Gari Cappelli, dugogodišnji gradonačelnik Malog Lošinja i bivši saborski zastupnik HDZ-a, novi je ministar turizma. Prije aktiviranja u politici bavio se i biznisom u obiteljskoj turističkoj agenciji, a kratko je radio i u Jadranskim luksuznim hotelima. Cappelli je 11. ministar turizma u samostalnoj Hrvatskoj i prvi s Kvarnera, piše Novi list.
Kako tumačite činjenicu da je vaš prethodnik ostvario najbolju turističku sezonu do sada, te vjerojatno kao posljedica spomenutih rezultata, ostvario je i drugi najbolji rezultat na HDZ-ovoj izbornoj listi u 8. izbornoj jedinici, osvojivši značajno više preferencijalnih glasova od vas, pa mu usprkos svemu premijer Andrej Plenković nije dao povjerenje da i dalje vodi resor?
– Mislim da nije na meni da komentiram odluke predsjednika Vlade. Sa svojim prethodnikom sam dosta surađivao i kao gradonačelnik Lošinja na investicijskim projektima, i na izbornom programu HDZ-a za turizam. Čestitao sam mu na kvalitetnom vođenju resora u ovoj godini, a on je istaknuo da je resor u dobrim rukama. Svakako ćemo nastaviti suradnju, on će kroz Sabor sigurno dati doprinos daljnjem razvoju turizma, a ja ću kroz ministarstvo učiniti sve da se krucijalne stvari za turizam nađu na dnevnom redu Sabora.
A to su? Kako bi se reklo – čega ćete se najprije uloviti?
– Zakonodavni okvir je nešto što mi je u fokusu – pitanje rješavanja turističkog zemljišta koje će osloboditi potencijal u vrijednosti dvadesetak milijuna eura. Zakon se donosi već 15 godina, a želim taj proces dovesti do kraja. Osim toga, pozabavit ću se stavljanjem u funkciju vojnih objekata u turističke svrhe, jer se nalaze na izvrsnim lokacijama za razvoj turizma. I dalje ću u okviru HTZ-a raditi na razvoju pred i posezone, ali i s pozicije ministra dogovoriti s jedinicama lokalne samouprave benefite za one koji rade tijekom cijele godine. Bez takvog uključivanja neće biti kvalitetnog razvoja Hrvatske 365. Zatim, predvidjet ćemo i daljnji razvoj projekta CRO kartice, odnosno poticanja domaćeg turističkog prometa koji će također učiniti puno i za razvoj turizma izvan glavne sezone, ali i za razvoj kontinentalnog dijela Hrvatske. Također, provest ćemo proces rekategorizacije privatnog smještaja, za koji smatram da je nužan jer također nije proveden zadnjih 15 godina.
Može i bolje
Protekla je sezona bila rekordna. Što je najviše utjecalo na rezultate, izuzmemo li često naglašavanu sinergiju svih ljudi u turizmu? Koji su projekti najzaslužniji za odličnu minulu sezonu?
– Dobru sezonu prije svega možemo zahvaliti kvalitetnoj pripremi u promociji i marketingu, pregovorima o novim letovima i suradnjom s turoperatorima, posebno u vremenu pred i posezone. Zatim su tu nove investicije – ove godine otvoreno je 40 novih hotela, čime povećavamo udio hotelskog smještaja, omogućavamo veći priljev turista u glavnoj turističkoj sezoni i povećavamo udio turista koji su kvalitetniji potrošači. Sve to, uz dobro vrijeme, pa i kompliciranu sigurnosnu situaciju u nama konkurentskim zemljama, dovelo je do najkvalitetnije sezone do sada u kojoj će se do kraja godine ostvariti više od 90 milijuna noćenja, što je 10 milijuna više nego lani. Naravno da uvijek može bolje i zato ćemo odmah prionuti pripremi sljedeće godine.
Predsjednik ste HDZ-ova Odbora za turizam, pa pretpostavljamo da ste do srži upoznati sa stanjem u turističkom sektoru pa očekujemo da znate da se takozvani veliki strateški državni projekti, poput Brijuni Rivijere, hotelskog resorta u NP Brijuni i drugih godinama ne pomiču s mrtve točke. Je li konačno došlo vrijeme da se u svrhu njihove realizacije potencijalnim investitorima umjesto instituta prava vlasništva, koji očito predstavlja najveću prepreku ulagačkim aktivnostima, ponudi institut prava građenja?
– Kao što ste sami rekli, s većinom projekata sam upoznat tako da znam da razvoj otočja Brijuni vodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Vrlo brzo ću sjesti s kolegom Dobrovićem i vidjeti u kojoj je fazi daljnji razvoj projekta. Što se tiče Brijuni Riviere, informiran sam da su određene lokacije u fazi pripreme (Hidrobaza, Saccorggiana, Pineta…) te vjerujem da ćemo u dobroj suradnji sa Središnjim uredom za upravljanje državnom imovinom i CERP-om naći najbolja rješenja. Tako bi se lokacija Muzil primjerice trebala realizirati upravo kao i projekt Kupara – s pravom građenja na 99 godina. S DUUDI-jem Ministarstvo ima vrlo dobru suradnju, posebice kroz strateške projekte te očekujem nastavak dobre suradnje i u ovom mandatu.
