Foto: Silvano Ježina
Kristijan Pavić uskoro će navršiti prvu godinu na čelu Uprave ACI-ja. Imenovan je u kolovozu prošle godine na mandat od svega tri mjeseca, koji mu je posljednji put produžen u veljači ove godine i to na rok od 6 mjeseci. Pavić Nakon Ante Violića i Doris Peručić nastavlja svojevrsnu tradiciju Dubrovčana koji su imali priliku voditi najveći hrvatski lanac nautičkih marina. U njegovoj biografiji vidljivo je kako je završio Pomorski fakultet u Dubrovniku nakon čega je šest godina plovio na cruiseru, a zatim se vratio kopnu te radio kao ravnatelj Županijske Lučke uprave Dubrovnik, a zatim je bio i ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik. Član je HDZ-a, ali sebe prije svega vidi kao profesionalnog menadžera i gospodarstvenika, a daleko manje kao političara. Kaže da mu je preuzimanje ACI-ja veliki profesionalni i životni izazov, piše Novi list.
Imate li ambiciju i želju dobiti i odraditi puni mandat na čelu ACI-ja?
– Ta je odluka na vlasniku. Imao sam dovoljno vremena upoznati se s ACI-jem, organizirati se poslovno i privatno i imam želju odraditi puni mandat od 4 godine. Prije svega zato što vjerujem da ACI ima veliki potencijal, te uz jasan razvojni smjer možemo napraviti velike iskorake u tvrtki. To doživljavam kao profesionalni izazov i volio bih dobiti priliku.
Koji su vaši najvažniji ciljevi u ACI-ju dugoročno?
– Vratiti ACI-ju lidersku poziciju, ne samo po veličini, već i po razvoja cijelog nautičkog portfelja. Želja mi je probuditi naš uspavani potencijal. ACI je po broju marina vodeći u Hrvatskoj i jedan od vodećih na Mediteranu, ali nismo tržišni lideri u svim segmentima. Konkurencija radi dobar posao, moramo još bolje organizirati svaki detalj poslovanja i rada u marinama i biti prilagođeni tržišnim zahtjevima. U tome također trebamo biti lideri. Primjerice, potrebno je intenzivno raditi na online bookingu i bolje razvijati ovaj segment poslovanja kako bi svi naši korisnici na što jednostavniji i brži način mogli ostvariti željene usluge i pritom imati maksimalni komfor i vrijeme za odmor.
Kakva će biti aktualna nautička sezona? Što pokazuje trenutna popunjenost i najave?
– Najave su vrlo dobre. Nautička sezona je u porastu u velikoj većini marina kako po pitanju tranzita tako i godišnjih vezova. Vrlo dobro stojimo. Na naš rezultat će donekle negativno utjecati nedostatak marine Rovinj, koja se rekonstruira, jer je riječ o jednoj od važnijih u cijelom našem sustavu sa 22 marine. Sadašnji rezultat pokazuje da bismo taj gubitak možda mogli i kompenzirati zbog rasta tržišta i otvaranja novoizgrađene marine u Slanom, koja je počela s radom sredinom prošle sezone.
Slano će kompenzirati Rovinj
Kakav je financijski rezultat poslovanja ACI-ja bio u prošloj i što očekujete do kraja ove godine?
– Na financijski segment poslovanja prošle je godine utjecao početak i priprema izgradnje marine Rovinj. Rezultati su stoga prošle godine bili nešto lošiji u odnosu na 2015. I ove će godine investicija u Rovinju utjecati na smanjenje prihoda, ali očekujemo da to u dobroj mjeri možemo kompenzirati, dok će se učinak marine u Slanom u punom smislu realizirati slijedeće godine. Važno je naglasiti da ACI kao tvrtka nema niti jedno zaduženje i sve investicije realiziramo iz vlastitih akumuliranih sredstava. Vidjet ćemo hoćemo li u daljoj budućnosti nastaviti investicije na isti način ili ćemo dijelom ići i prema kreditima.
Daleko najznačajnija investicija trenutno je rekonstrukcija marine Rovinj?
– Da. Radovi su započeli. Grad Rovinj je od 16. lipnja zbog sezone zabranio radove i ta će zabrana potrajati do sredine rujna, a zatim nastavljamo s ciljem da tijekom lipnja ili najkasnije u srpnju naredne godine marina Rovinj bude u punoj funkciji. Investicija iznosi oko 160 milijuna kuna i financiramo je iz vlastitih sredstava.
