Sigurna plovidba je temeljni zadatak Časnika navigacijaske straže, pa tako drevne tehnologije kao što je GPS (hrv.gledaj prid sebe) ili poboljšica DGPS (hrv.dobro gledaj prid sebe) sve više izumiru iz nepoznatog razloga. Da bi barem donekle uspijeli razumjeti razloge odumiranja GPS-a i DGPS-a valja nam rasčlaniti problem na neposredne uzroke i nedostatke samog GPS-a. Neposredni uzroci su svekolika modernizacija i uvođenje novih tehnologija na zapovjednički most. Dok nedostaci GPS-a su dosada, zamor korisnika, programsko sučelje nije „user friendly”, itd.
Nego, šalu na stranu. Veliki problem današnje sigurnosti plovidbe je to što se sve manje gleda naprid. Časnici navigacijaske straže su postali „ovisnici” o elektronskim kartama, radarima, šalju poruke jedan drugome preko AIS-a, jednostavno kao da dalekozora više nema. Bove i lanterne se gotovo ne koriste za određivanje pozicije, a sekstant se ne vadi iz kutije da se nebi razbija. Posade je sve manje i nema dovoljno ljudi da popune navigacijsku stražu. Ljudi su premoreni, drži se gvardija 6 / 6, puno porata, puno posla, puno zahtjeva. Svako vrime nosi svoje, pa tako se i navigacija minja sa dostupnom tehnologijom i komercijalnim zahtjevima, međutim, ne smimo zaboravit bove i lanterne, sekstante i tablice, oko i kanoćal. Triba nać vrimena za „ubit oko” prije gvardije, triba odradit svoj posal pošteno i sigurno.
Prema statistici relevantnih institucija i osiguravajućih društava uzrok dvije trećine svih sudara na moru je nedostatak propisnog vizualnog opažanja. Trećina svih nasukanja se dogodila po noći, samo sa jednim Časnikom straže, koji je uz to još bio premoren. Trećina svih navigacijskih nesreća se dogodila po noći, samo sa jednim čovjekom na mostu.
Vjerovatno vaša prva reakcija na ove statistike zvuči poznato, „ma meni se to ne može dogodit”, međutim nesreće se događaju, kako loše vođenim brodovima ispod svakog standarda, tako i brodovima sa visokim stupnjem sofisticiranosti u svakom pogledu, od opreme do upravljanja. U tome i jest problem, nesreća pogađa svakoga, zbog toga i postoje osiguravajuća društva koja nam između ostalog i prezentiraju lijepo uokvirene statistike naših grešaka. Ali kada su već tu, trebali bismo besplatno učit na tuđim grešakama.
Opet statistika, pazite sad, kod sudara na moru 19 % brodova uopće nije primjetilo drugi brod dok se nisu sudarili, a neki čak ni tada! 20% brodova ima samo jednog čovjeka na mostu po noći.
Uzroci problema su slojeviti i nije jednostavno izolirati jedan jedini uzrok. Smisleno bavljenje ovim problemom moguće je tek nakon domišljatog odgovora na pitanje zašto se dovodimo u bezizlazne situacije, u svakom pogledu. Vjerojato zato što imamo krivu percepciju stvarnosti, preopterećenost poslom, navike, komercijalni pritisak, stres, odvojenost od obitelji, iscrpljenost, neznanje, zablude, itd.
Pravilo 5. o izbjegavanju sudara na moru kaže:
Izviđanje
Svaki brod mora stalno izviđati promatranjem, slušanjem i svim raspoloživim sredstvima prikladnim prevladavajućim okolnostima i uvjetima, a u svrhu procjene situacije i opasnosti od sudara.
Kako protumačit Pravilo 5? Svatko ima svoje tumačenje i objašnjenje, svatko je pametan na svoj način. Međutim, trebamo početi od činjenica i vrijednosti. Činjenična su vjerovanja o tome kakve stvari jesu, vrijednosna su o tome kakve stvari trebaju biti. Ljudi imaju sklonost da griješe i da zaključujemo prema trenutnim činjenicama, pa se prema tome i prilagođavamo. Ako triba očistit štivu do idućeg porta onda je to činjenica, kako to izvest da bude „vuk sit i ovce na broju” e, to je već umjetnost. Zato treba probleme nastojat prepoznati unaprijed, treba ih znati artikulirati našim operatorima (menadžerima), treba im znat objasnit pravilo 5.
Naša komunikacija prema svima i svemu, sve više nas tjera da pronađemo zajednički i univerzalni jezik komunikacije. Upravo zbog ovog razloga, mladi Časnici se sve više oslanjaju na elektronske karte, AIS, radare i SMS-ove. Zato, jer i sa druge strane, isto se to događa, na drugom zapovjedničkom mostu, također komuniciraju sa okolinom samo sa elektronskim kartama, radarima i GPS-ovima. No, velik dio nesporazuma nastaje zbog drugih subjektivnih i objektivnih komunikacijskih smetnji. Glavni je, i najveći izvor nesporazuma, u komunikaciji, to što Časnici straže istim znakovima pridaju različita značenja, ili pak što različitim znakovima pridaju isto značenje. Mnogi su razlozi za to, među glavnima su: nedovoljna inteligencija, nedovoljno teorijsko znanje, nedovoljno iskustvo, nerazvijen osjećaj za trenutak.
Što reći umjesto zaključka, u današnje vrijeme su postavljeni visoki standardi kvalitete, koji zahtjevaju potpunu kontrolu i upravljanje procesima na brodu. Sustav često počinje reagirati na neefikasnost upravljačkih procesa tek u trenutku kada ono negativno utječe na cjelokupan poremećaj upravljanja dijela brodskog sustava. Stoga je važno pratiti radne procese na brodu, predviđati njihovu dinamiku i upravljati njihovim promjenama, a sve u skladu veće učinkovitosti i bolje sigurnosti broda.
Trka za profitom sugerira konkurentnost, koja se prvenstveno temelji na cijeni (troškovima broda), gdje su cijena (niži troškovi) i kvaliteta u proporcionalnom odnosu. Praksa snižavanja troškova zbog konkurentnosti rezultira i ukidanjem radnih mjesta (smanjenje posade), bez poboljšanja kvalitete, što rezultira opterećenjem postojećeg ljudskog resursa na brodu i daljnjim padom kvalitete radnih procesa. Neprilagođeni procesi rezultiraju stresnim radnim okruženjem, radnim mjestom koje nije humano niti efikasno.
Pozdrav svim Pomorcima ma gdje bili!
