O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Značajno priznanje za stručnjake Instituta za biologiju mora u Kotoru

Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore iz Kotora (IBMK), od lipnja sudjeluje u projektu “Poboljšanje zaštite mora u europskim i okolnim morima”- MarCons koji se financira kao COST (Europska suradnja u znanosti i tehnologiji) aktivnost.

“Krajem prošlog tjedna je u Zagrebu održan sastanak i organizacija početka rada u pet radnih grupa. Cilj ovog projekta je da poveže aktivnosti iz područja znanosti i planiranja zaštite životne sredine s donositeljima odluka, te da na taj način doprinese boljem očuvanju, tj. manjim gubicima u biodiverzitetu europskih mora do 2020.g”- kazala je dr. Vesna Mačić sa IBMK-a.
Prema njenim riječima, biodiverzitet mora Europe je pod velikim pritiscima zbog intenziteta i kumulativnog efekta različitih ljudskih aktivnosti.

“Degradiranje morskih ekosustava intenzivnije je od kopnenih, a njihovo obnavljanje je znatno kompliciranje i skuplje. Iako je na raznim političkim nivoima postavljen cilj da se do 2020. g. donesu mjere i provedu aktivnosti u cilju očuvanja biodiverziteta i funkcionalnosti ekosustava, na žalost nema znakova da se značajne aktivnosti događaju u tom smjeru. Osim „uobičajenih” problema u očuvanju biodiverziteta ovaj problem dodatno otežavaju klimatske promjene i unesene tj. invazivne vrste koje izazivaju dodatne, uglavnom negativne, lančane posljedice”- istaknula je dr. Mačić.

U okviru projekta MarCons radna grupa III čiji je rukovodilac upravo dr. Vesna Mačić, se odnosi na problematiku planiranja zaštićenih područja u vezi s invazivnim vrstama i primjenu različitih mjera koje se primjenjuju kako na kopnenim i slatkovodnim tako i u morskim ekosustavima. U ovom projektu je uključeno skoro 30 zemalja uglavnom iz Europe, zatim sjeverne Afrike, Azije, a očekuje se uključivanje Turske, SAD-a i Australije, i to kako iz područja morske biologije tako i iz područja kopnenih ekosustava i zakonodavstva, jer se zaštita, pogotovo morskih ekosustava može uspješno provoditi samo uz intenzivnu međunarodnu i multidisciplinarnu suradnju.

Pored dr. Mačić koja je na čelu radne grupe III, naši znanstveni radnici sudjeluju u još dvije radne grupe, što je potvrda međunarodnog prepoznavanja stručnosti i kompetentnosti kotorskog Instituta za biologiju mora. Projekt MarCons će trajati četiri godine, a u IBMK-u se nadaju da će kroz znanstvene doprinose u sveobuhvatnom planiranju očuvanja biodiverziteta, te kroz promoviranje međunarodne suradnje i stvaranje adekvatnih preporuka za donositelje odluka, biti osigurana bolja zaštita europskog mora, odnosno makar značajno smanjen intenzitet njegovog uništavanja.

“Na nivou Sredozemnog mora sada postoji oko 1.200 zaštićenih područja od čega je u samo u 71. zaštićenom području, i to na svega 0,04% površine, zabranjeno ribarenje i druge aktivnosti koje značajno utiču na opstanak morskog biodiverziteta. Jasno je da sa svim negativnim i kumulativnim antropogenim utjecajima, ovo nikako ne može biti dovoljno za uspješnu zaštitu mora. Iako to nije osnovni cilj ovog projekta, nadamo se da će ipak tijekom njegovog trajanja i Crna Gora stvoriti makar jedno zaštićeno područje u moru te na taj način dati svoj doprinos u očuvanju morske životne sredine”- zaključila je dr. Vesna Mačić.

www.bokanews.me

Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore iz Kotora (IBMK), od lipnja sudjeluje u projektu “Poboljšanje zaštite mora u europskim i okolnim morima”- MarCons koji se financira kao COST (Europska suradnja u znanosti i tehnologiji) aktivnost.

“Krajem prošlog tjedna je u Zagrebu održan sastanak i organizacija početka rada u pet radnih grupa. Cilj ovog projekta je da poveže aktivnosti iz područja znanosti i planiranja zaštite životne sredine s donositeljima odluka, te da na taj način doprinese boljem očuvanju, tj. manjim gubicima u biodiverzitetu europskih mora do 2020.g”- kazala je dr. Vesna Mačić sa IBMK-a.
Prema njenim riječima, biodiverzitet mora Europe je pod velikim pritiscima zbog intenziteta i kumulativnog efekta različitih ljudskih aktivnosti.

“Degradiranje morskih ekosustava intenzivnije je od kopnenih, a njihovo obnavljanje je znatno kompliciranje i skuplje. Iako je na raznim političkim nivoima postavljen cilj da se do 2020. g. donesu mjere i provedu aktivnosti u cilju očuvanja biodiverziteta i funkcionalnosti ekosustava, na žalost nema znakova da se značajne aktivnosti događaju u tom smjeru. Osim „uobičajenih” problema u očuvanju biodiverziteta ovaj problem dodatno otežavaju klimatske promjene i unesene tj. invazivne vrste koje izazivaju dodatne, uglavnom negativne, lančane posljedice”- istaknula je dr. Mačić.

U okviru projekta MarCons radna grupa III čiji je rukovodilac upravo dr. Vesna Mačić, se odnosi na problematiku planiranja zaštićenih područja u vezi s invazivnim vrstama i primjenu različitih mjera koje se primjenjuju kako na kopnenim i slatkovodnim tako i u morskim ekosustavima. U ovom projektu je uključeno skoro 30 zemalja uglavnom iz Europe, zatim sjeverne Afrike, Azije, a očekuje se uključivanje Turske, SAD-a i Australije, i to kako iz područja morske biologije tako i iz područja kopnenih ekosustava i zakonodavstva, jer se zaštita, pogotovo morskih ekosustava može uspješno provoditi samo uz intenzivnu međunarodnu i multidisciplinarnu suradnju.

Pored dr. Mačić koja je na čelu radne grupe III, naši znanstveni radnici sudjeluju u još dvije radne grupe, što je potvrda međunarodnog prepoznavanja stručnosti i kompetentnosti kotorskog Instituta za biologiju mora. Projekt MarCons će trajati četiri godine, a u IBMK-u se nadaju da će kroz znanstvene doprinose u sveobuhvatnom planiranju očuvanja biodiverziteta, te kroz promoviranje međunarodne suradnje i stvaranje adekvatnih preporuka za donositelje odluka, biti osigurana bolja zaštita europskog mora, odnosno makar značajno smanjen intenzitet njegovog uništavanja.

“Na nivou Sredozemnog mora sada postoji oko 1.200 zaštićenih područja od čega je u samo u 71. zaštićenom području, i to na svega 0,04% površine, zabranjeno ribarenje i druge aktivnosti koje značajno utiču na opstanak morskog biodiverziteta. Jasno je da sa svim negativnim i kumulativnim antropogenim utjecajima, ovo nikako ne može biti dovoljno za uspješnu zaštitu mora. Iako to nije osnovni cilj ovog projekta, nadamo se da će ipak tijekom njegovog trajanja i Crna Gora stvoriti makar jedno zaštićeno područje u moru te na taj način dati svoj doprinos u očuvanju morske životne sredine”- zaključila je dr. Vesna Mačić.

www.bokanews.me

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here