O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Hrvatska Brodogradnja (Vol. 2)

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, brodogradnja bila ponos ondašnje Juge. Ma ko’ nam je ravan, ko’ se može mirit s nama, sve je to trubilo i zvonilo po novinama, radiju i televiziji. Kako bi rekli danas, PR je odradija svoje. Ekonomska logika ondašnjih državni firmi nije bila “cidi radnike i grabi lovu” nego socijalizam i to sa ljudskim licem. Pa kud ćeš bolje,  gradili su se “društveni stanovi”, doseljavalo iz sela u gradove i zapošljavalo u industriji, socijalni inženjering je davao rezultate. I, valja reći, brodogradnji je dobro išlo: većinom se bazirala na narudžbama iz Sovjetskog Saveza, koji je plaćao klirinškim, a ne pravim dolarima, ali uz niske plaće radnika i dogovornu ekonomiju, nekako se pokrivalo troškove. Sva plaćanja su išla preko JUBMES (Jugoslavenska Banka za međunarodnu ekonomsku suradnju) u Beogradu.

Ta banka je osnovana 1979 godine i bila je sljednica Fonda za kreditiranje i osiguranje izvoznih poslova bivše Juge, ukratko, dolare bi pretvorili u dinare, a dinare izide inflacija, pa škverovi po toj alkemiji nikako naprid. Tako je Juga vršila otuđivanje osnovnog kapitala škverova, a upravo tada, korejska brodogradnja je počela paliti motore.

Ono što se nekad zvalo „kadrovski“, danas onako moderno, i u skladu sa naprednim promišljanjima se zove „odjel ljudskih potencijala“, i to bi bilo nešto kao: znanje, vještine, sposobnosti, kreativne mogućnosti, motivacija i odanost kojom raspolaže neka osoba. Ovo odanost je posebno važno naglasiti, jer se prije devedesetih po škverovima zapošljavalo po partijsko-rodbinskim, a poslije po stranačko-rodijačkim vezama. Naravno da treba odat priznanje ukupnoj intelektualnoj energiji koja je vodila škverovime, ostvarivala ciljeve i razvoj poslovanja u tim i takvim uvjetima.

A da škverovi prežive evropsku svijetlu budućnost, tribat će nam atomska intelektualna energija. Output svakog brodogradilišta u svijetu se mjeri u jedinici „cGT“ (compensated gross tonnage). cGT se definira kao umnožak GT (bruto regstarske tone) i kompenzacijskog faktora koji varira od 0,4 za jednostavne bulk carriere do 4 za cruisere i više za još složenije brodove. E, sad zamislite da netko reče BMW-u da nemože proizvest i prodat više od iljadu auta godišnje, ja mislin da bi ga šefovi iz BMW blido pogledali i vjerojatno uputili da potraži medicinsku pomoć. A ljudi moji, naši umni pregovarači u predristupnim pregovorima za „prisajedinjenje“ Hrvatske sa Evropom su lipo onako baš po zanatu, podpisali da četiri velika državna brodogradilišta, “Brodosplit”, “3. maj”, “Brodotrogir” i “Kraljevica” (nema je više), u idućih će deset godina svoju proizvodnju morati SMANJITI za 21 posto u odnosu na najbolje pretkrizne godine. Po „predpristupnom ugovoru“, moraju ograničiti ukupan godišnji kapacitet do maksimalnih 323 600 cGT.

U ukupnoj godišnjoj proizvodnji najveću participaciju i ubuduće će imati najveći škver, “Brodosplit”, kojemu su bruxelleski birokrati proizvodnju stavili na 132.078 cGT-a. (otprilike to je godišnje pet ‘product oil tankera’) 3. MAJ: 109 570 cGT, Brodotrogir: 54 955 cGT, Kraljevica: 26 997 cGT.

Škverovi se mogu sporazumjeti o revidiranju svojih pojedinačnih ograničenja proizvodnje. Oni mogu na temelju obvezujućih sporazuma izrijekom odrediti koliki dio svoje pojedinačne proizvodne kvote (izraženo u cGT) ustupaju jedni drugima. Pritom se poštuje ukupno godišnje ograničenje proizvodnje od 323 600 cGT.

Ajde umilostili su se, pa dokument ne definira vrstu brodova dopuštenih za izgradnju, no ograničenje se ne smije premašiti!