To je jedna od najvećih pojedinačnih investicija
– U zadnje vrijeme to je apsolutno najveća investicija. Marina Rovinj se potpuno rekonstruira, praktično gradimo novu marinu iz početka. Kapacitet neće biti veći, barem kad govorimo o broju vezova, ali će se povećati dužina brodova i tu očekujemo bolji financijski učinak.
Govorite o iskoraku marine Rovinj prema skupljim i većim luksuznim plovilima.
– Tako je. Radi, se o razvoju usluga prema tržištu luksuznih plovila od 20, 30 i 40 metara dužine. Tu postoji prostor za iskorak na tržištu. Razvoj čarter tržišta u RH je doprinio tome da na Jadranu imamo drugačiji profil brodova i tome se moramo prilagoditi, no smatramo da posebno ACI marina Rovinj ima potencijala postati luksuzna marina na razini marine od pet sidara i biti prepoznata kao destinacija, sa hotelom, parkom i drugim dodatnim sadržajima koje realiziramo u suradnji s Gradom Rovinjom vodeći računa pritom da se prilagodimo potrebama sezone i zahtjevima tržišta.
Rok je za marinu Rovinj zahtjevan ako želite otvoriti marinu za iduću sezonu?
– Projekt je od izuzetnog značaja za ACI. Nastojimo ništa ne prepustiti slučaju, pratimo stanje na gradilištu i sve činimo da se radovi izvode kontinuirano i bez smetnji kako bi se zacrtani rokovi na kraju poštovali.
Čeka nas rekonstrukcija u Ičićima
Ako govorimo o dugoročnijem planu investicija što treba izdvojiti?
– Gotova je investicija izgradnje dva bazena za travel liftove u ACI marini Dubrovnik. Takav kapacitet nije bio na raspolaganju i željeli smo biti konkurentni na južnom Jadranu i tako privući dodatni broj klijenata. Kada govorimo o budućim projektima pripremamo projekt rekonstrukcije ACI marine Opatija u Ičićima. Vjerujem da ćemo tijekom narednih mjeseci krenuti u ishodovanje građevinskih dozvola i ako ne bude iznenađenja, očekujem da bi radovi krenuli na zimu 2018/2019 godine.
Jeste li definirali sve detalje ovog projekta s lokalnom samoupravom?
– Detalje još dogovaramo. Iza nas su lokalni izbori i sada ćemo intenzivnije nastaviti razgovore s predstavnicima lokalne samouprave da vidimo kako oni vide ulogu ACI-ja na ovom prostoru. Moramo raditi u skladu s prostorno planskom dokumentacijom koja je ovdje na snazi. U ovom je trenutku prerano govoriti o visini investicije. Planiramo projekt u tri faze, lukobran, obalne površine i morski dio. Moramo riješiti pitanje parkinga na lukobranu i urediti taj prostor. Planirano je uređenje kompletnog zaobalnog dijela pored čega su sanitarni čvorovi već obnovljeni. Sve ostalo je predmet rasprave i analize. Kod morskog dijela razmatramo nekoliko varijanti obzirom na prosječnu veličinu plovila u marini. Željeli bismo ponovo pozicionirati Ičiće kao jednu od reprezentativnijih destinacija u sustavu ACI-ja.
Nakon ACI marina u Slanom i Rovinju, planirate li u još nekim marinama značajnije investicije?
– Možemo još dodati ACI marine na Korčuli i u Vodicama. Lukobran je u Korčuli u prilično lošem stanju i pripremamo projekt sanacije, te se nadamo da bi mogli dobiti dozvole i krenuti ove zime u sanaciju. Analiziramo kompletno obalno područje, objekt koji tamo imamo je u lošem stanju i trebamo ga rušiti i iskoristiti taj prostor za povećanje prihoda. U Vodicama smo u razgovorima s gradom o mogućnostima proširenja akvatorija i objekata marine te razmatramo mogućnosti rekonstrukcije marine u budućnosti. Svaka od 22 marine u sustavu zahtjeva svoju pažnju, svaku gledamo i analiziramo te pokušavamo dovesti na potrebno razinu kroz sitnije ili veće rekonstrukcije pojedinih dijelova marina.
Kakav je financijski investicijski potencijal ACI-ja na godišnjoj razini?
