Prema novom idejnom projektu, Jadrolinijin brod za udaljene otoke trebao bi imati kapacitet za 900 putnika i 200 vozila, a vrijednost ove investicije procjenjuje se na iznos od oko 25 milijuna eura, piše Novi list.
Ta svota upola je manja od one predviđene u projektu bivše uprave kompanije na čelu s Alanom Klancem kada se predviđala cijena od 50 milijuna eura.
Nakon kadrovskih promjena u najvećem hrvatskom putničkom brodaru i imenovanja Davida Sopte na čelo kompanije, zaključeno je kako je riječ o prevelikom i neopravdanom trošku, pa je iznova naručen idejni projekt kako bi se realizirao koncept nešto manjeg, a time i bitno jeftinijeg broda za udaljene vanjske otoke. Tako je sada, umjesto 120 metara, predviđena dužina broda od 102,6 metara, dok je kapacitet sa 1.500 smanjen na 900 putnika.
Prvi projekt odradila je tvrtka Remontowa Marine Design & Consulting iz Poljske, a ovaj projekt nešto manjeg i bitno jeftinijeg broda radio je projektni biro Classis d.o.o. iz Splita.
Strateški cilj kompanije ostaje isti kao i prije, a to je izgradnja broda koji će biti prilagođen održavanju linija prema otocima Lastovo, Vis, Korčula i Hvar, odnosno broda koji će zamijeniti neadekvatan i zastarjeli brod »Lastovo«, koji je izgrađen 1970. godine i ima kapacitet za svega 60 vozila.
STARI PROJEKT
Dužina broda 120 metara
Kapacitet 1.500 putnika
Cijena 50 do 70 mil. eura
NOVI PROJEKT
Dužina broda 102,6 metara
Kapacitet 900 putnika
Cijena 25 milijuna eura
Kako ističe predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta, pred kompanijom se sada nalazi zadaća izrade ugovorne dokumentacije nakon čega slijedi raspisivanje javnog natječaja za gradnju broda koja bi trebala trajati oko dvije godine.
Brod za više linija
– Odlučili smo se za koncept ovog nešto manjeg broda zato što je to puno jeftinije i možemo kao kompanija podnijeti taj financijski teret. Stari projekt »Remontowe«, barem prema procjenama iz hrvatskih brodogradilišta, ne bi koštao 50 milijuna eura kao što se govorilo, već čak oko 70 milijuna eura. Ovaj će brod biti gotovo tri puta jeftiniji, procjena je oko 25 milijuna eura, a konkretnu cijenu ćemo znati kada izaberemo graditelja na natječaju. Osim toga, bilo nam je jako važno da ovaj brod svojom duljinom i širinom može pristati na svim pristaništima udaljenih otoka.
Također i to da dobijemo funkcionalan brod za više linija, odnosno da može ići i do Visa ili na liniju prema Hvaru od Splita do Starigrada. Brod »Lastovo« koji sada imamo na liniji je maritimno dobar i funkcionalan, ali i nedovoljno moderan i kapacitiran za potrebe održavanja ovih linija.
Naš je plan, a to će ovisiti i o pripremi tehničke dokumentacije i Hrvatskom registru brodova, da krajem rujna ili u listopadu objavimo natječaj za izbor graditelja. Kako je predviđeni rok gradnje oko dvije godine, novi brod za udaljene otoke bi mogao ući u flotu u drugoj polovici ili krajem 2020. godine – kazao je Sopta, koji također napominje kako postoji želja i intencija da se ovaj brod izgradi u nekom od hrvatskih brodogradilišta kako bi se zaposlili domaći navozi.
No, to će ipak ovisiti o konkurentnosti domaćih ponuda na natječaju.
Kako navode u Jadroliniji, osim već spomenutih tehničkih karakteristika, brod će biti širok 18,2 metra i imati gaz od 4,5 metara te razvijati brzinu od 18 čvorova. Smještaj automobila predviđen je na dvije palube iznad vodene linije, od kojih je jedna dimenzionirana za prijevoz kamiona i tegljača, a moguć je jednostavan i brz ukrcaj i iskrcaj automobila preko široke krmene i pramčane rampe.
Liftovi za putnike
Za putnike je predviđen prostrani klimatizirani salon i kavana te prostor na sunčanoj palubi, restoran i dva bara. Na brodu će se nalaziti i nekoliko liftova za putnike, a pristup će biti prilagođen osobama s invaliditetom. Smještaj za posadu predviđen je isključivo u jednokrevetnim kabinama s dnevnim svjetlom. S obzirom na predviđenu brzinu od 18 čvorova novi brod bi trebao skratiti vrijeme plovidbe do otoka Hvara na nešto više od jednog sata, a do otoka Visa na sat i pol. Pored toga, iznimno je važna karakteristika mogućnost plovidbe u uvjetima jakog vjetra i valovitog mora, čime bi se trebalo osigurati održavanje svih redovnih linija prema vanjskim otocima neovisno o vremenskim uvjetima.
