Tog divnog ljetnog dana,10. kolovoza 1628. godine, mnoštvo ljudi okupilo se u luci švedskog glavnog grada Stockhloma kako bi ispratili veličanstveni kraljevski ratni brod Vasa na njegovu prvu plovidbu. Brod, čija je gradnja trajala tri godine, trebao se pridružiti švedskoj ratnoj floti. Moćni brod trebao je simbolizirati veliku moć Švedske kada je zemlja postala glavna europska sila i kontrolirala velik dio Baltičkog mora. Tada nitko nije ni slutio da će to biti najkraća plovidba u povijesti čovječanstva.
Kralj Gustav II Adolf Vasa htio je da Vasa bude običan ratni brod već najimpresivniji brod na svijetu. Premda nije bio najveći niti najsažniji oružani brod svog doba, Vasa je uistinu bio zastrašujuć. Sa svojih 69 metara i 64 topova mogao je ispaliti 294 kilograma tanadi, a bio je ukrašen s više od 700 skulptura i drugih dekoracija. Vrijednost broda iznosila je preko pet posto švedskog bruto nacionalnog dohotka. No, pomorski ponos Švedske nikad nije vidio bitku – bio je pretežak, glomazan i nestabilan.
Nakon što je za sobom ostavio molove luke praćen klicanjem oduševljenog mnoštva, Vasa nije otplovio niti jednu milju kad se zbog snažnog naleta vjetra nagnuo na bok. More je ušlo kroz otvore za topovske cijevi i ponos švedske mornarice je potonuo. Potonuo u svojoj matičnoj luci, a sa sobom je na dno poveo pedesetak putnika i članova posade.
Iako je provedena sudska istraga, ni protiv koga nije pokrenut krivični postupak. Najvjerojatnije zato što su dokazi ukazivali na kralja i zamjenika vrhovnog zapovjednika švedske mornarice.
Graditelji su na kraljev zahtjev morali eksperimentirati s projektantskim idejama koje nisu poznavali i stoga je Vasa izgrađen veoma neproporcionalno. Prije prve plovidbe izvršen je test kako bi se ispitala stabilnost. Tridesetak ljudi trčalo je s jednog na drugi bok palube. Nakon tri trčanja već je bilo vidljivo da će se brod prevrnuti. Test je prekinut, no plovidba nije otkazana jer je kralj želio da brod što prije isplovi.
U 17. stoljeću su izvedeni prvi pokušaji vađenja broda s dna, no to je uspješno izvedeno tek 24. travnja 1961. godine kada se na štokholmskim molovima ponovno okupilo mnoštvo znatiželjnika. Nakon što je 333 godine ležao na dubini od 30 metara, Vasa se ponovno vratio – ovaj put kao atrakcija.
Na brodu je sačuvano tisuće artefakata i pronađeni su ostaci najmanje 15 osoba oko i u trupu te mnogi predmeti kao što su odjeća, oružje, pribor za jelo, novčići te šest od deset jedara i brončani topovi.
Postoji više razloga zašto je Vasa ostao tako dobro očuvan. Kao prvo bio je novi brod, mulj je sprječavao raspadanje, a „brodski crv“ ne živi u morima koja imaju malu koncentraciju soli, što je slučaj Baltičkog mora.
Danas je Vasa najstariji u cijelosti sačuvani i identificirani brod na svijetu i nalazi se na sigurnom, u vlastitom muzeju, gdje 850 000 posjetitelja godišnje može vidjeti kraljevsku raskoš iz 17. stoljeća.
Brod je jedna od švedskih najpopularnijih turističkih atrakcija, no znanstvenici stalno ulažu napore kako bi se očuvao ovaj vrijedni primjer olupine. Naime, studija objavljena 6. srpnja 2000. godine pokazuje da je brodski drveni trup značajno oslabljen zbog propadanja drvenih strukturnih vlakana. Drvo je oko 40 posto slabije od normalnog hrastovog drva i postalo je vrlo kiselo. Istraživači pak vjeruju kako se većina propadanja dogodila nakon što je brod izvađen iz mora. Dok je ležao na dnu luke Stockholm ona mu je pružala idealne uvjete za očuvanje: tamno dno štitilo je olupinu od ultraljubičastog svjetla, hladna voda je usporila kemijske procese, a jako zagađena voda iz 17. stoljeća spriječila je zarazu „brodskim crvom“ – zloglasnog parazita koji napada drvo.
Godine 2004. muzej je nadogradio svoj sustav kontrole klime kako bi održao relativnu vlažnost, budući da bi varijabilna vlažnost mogla dovesti do promjena u obliku i težini broda.
Ipak, brod se deformira nekoliko milimetara svake godine i znanstvenici se usredotočuju na sprječavanje daljnjih deformacija, a ujedno rade i na računalnom modelu broda kako bi mogli izraditi nove dijelove za zamjenu, ukoliko će biti neophodno.