– Teško je dati egzaktnu brojku. Mi smo dosad sve investicije financirali iz vlastitih sredstava, nemamo ni kune kredita, iako naravno imamo dobar kreditni potencijal. No, ako nemate pripremljene projekte, dokumentaciju i potrebne dozvole, možete samo sanjati o projektima. Nama je kod investicija ograničavajući faktor rok trajanja koncesije. Kao član Uprave svaki od projekata moram sagledavati samo do isteka koncesije, odnosno do kraja 2030.
Koncesije ograničavajući faktor
Što je izuzetno kratak rok u kontekstu povrata, odnosno isplativosti investicija?
– Upravo tako. Sada se nalazimo na jednoj prekretnici vezano uz investicije. Imamo potencijala za investiranje i tržište to zahtjeva, no istovremeno, ako želimo cijeli sustav nautike dovesti do punog potencijala, moramo imati u vidu kratko vrijeme preostalog trajanja perioda koncesije.
Kako bi, po vašem mišljenju, trebalo riješiti problem isteka koncesije?
– Radimo analize i pripremamo se. Ako mi vlasnik, odnosno država, da povjerenje da vodim ACI u iduće četiri godine, bit ćemo spremni za taj iskorak. Koncesije su ograničavajući faktor za cijeli sektor marina i moramo naći način produljenja koncesija u budućnosti. U pripremi je novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama i dok ne budemo znali kakva će točno zakonska rješenja biti predviđena teško je konkretnije o tome govoriti.
Bez dugoročne sigurnosti teško je pripremati dugoročnu viziju i program razvoja ACI-ja?
– Ako nemamo budućnosti poslije 2030., onda i one investicije koje trebamo pokrenuti postaju upitne u kontekstu hoće li one biti isplative i hoće li vlasnik u njih željeti krenuti. Svako rješenje o koncesijama treba biti utemeljeno na poštivanju tržišnih odnosa. Iako nam je vlasnik država, mi tu ne tražimo nikakvu privilegiranu poziciju, samo da dobijemo priliku produžiti koncesiju, a time i priliku da nastavimo upravljati nad marinama koje smo razvili, naravno pod istim uvjetima kao i bilo tko drugi.
Država je većinski vlasnik ACI-ja. Možete li danas sa sigurnošću reći da znate kakav je stav vlasnika po pitanju budućnosti ACI-ja, odnosno imate li zadaću pripremiti prodaju, ići u dokapitalizaciju, tražiti strateškog partnera ili dugoročno zadržati ACI u vlasništvu države? Što je po vašem mišljenju najbolja opcija?
– U ovom trenutku nemam nikakav zadatak od strane vlasnika da pripremam tvrtku za privatizaciju ili prodaju. Moj je posao da vodim tvrtku i razvijam je. Prema svim informacijama koje imam to sada nije tema razgovora.
Što bi, po vašem mišljenju, bila dobra opcija?
– Imamo odličan investicijski potencijal i dobre rezultate poslovanja, dakle postoji mogućnost da se ACI samostalno razvija. Ali odgovor na to pitanje može dati samo vlasnik.
Postoji li interes za kupnju ACI-ja? U tom kontekstu se dosta spominjala turska DOGUS grupa, Adris grupa, možda još ponetko?
– Ne. Nije bilo takve komunikacije, čak niti neformalne prirode, nitko sa mnom nije ni pokušao razgovarati o tome.
Dokle se stiglo s rješavanjem zemljišnih knjiga i imovinsko pravnih odnosa u svim marinama?
– Jedan od razloga zbog kojeg ne koristimo sve naše potencijale leži u činjenici da ne raspolažemo svim prostorom kojeg smo dobili u koncesiju. Ima neriješenih imovinsko-pravnih pitanja u većem broju naših marina. Na tome se intenzivno radi u suradnji sa svim uključenim institucijama – Vlade, resornih ministarstava, DORH-a i svih ostalih. Stvari se sporo rješavaju i mi smo taoci te situacije, ali radimo na tome. Kad ne raspolažete u potpunosti prostorom koncesije, ne možete do kraja ni razviti potencijal tog prostora.
Kako rješavati pitanje koncesije i pomorskog dobra u novom zakonu?
– ACI je dio Udruženja marina i tu imamo zajedničke stavove te pokušavamo zajedno djelovati, jer svi imamo iste ili slične probleme. Nastojimo komunicirati zakonske prijedloge kako bi nam se omogućilo investiranje i rad na daljnjem razvoju nautičkog turizma.