Sad kad je DIV uzeja škver, među prvim potezima bit će i uništavanje trećeg navoza, te smanjenje proizvodnih kapaciteta na preostalim navozima. Bruxelles zahtijeva beskompromisno poštovanje protokola II. koji propisuje uništavanje proizvodnih instalacija kao kompenzacijsku mjeru. Zamislite, u zemlji sa 400 iljada nezaposlenih vlast potpisuje uništavanje proizvodnih instalacija! Ja mislim da ne pate oni od ludila, nego uživaju u svakom njegovom trenutku. I tako će DIV morati nastaviti poslovnu „ekspanziju“ na preostala dva navoza. Da bih opstao vjerojatno će promijeniti ime u „Brodosplit – Chuck Norris“

nastavit će se…

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, brodogradnja bila ponos ondašnje Juge. Ma ko’ nam je ravan, ko’ se može mirit s nama, sve je to trubilo i zvonilo po novinama, radiju i televiziji. Kako bi rekli danas, PR je odradija svoje. Ekonomska logika ondašnjih državni firmi nije bila “cidi radnike i grabi lovu” nego socijalizam i to sa ljudskim licem. Pa kud ćeš bolje,  gradili su se “društveni stanovi”, doseljavalo iz sela u gradove i zapošljavalo u industriji, socijalni inženjering je davao rezultate. I, valja reći, brodogradnji je dobro išlo: većinom se bazirala na narudžbama iz Sovjetskog Saveza, koji je plaćao klirinškim, a ne pravim dolarima, ali uz niske plaće radnika i dogovornu ekonomiju, nekako se pokrivalo troškove. Sva plaćanja su išla preko JUBMES (Jugoslavenska Banka za međunarodnu ekonomsku suradnju) u Beogradu.

Ta banka je osnovana 1979 godine i bila je sljednica Fonda za kreditiranje i osiguranje izvoznih poslova bivše Juge, ukratko, dolare bi pretvorili u dinare, a dinare izide inflacija, pa škverovi po toj alkemiji nikako naprid. Tako je Juga vršila otuđivanje osnovnog kapitala škverova, a upravo tada, korejska brodogradnja je počela paliti motore.

Ono što se nekad zvalo „kadrovski“, danas onako moderno, i u skladu sa naprednim promišljanjima se zove „odjel ljudskih potencijala“, i to bi bilo nešto kao: znanje, vještine, sposobnosti, kreativne mogućnosti, motivacija i odanost kojom raspolaže neka osoba. Ovo odanost je posebno važno naglasiti, jer se prije devedesetih po škverovima zapošljavalo po partijsko-rodbinskim, a poslije po stranačko-rodijačkim vezama. Naravno da treba odat priznanje ukupnoj intelektualnoj energiji koja je vodila škverovime, ostvarivala ciljeve i razvoj poslovanja u tim i takvim uvjetima.

A da škverovi prežive evropsku svijetlu budućnost, tribat će nam atomska intelektualna energija. Output svakog brodogradilišta u svijetu se mjeri u jedinici „cGT“ (compensated gross tonnage). cGT se definira kao umnožak GT (bruto regstarske tone) i kompenzacijskog faktora koji varira od 0,4 za jednostavne bulk carriere do 4 za cruisere i više za još složenije brodove. E, sad zamislite da netko reče BMW-u da nemože proizvest i prodat više od iljadu auta godišnje, ja mislin da bi ga šefovi iz BMW blido pogledali i vjerojatno uputili da potraži medicinsku pomoć. A ljudi moji, naši umni pregovarači u predristupnim pregovorima za „prisajedinjenje“ Hrvatske sa Evropom su lipo onako baš po zanatu, podpisali da četiri velika državna brodogradilišta, “Brodosplit”, “3. maj”, “Brodotrogir” i “Kraljevica” (nema je više), u idućih će deset godina svoju proizvodnju morati SMANJITI za 21 posto u odnosu na najbolje pretkrizne godine. Po „predpristupnom ugovoru“, moraju ograničiti ukupan godišnji kapacitet do maksimalnih 323 600 cGT.

U ukupnoj godišnjoj proizvodnji najveću participaciju i ubuduće će imati najveći škver, “Brodosplit”, kojemu su bruxelleski birokrati proizvodnju stavili na 132.078 cGT-a. (otprilike to je godišnje pet ‘product oil tankera’) 3. MAJ: 109 570 cGT, Brodotrogir: 54 955 cGT, Kraljevica: 26 997 cGT.

Škverovi se mogu sporazumjeti o revidiranju svojih pojedinačnih ograničenja proizvodnje. Oni mogu na temelju obvezujućih sporazuma izrijekom odrediti koliki dio svoje pojedinačne proizvodne kvote (izraženo u cGT) ustupaju jedni drugima. Pritom se poštuje ukupno godišnje ograničenje proizvodnje od 323 600 cGT.

Ajde umilostili su se, pa dokument ne definira vrstu brodova dopuštenih za izgradnju, no ograničenje se ne smije premašiti!

Sad kad je DIV uzeja škver, među prvim potezima bit će i uništavanje trećeg navoza, te smanjenje proizvodnih kapaciteta na preostalim navozima. Bruxelles zahtijeva beskompromisno poštovanje protokola II. koji propisuje uništavanje proizvodnih instalacija kao kompenzacijsku mjeru. Zamislite, u zemlji sa 400 iljada nezaposlenih vlast potpisuje uništavanje proizvodnih instalacija! Ja mislim da ne pate oni od ludila, nego uživaju u svakom njegovom trenutku. I tako će DIV morati nastaviti poslovnu „ekspanziju“ na preostala dva navoza. Da bih opstao vjerojatno će promijeniti ime u „Brodosplit – Chuck Norris“

nastavit će se…

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here