaka kruzera te ih rasporediti po danu – kaže Matošić, čelnik TZ-a grada.
Nadalje, gosti s kruzera po splitskim ulicama provedu u prosjeku 5 sati. Najviše vremena, čak 80 posto, gosti potroše na konzumaciju pića u kafićima i restoranima, te šopingu. Treće mjesto zanimacije jest razgledavanje muzeja i povijesnih znamenitosti. Treba reći da većina gradskih muzeja ne prati termine dolazaka kruzera, niti su kruzing-gostima prilagodili svoje radno vrijeme. Na hranu i piće splitski kruzer-gost u prosjeku potroši 19 eura, na šoping 42 eura, a na muzeje samo 3 eura.
Šundov: Zadar, Šibenik i Rijeka sigurno nam zavide
– Na gradu je da podigne kvalitetu ponude i privuče još veći broj kruzera – kaže nam splitski dogradonačelnik Jure Šundov.
– Zadar, Šibenik i Rijeka zasigurno zavide Splitu na lučkoj infrastrukturi kakvu ima i kakvu će imati u bliskoj budućnosti izgradnjom vanjskih vezova i međunarodnim terminalom. Zagušenje stare jezgre po “dubrovačkom scenariju” možemo vrlo jednostavno izbjeći dogovorom na relaciji Lučka uprava-Gradska uprava na način da reduciramo broj dolazaka kruzera po danima.
Strah od zagušenja grada djelomično je opravdan, ali veći je strah od nemogućnsoti da se osigura egzistencija za naše sugrađane. Split je postao kruzing-destinacija i to je realnost. Na nama je da osiguramo kruzing-infrastrukturu i u tom dijelu otvorimo nova radna mjesta – kaže nam dogradonačelnik Šundov.
Tko sve ‘bere’ novce
Osim zarade na gostima, zarađuje se i od samog kruzera. Čitav je niz tvrtki i ustanova koje stoje na “prvoj liniji zarade”. Pa tako od broda eure zarađuju agenti broda na svojim agencijskim uslugama, piloti “Split pilota” koji pružaju uslugu sigurnog uplova, potom tvrtka “Trajektna luka” zarađuje na privezu i odvezu broda, tu je i Lučka uprava koja ‘bere’ razne takse, zatim “Plovput” koji kruzeru naplaćuje tzv. svjetlarinu ili uslugu sigurnosti plovidbe, tu su i razne carinske pristojbe, potom usluge odvoza otpada itd…
slobodnadalmacija.hr
