Od 18 tisuća hrvatskih pomoraca, preko osam tisuća zaposlenje pronalazi putem neke od agencija – članica Hrvatskog udruženja posrednika pri zapošljavanju pomoraca (CROSMA). Samim time, prema riječima predsjednika udruženja Maria Zorovića, CROSMA je glavni generator zapošljavanja pomoraca u Hrvatskoj. Kao neprofitna pravna osoba koja okuplja hrvatske posrednike pri zapošljavanju pomoraca, CROSMA je osnovana u Rijeci 2002., a danas okuplja 25 članica te je punopravni član EUROCREW-a, Europskog udruženja nacionalnih udruga posrednika pri zapošljavanju, piše Novi list.
– Naše članice, u okviru postojećih propisa i svojeg statuta zalažu se za promociju pomorskih zanimanja te čine kvalitetnu poveznicu između pomoraca i poslodavaca. Preko niza svojih specifičnih usluga osiguravaju posao tisućama moreplovaca, smanjuju nezaposlenost i uvelike doprinose razvoju pomorske industrije Republike Hrvatske i gospodarstva u cjelini. Posebno je važan podatak da pomorci čine čak 1,5 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, pri čemu godišnje u našu zemlju donose više od milijardu eura, generirajući tako čitav niz drugih poslova, od onih neposredno vezanih uz pomorce i njihovo zapošljavanje, poput agencija i training centara, do prijevoznika, hotelske industrije, trgovine i niza drugih. Nema aviona Croatia airlinesa koji polijeće prema inozemnim odredištima, a da u njemu nije barem jedan pomorac – ističe Zorović.
– Okupljene u udrugu, članice CROSMA-e razmjenjuju iskustva, promoviraju i štite svoje interese prava kroz specifičnu ulogu zaštite interesa pomoraca u odnosu na interese njihovih poslodavaca, a sve u skladu s međunarodno priznatim pomorskim propisima i nacionalnim zakonodavstvom – kaže predsjednik Udruženja. Hrvatska oduvijek predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih zemalja izvoznica vrhunskih pomoraca čije vještine i danas koriste sve uvaženije pomorske kompanije bez obzira na to o kojim se vrstama brodova radi. U tom smislu CROSMA predstavlja posrednike koji djeluju u ime svojih principala obavljajući čitav niz djelatnosti vezanih za zapošljavanje i upravljanje posadom.
Prepoznata kvaliteta
Snaga hrvatskih pomoraca na svjetskom tržištu, i glavna prednost pred dobrim dijelom konkurencije, pogotovo one s Dalekog istoka je, prema Zorovićevim riječima, kvaliteta. Ona se očituje i kroz samu činjenicu da je, unatoč gotovo pa kolapsu domaćih brodara, pomoraca sve više, i to mahom časničkog kadra, koji u tri četvrtine slučajeva zaposlenje pronalazi na nekoj od stranih kompanija, dakle na svjetskom tržištu.
–Kao prvo, tu je doslovce tisućljetna tradicija u plovidbi morem, zbog čega možemo reći da je ono našim ljudima u krvi. Nadalje, puno smo ranije izašli na tržište u odnosu na ostale istočnoeuropske zemlje izvoznice pomoraca i time skupili puno više iskustva. I dobro poznavanje engleskog jezika još uvijek je prednost u odnosu na neke nacije. Tu je i nenadmašna sposobnost prilagodbe i rješavanja problema »u hodu«, a velika prednost je i lojalnost, jer većina naših časnika, njih preko 90 posto, plovi na istim kompanijama pet ili više godina, što se itekako cijeni. U današnje vrijeme ne treba zanemariti ni multikulturalnu toleranciju – nemamo nacionalnih i vjerskih predrasuda prema ostalim članovima posade – kaže Zorović.
Veliki broj pomoraca, u odnosu na malu ekonomiju i pomorsku industriju, također osigurava određene prednosti, objašnjava, jer je broj radnih mjesta »na kraju« vrlo ograničen, zbog čega velik dio naših pomoraca provede cijelu karijeru na brodu, što se cijeni kod poslodavaca, za razliku od nekih drugih nacija, gdje ih dobar dio nakon nekoliko godina plovidbe pronalazi posao na kopnu.
– Imamo vrlo kvalitetno školstvo s dugom tradicijom, ali i dobar poseban program za obrazovanje pomoraca u skladu s STCW konvencijom što čini naše pomorce konkurentnijima u odnosu na ostale nacije. Pomorac je praktično zanimanje internacionalnog karaktera podložno čestom mijenjanju međunarodnih zakona i propisa uz cjeloživotno dodatno obrazovanje i trening kako bi se zadovoljili ti standardi – ističe predsjednik CROSMA-e. Socijalna reforma za pomorce, odnosno sustav iz 2007. s izmjenama Pomorskog zakonika vezano za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te porezni sustav koji je, unatoč još prisutnim nedostacima, kudikamo uređeniji od ostalih europskih zemalja izvoznica pomoraca uz reguliranje rada službi za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca, također pridonosi zapošljavanju pomoraca, kao i ratificiranje MLC 2006 konvencije o pravu pomoraca što je Hrvatska učinila među prvima, početkom 2010. – Ne smijemo zanemariti ni snažan Sindikat, koji kontinuirano radi i štiti prava naših pomoraca – dodaje Zorović.
Moramo opstati
Velika većina, čak 45 posto hrvatskih pomoraca plovi na tankerima, na brodovima za suhi teret, odnosno bulk carrierima, ih je 20 posto, petnaest posto na LNG brodovima, te po deset posto na putničkim i offshoreu.
