Foto: arhiva NL
Pomorci s lažiranim plovidbenim stažem, koji su na taj način stekli uvjete za stjecanje pojedinih zvanja, predstavljaju potencijalnu opasnost za kolege pomorce, ali i sam brod, teret, okoliš i poslodavce, komentirao je predsjednik Hrvatskog udruženja posrednika u zapošljavanju pomoraca (CROSMA) Mario Zorović slučaj privođenja Siniše Miškovića, odgovorne osobe u agenciji za zapošljavanje pomoraca Macon, osumnjičenog da je u Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav (CIMIS) i »matrikule« pomoraca unosio lažne podatke o navigaciji, uz novčanu naknadu, piše Novi List.
Zorović ističe kako je, pokažu li se sumnje točnima, time počinjeno ne samo kazneno djelo, već je u pitanje dovedena i sigurnost drugih pomoraca.
– Ako je netko na taj način došao do, primjerice, zvanja prvog časnika, a nema potrebno iskustvo na odgovarajućim poslovima, on zaista može nestručnim postupanjem ozbiljno ugroziti živote i zdravlje svojih kolega, integritet broda, teret koji se prevozi i poslodavca za kojeg radi – ističe Zorović.
Prvi slučaj
Prema njegovim riječima, CROSMA do sad nije imala saznanja o lažiranju plovidbenog staža, niti je ikada do sad zbog sličnih radnji pokrenut postupak oduzimanja dopusnice za rad bilo kojoj tvrtki koja se bavi posredovanjem u zapošljavanju pomoraca.
– Nismo imali nikakvih saznanja ni postupaka po ovom kaznenom djelu, ovo je prvi takav slučaj. Ispred udruženja apeliram na Ministarstvo pomorstva da provodi češće kontrole posrednika jer su inspekcijski i drugi nadzori uistinu rijetki. Češćim i temeljitijim nadzorom sigurno bi se smanjila mogućnost ponavljanja ovakvih slučajeva, ističe Zorović.
Poseban su problem, dodaje, posrednici koji rade u sivoj zoni, bez potrebnih dopusnica za rad i registrirane djelatnosti.
– U više navrata ukazivali smo Ministarstvu da sumnjamo u ilegalne posrednike koji rade bez dopusnice, koji ne samo da su nelojalna konkurencija, nego ne plaćaju nikakva davanja državi, a nitko ne nadzire čine li ovakva ili slična kaznena djela i pritom dovode u opasnost same pomorce. Ministarstvo se oglušilo opravdavajući se da to ne spada u njihovu nadležnost, već je to posao inspektorata. Naš je stav da to mora biti posao Ministarstva, jer inspektorat ne poznaje dovoljno dobro tu problematiku – kaže Zorović.
Većina posrednika, ističe, temeljito provjerava autentičnost dokumentacije pomoraca, budući da svako lažiranje posljedično može ugroziti i njihovo poslovanje.
– Kompanije s kojima radimo vrlo često od nas, za pomorca koji se prvi put kod njih zapošljava, traže potvrdu autentičnosti njegove dokumentacije. Svako varanje poslodavca i za nas posrednike predstavlja rizik od gubitka posla s tom kompanijom, tako da se tome pristupa vrlo ozbiljno – kaže Zorović.
Ispit za reputaciju
Na pitanje o motivima pomoraca da lažiraju plovidbeni staž, plaćajući pritom mito, Zorović odgovara kako je riječ o kompleksnoj problematici.
– Teško je dati jednoznačan odgovor. Motiv može biti stjecanje, primjerice, prava na pohađanje tečaja za viša brodska zvanja, za što je potreban određeni period plovidbe u zvanju časnika. Moguće je i da netko, recimo, ima priliku ukrcati se na tanker, za što mu treba odgovarajući »brevet«, odnosno svjedodžba, međutim za njeno stjecanje potrebna su tri mjeseca navigacije na tankeru. S druge strane, može se dogoditi da netko zbog gubitka posla, bolesti ili bilo kojeg drugog razloga nema 183 dana plovidbe u jednoj godini, pa na taj način izbjegava obavezu plaćanja poreza.
Posebna je priča kadetura. Vrlo je teško naći ukrcaj i odraditi vježbenički staž, potreban za polaganje poručničkog ispita, a tu je opet problem Ministarstvo koje kadeturu ne smatra dijelom školovanja i ne daje potpore za ukrcaj kadeta. U takvim okolnostima, nije teško zamisliti da će netko tko ne može naći ukrcaj za kadeta, platiti da mu se upiše potreban plovidbeni staž – kaže Zorović. Slučaj potencijalno može, smatra, ugroziti reputaciju hrvatskih pomoraca na međunarodnom tržištu rada.
– Nadam se da se ova vijest neće proširiti izvan hrvatskih granica, jer u suprotnom će sigurno naškoditi ugledu naših pomoraca – zaključuje Zorović.
