Prvi dojam je stravičan. Uginule ribe i rakovi plutaju po površini, u stanju raspadanja… Za život u tankoj površinskoj liniji s ostacima kisika bore se male ribice i račići, a nesnošljiv smrad po trulim jajima širi se oko rogozničkog slanog jezera Zmajevo oko.
Od 1997. godine ovo je treće zamućenje jezera i treći pomor svekolikog života u tom jedinstvenom hidrogeomorfološkom fenomenu istočne obale Jadrana. U novijoj povijesti u prvoj zabilježenoj kataklizmi, te 1997. godine neki znanstvenici su tvrdili da je u jezeru uginulo na tisuće tona živih organizama.
Osim račića, kozica i raznih dugih malih i mikroorganizama te godine u jezeru su ugibali i jastozi i neobični ugori teški i do desetak kilograma. U tom opsegu život se nikada nije vratio u jezersko plavetnilo, to više što se najnovije zamućenje i pomor ponovio nakon samo pet godina (2011. godine).
– U prošli četvrtak došlo je do prevrtanja vodenog stupca u Zmajevu oku. Radi se o prirodnom procesu koji se javlja kada nakon duge i stabilne jeseni dođe do naglog zahladnjenja. Kataklizma doslovno dođe preko noći. Treba uzeti u obzir i klimatske promjene, jer je očito da do prevrtanja stupca dolazi češće – kaže dr. Neven Cukrov s Instituta “Ruđer Bošković”, točnije s njihove morske postaje na Martinskoj u Šibeniku.
Posljednjih dvadesetak godina “ruđerovci” se sustavno bave Zmajevim okom. Jedini su modelirali izmjenu mora u jezeru, međutim nemaju čime usporediti jer prije njih to nitko nije radio.
Unatoč masovnoj izgradnji u njegovoj blizini, jezero je i dalje kapilarno povezano s otvorenim morem. U odnosu na okolno more plima se u jezeru pojavljuje četrdeset minuta kasnije i manja je za 20 posto.
– Od 1997. godine znanstvenici s Martinske sustavno prate Zmajevo oko i otada je na jezeru napravljeno petnaest znanstvenih radova, a mladi šibenski znanstvenik Milan Čanković sada radi doktorat na mikrobima u donjem otrovnom sloju. Uglavnom, s obzirom na veličinu rogozničko jezero je najistraživanije. U neku ruku to je dobro, jer radi se o Crnome moru u malom, ističe dr. Cukrov.
Jezero Zmajevo oko nalazi se na poluotoku Gradini. Nepravilnog je ovalnog oblika, veličine 150 puta 70 metara, površina mu iznosi 5300 metara četvornih, a dubina oko petnaest metara.
Pukotinama u stijenama povezan je s okolnim morem. Zbog gradnje marine Frapa neki znanstvenici tvrde da je dio pukotina zatrpan betonom i ne dolazi do optimalne izmjene morske vode.
Jedinstven i poseban okoliš Zmajeva oka, s debelim donjim slojem sumporovodika, posljednjih godina zainteresirao je i strane znanstvenike, a zbog meromiktičkih i anoksičkih uvjeta jezerske slane vode uspoređuju ga s Crnim morem, Framvaren fjordom u Norveškoj ili kraterskim jezerom Pavin u Francuskoj.
Zbog posebnih fizikalno-kemijskih svojstva razvila se u njemu osebujna flora i fauna.
– Rogozničko jezero je eutrofično, iznimno je bogato hranjivim tvarima. Razgradnjom hranjivih tvari dolazi do anoksije kada su donji slojevi puni sulfata. I u tim ekstremnim uvjetima bez kisika bujaju mikrorganizmi. Sva jezera su slojevita, pa tako i rogozničko, a zbog meteouvjeta došlo je do prevrtanja vodenog stupca. Izmjene slojeva s kisikom i bez kisika, pored klimatskih i vremenskih uvjeta, mogu biti izazvane i slabijim potresom – objašnjava kemičarka dr. Vesna Žic iz laboratorija Hrvatskih voda koja se još kao “ruđerovka” bavila Zmajevim okom.
U rogozničkom jezeru nema metana i ugljikova dioksida, pa ljudima koji se ovih dana rezignirano motaju oko jezera ne prijeti trovanje. Zanimljivo je da je zbog prevrtanja vodenog stupca u kraterskom kamerunskom jezeru Nyos pomrlo čitavo jedno selo, čak 1700 ljudi.
Znanstvenici nas uvjeravaju da će se Zmajevo oko vrlo brzo razbistriti i da će se život uskoro početi vraćati.
Međutim, zbog ukupnih narušenih ekoloških uvjeta u okolnome moru teško da će ikada bujati kao što je bujao do te zlosretne 1997. godine.
Nažalost, trebala su proći desetljeća da Rogoznica, a i šira zajednica, shvati da ovaj rogoznički hidrogeomorfološki fenomen treba zaštititi i turistički valorizirati.
Posljednjih godina zauzima važno mjesto u turističkim brošurama, već nekoliko godina u marini Frapa se održavaju “Igre zmaja”, a 2012. godine deveterostruki prvak i peterostruki viceprvak svijeta u skokovima s litica, Kolumbijac Orlando Duque, pod pokroviteljstvom moćnog Red Bulla Rogoznici i Zmajevu oku osigurao je globalnu promociju.
U jezeru se održalo i nekoliko revijalnih utakmica vaterpolskih legendi, a već drugu godinu zaredom Turistička zajednica scenski je upriličila legendu o rogozničkom slanom jezeru i o okrutnom zmaju Murinu.
Foto: Vedrana Stočić
