Što znamo o životu na velikim morskim dubinama?

Andrea Zovko

12520

Dno oceana nije ravno. Ono je kao i na zemlji prošarano dolinama, ravnicama, planinama i padinama. Doline oceana su tvrde površine prekrivene slojem pijeska, šljunka, gline, blata, nastalih od ostataka milijuna morskih stvorenja. Njegova debljina doseže 30 metara, a na dnu Sredozemnog mora čak i 200 metara.

Svaki ocean ima i morske planine. Kada bismo ih spojili u jednu liniju tvorile bi lanac dugačak više od 60.000 kilometara. Samo u Tihom oceanu nalazi se 14.000 morskih planina koje se uzdižu do visine od 610 do 1829 metara. Neke od njih su toliko visoke da strše iz mora u obliku podvodnih grebena.

Većina biljaka i životinja koje žive u moru, žive na dubini od najviše 200 metara. Na većim dubinama uvjeti života postaju sve manje pogodni za život.

Dakle, na dubini od jednog kilometra je vrlo hladno i mračno i nema sunčevog svjetla. Upravo to je razlog zašto na tim dubinama ne možemo pronaći biljke kojima je za život potrebno postojanje svjetlosti.

Međutim, neke životinje uspijevaju živjeti na tako velikim dubinama. Kako bi preživjele u takvim otežanim uvjetima morale su proći dug put prilagodbe.

Oblik njihovog tijela morao se promijeniti. Većina životinja koje žive u velikim dubinama su prilično malene, no imaju ogromne čeljusti, zube i oči.

Mnoge ribe koje obitavaju u velikim dubinama imaju posebne organe koji proizvode svjetlost. Oni se koriste kao oružje i kao mamac u lovu. Osim toga, uz njihovu pomoć, mogu privući pažnju mogućeg partnera u sezoni parenja.

Zanimljivo je da su ove morske životinje tako dobro prilagođene otežanim uvjetima da mogu uginuti ako se slučajno nađu na površini mora.

Životni uvjeti su ovdje vrlo surovi.

Na otvorenom moru svjetlost može prodrijeti do dubine od 110 metara, a u neposrednoj blizini obale, gdje je voda manje čista – samo 15 metara. Nakon toga dolazi područje vječne tame i hladnoće. Tu je temperatura uvijek oko 3,8 stupnjeva, što je blizu točke ledišta vode.

Što dublje ronite tim je veći pritisak vode. Dakle, na dubini od 9100 metara tlak se može usporediti s težinom kamenog bloka od jedne tone, spuštenu na poštansku marku.

Ipak, svugdje postoji život. Na većim dubinama postoje ribe, ali njihovi glavni stanovnici su jednostavni organizmi, kao i stanovnici morskog dna. Oni nastanjuju gotovo sve oceane, čak i mjesta na kojima je teško zamisliti pojavu živih organizama.

U dubinama Tihog oceana, u blizini obale Južne Amerike, pronađeni su crvi dužine tri metra, slijepi rakovi i goleme bijele školjke. Pokazalo se da žive blizu pukotine u morskom dnu, iz koje na površinu izvire topla voda bogata mineralnim solima. Koncentrirane otopine koje se dižu iz zemljine utrobe izvor su hrane za ove stanovnike morskog dna.

Čak i u kraterima podmorskih vulkana nalaze se mikroorganizmi prilagođeni takvim otežanim uvjetima.