Strategijom razvoja hrvatskog turizma predviđeno je da ćemo 2020. godine ostvarivati između 14,3 i 16 milijardi eura od turizma. Uz povećanje potrošnje turista, povećanje broja dolazaka i noćenja, treći stup ove, rekli bismo vrlo ambiciozne brojke, predstavljaju investicije u sektor koje bi u razdoblju 2104. – 2020. kumulativno trebale iznositi 7 milijardi eura. Usprkos snažnom investicijskom zamahu u posljednje dvije godine, investicije se ne realiziraju niti u 50 posto od predviđenog. K tome investiraju već etablirani turistički sustavi, dok novih greenfild investicija ima vrlo malo.
– Ukupna turistička potrošnja ove bi godine trebala dosegnuti više od 9,5 milijardi eura prihoda od turizma, a prema procjenama nekih analitičara, i više. Što se turističkog prometa tiče, on je već nadmašen u odnosu na samu projekciju. To znači da moramo gostima ponuditi kvalitetnije sadržaje, atrakcije, pa ako hoćete i smještaj kako bi oni više trošili. Što se samih investicija tiče, mislim da idemo u dobrom smjeru. Prolazno vrijeme koje je bilo zadano za 2015. godinu je ispunjeno, a u sljedećoj godini najavljeno je otvorenje 50-ak novih hotela u vrijednosti barem 800 milijuna eura. Ako uz to zbrojimo strateške projekte i ostale velike projekte koji su u najavi, dolazimo do značajno većih brojki. U svakom slučaju smatram da prvo trebamo riješiti naš brownfield portfelj, na čelu s neiskorištenom vojnom imovinom, te da za realizaciju cjelokupne strategije razvoja prije svega moramo imati u vidu najkvalitetniji resurs koji imamo, a to je prostor.
Pomak u kvaliteti
Tu je opet prepreka neriješen problem turističkog zemljišta, koji usporava i investiranja u autokampove? Kako planirate riješiti taj problem?
– Rješavanje pitanja turističkog zemljišta jedan je od mojih prioriteta. I sam sam se kao gradonačelnik Malog Lošinja susretao s investitorima koji imaju problem s investiranjem zbog našeg zakonodavstva. Upravo zato jedan od mojih prvih poteza bit će sazvati radnu skupinu za turističko zemljište, analizirati pripremljeni prijedlog zakona te s Ministarstvom pravosuđa uskladiti naš prijedlog kako bismo vrlo skoro u Vladinu proceduru uputili prijedlog zakona. Rješavanje tog pitanja omogućit će investicijski val ulaganja u kamping segment, pri čemu u većem dijelu zaostajemo u odnosu na konkurenciju. Povećanjem kvalitete i sadržaja u kampovima te uzimajući u obzir da je Hrvatska autodestinacija, možemo brzo napraviti kvalitetan pomak i početi privlačiti kvalitetniji segment gostiju.
Smatrate li da strateški marketinški plan hrvatskog turizma kasni u implementaciji? Misilte li da ga možete realizirati?
– Strateški marketinški plan dokument je Hrvatske turističke zajednice čiji je direktor odgovoran za njegovu implementaciju. S direktorom Ratomirem Ivičićem imao sam priliku razgovarati odmah po primopredaji. Sljedeći tjedan upoznat će me i njegovi suradnici dublje s njihovim radom pa ću moći dati kvalitetnu ocjenu. Ono što za sada mogu reći jest da je meni osobno sustav turističkih zajednica, njihove zadaće, raspodjela boravišne pristojbe i članarine jedan od prioriteta za unapređenje. Prije svega tu mislim na decentralizaciju, promjenu visine boravišne pristojbe na način da se odredi okvir unutar kojeg se treba kretati, a o samoj visini odlučuje sama jedinica lokalne samouprave. Tako treba rješavati pitanje raspodjele pristojbe od nautičara, koja mora ostati tamo gdje se naplati. Kad bismo ta pitanja riješili, omogućili bismo kvalitetnija sredstva turističkim zajednicama za donošenje odluka što su njihovi prioriteti, koji su strateški projekti i kako žele upravljati destinacijama na kojima djeluju. Tek nakon toga, kada imamo kvalitetne proizvode, možemo raditi kvalitetniju promociju i marketing.
Hoćete li raditi neke radikalne kadrovske promjene u turističkim zajednicama ili u njihovu ustroju?
– Prije svega želim sjesti sa strukom i vidjeti promišljanja. U ministarstvu postoji organizirana radna skupina za izmjenu Zakona o turističkim zajednicama, koja je već započela s radom na izmjenama zakona. Sigurno ništa neću lomiti preko koljena, sve moje odluke donijet ću u suglasju sa strukom koju dobro poznajem te temeljeno na kvalitetnoj pripremi i raspravi. Sustav sigurno treba mijenjati, jer su se promijenile i zadaće turističkih zajednica, ali i cjelokupan okvir poslovanja.
Članak u cijelosti možete pročitati ovdje.