– Mlađi pomorci pogotovo, danas plove na visoko sofisticiranim i skupim objektima poput plutajućih LNG terminala, modernih putničkih brodova, DP brodovima za bušenje i eksploataciju nafte i slično, dok stariji većinom plove na klasičnijim brodovima, manje tehnološki naprednim, ali gdje je potrebno dodatno održavanje. Na žalost hrvatske posade, »basaforce«, je sve manje i gotovo je nestala, osim onih preostalih na hrvatskoj zastavi hrvatskih brodara. Neki od njih, oni mlađi, uspjeli su se prebaciti u offshore industriju – kaže Zorović.
O tome gdje »plovi« hrvatski pomorac dugoročno, odnosno hoće li opstati na nemilosrdnom svjetskom tržištu, Zorović smatra da nema mjesta pesimizmu, unatoč krizi od 2008., stagnaciji plaća, poteškoćama s prvim ukrcajem te sve većim tehničkim i tehnološkim promjenama u industriji.
– Dugoročno hrvatski pomorac bi trebao opstati; broj stanovnika i svjetsko tržište nezadrživo raste pa bi trebao i broj pomoraca i brodova. Puno brodara otišlo je u Aziju za jeftinijom posadom, što je dovelo do povećanja njihovih plaća i gotovo izjednačavanja s europskima pa je time razlika u plaćama postala sve manje bitna. Kvaliteta čini razliku, pri čemu je operativna izvrsnost naših pomoraca itekako mjerljiva – točan i siguran prijevoz robe od točke A do točke B, kvalitetno održavanje broda i opreme, sigurnost posade i broda, sprečavanje negativnog utjecaja na okoliš te uspješno prolaženje raznih inspekcija – vetting, port state, flag state i tako redom, zaključuje Zorović.
Nagomilani problemi
Jedan od značajnijih problema trenutačno je i utvrđivanje privremene nesposobnosti za rad 8 dana prije prestanka radnog odnosa. Sporan je članak 51. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju gdje je onaj tko utvrđuje privremenu nesposobnost za rad najmanje 8 dana prije prestanka radnog odnosa, izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi.
– Prestanak radnog odnosa za pomorca u Republici Hrvatskoj znači dan iskrcavanja s broda. Prema tome, jasno je da se izabrani doktor ne nalazi na brodovima u međunarodnoj plovidbi, zbog čega nikako ne može utvrditi privremenu nesposobnost za rad pomorca najmanje 8 dana prije dana prestanka radnog odnosa. Ovime se pomorac diskriminira i uskraćuje mu se pravo na naknadu plaće uslijed privremene nesposobnosti za rad – ističe Zorović. Do današnjeg dana, dodaje, nije profunkcioniralo plaćanje i ostvarivanje obaveza za pomorce koji su na takozvanim permanentnim ugovorima.
– Članak 16 (3) Zakona o mirovinskom osiguranju omogućuje onim pomorcima koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na razdoblje duže od razdoblja ukrcaja, da budu u socijalnom sustavu tijekom cijelog trajanja ugovora i za cijelo to vrijeme plaćaju doprinose. Iako su odredbe ovog Zakona na snazi od 2013., one se ne primjenjuju od strane Lučkih kapetanija. Veća mirovina i neprekinuti status u osiguranju te naknada plaća uslijed bolesti do izlječenja, ali tek poslije 42. dana bolovanja, jedine su beneficije u odnosu na pomorce koji plaćaju doprinose samo za vrijeme boravka na brodu. Treba preispitati i dati beneficije onima koji uplaćuju puni iznos socijalnih davanja 12 mjeseci. Primjerice, trebalo bi im barem priznavati takozvane tax dane zbog privremene nesposobnosti za rad, ovjerene od strane ovlaštenog ili izabranog liječnika. Problematičan je pravilnik o pomorskim knjižica ma, kao i neispunjavanje obaveze lučkih kapetanija oko prijavljivanja na obavezno zdravstveno po pitanju nezaposlenosti, na produženo mirovinsko i slično, a i sam postupak prijava i odjava po sebi je nepotrebno kompliciran i neučinkovit. Kasni i donošenje Pravilnika o pomorskim knjižica ma, Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca, a ima i nejasnoća oko ostvarivanja prava na beneficirani radni staž te prebacivanja 183 dana u iduću godinu. Kako bi se riješili ovi i drugi problemi, stav je CROSMA-e da svi pomorci trebaju ući u sustav, a to se, među ostalim, može postići uređenjem tržišta.
–Jedan od načina je da se pomorci ukrcavaju preko ovlaštenih posrednika, što bi osiguralo sigurniji ukrcaj, provjeru ugovora u skladu s međunarodnim ugovorima, kao i provjere brodara. Osim toga, mogla bi se znatno pojednostaviti procedura prijava i odjava i ostale nepotrebne birokratske zavrzlame koje bi se velikim dijelom mogle rješavati softverski. Pritom je moguće uvesti praksu koja postoji na nekim tržištima, gdje pomorac može izabrati želi li biti dio takvog sustava, ili će posao tražiti i raditi samostalno, ali tada mora i sam skrbiti o svom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju i drugim pravima koja ima kada je dio sustava. U svakom slučaju, do kraja uređen sustav ponudio bi kvalitetnija rješenja pomorcima, a državi bolji nadzor i uvid u taj dio tržišta rada – zaključuje Zorović.
Foto: Pomorac.net
