Dio novog mosta Čiovo čija je gradnja u tijeku je gotovo dva metra prenizak u odnosu na morsku površinu, otkriva Jutarnji list. Uvidjeli su to predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije prilikom nedavnog posjeta gradilištu mosta.
Problematično je prvih 50-ak metara mosta s kopnene strane gdje je njegova najniža točka u odnosu na morsku površinu. Ukupna dužina mosta je 546,34 metra. Sugovornici tvrde kako se najsporniji dio mosta proteže od upornjaka broj jedan na kopnenoj strani do stupa broj četiri. Tu se razmak od morske površine do trupa mosta kreće od 1,2 do 2,2 metra te će, ako se ništa ne promijeni, more potopiti stupove i upornjak na kopnenoj strani, ali i šetnicu uz most koja se planira sagraditi.
Građevinski stručnjaci tvrde da je problem u projektu koji su 2012. izradili Jure Radić i Zoran Šavor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Naime, prilikom izrade projekta mosta na moru projektanti uzimaju srednju razinu mora koja se uzima kao polazišna točka za projektiranje visine mosta od razine mora. Naši sugovornici tvrde kako je u projektu mosta Čiovo kao srednja razina mora uzeta visina u Trstu. Ta srednja razina za hrvatske vode utvrđena je još u vrijeme Austro-Ugarske, a od sedamdesetih godina prošlog stoljeća visinska izmjera obavlja se na temelju pet referentnih točaka u Dubrovniku, Splitu, Rovinju, Kopru i Bakru.
Naši nam sugovornici tvrde kako ni korištenje srednje razine mora u Trstu ne bi bio toliki problem da je prilikom izrade projekta u obzir uzeta razlika između srednje razine mora i maksimalne kote mora na području mosta. Prema tvrdnjama naših sugovornika, razlika između te dvije točke je oko 70 centimetara. U vrijeme plime ta se razlika penje na više od jednog metra.
Kada pak u vrijeme plime dođu valovi, čak oni manji zapljuskuju vrh najnižeg stupa mosta, a oni veći zapljuskuju vrhove sljedeća tri stupa koji nose gornju konstrukciju. U tom slučaju more će vlažiti i čelične ležajeve koji se nalaze na vrhu stupova, a služe da bi gornja konstrukcija mogla proklizavati. Zapljuskivanje mora vrlo brzo bi moglo dovesti do korozije ležajeva te most ne bi bio funkcionalan. Da paradoks bude veći, most je projektiran na trajnost od 100 godina pa je projektom utvrđeno ugrađivanje skupljih materijala. Pod utjecajem morske vode ti bi ležajevi vrlo brzo propali.
Osim što bi moglo doći do oštećenja same konstrukcije mosta, u opasnosti je i šetnica čija se gradnja planira na prostoru oko mosta. Projektom je predviđen pješački prolaz ispod mosta na kopnenoj strani koji je i sagrađen. No, tvrde nam sugovornici, u vrijeme plime more bi zapljuskivalo šetnicu, a valovi bi je potopili.
