Prijedlog odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke na području grada Splita pobudio je velik interes među vijećnicima pa se za raspravu prijavilo njih desetak, donosi Dalmacija danas.
Goran Kotur predlaže da se brodovima na kružnim putovanjima naplati puni iznos koji zakon omogućuje.
– S obzirom na to da se sredstva moraju potrošiti namjenski za javnu i turističku infrastrukturu i održivi razvoj. Po sadašnjim pokazateljima u lukama u okruženju koji su nam dostupni to neće značajno smanjiti konkurentnost luke Split, s obzirom da će troškovi za kruzerske tvrtke biti 25% veći u odnosu na sadašnje pristojbe, naknade i svjetlarinu. Trebamo ojačati Split kao destinaciju, i za to potrošiti namjenska sredstva.
Protiv sam toga da se rasprava pretvori u kampanju protiv kruzera, s obzirom da se stanje u Splitu drastično razlikuje od stanja u Dubrovniku, gdje gotovi svi putnici idu u stari centar grada. U Splitu se putnici disperziraju izletima i drugim aktivnostima, a isto tako nije izražena sezonalnost, već u ovom segmentu imamo produljenje sezone.
MOST-ov Ante Bradarić Šljujo ne vidi veliku korist od kruzera, osobito ne u sadašnjem modelu koji se primjenjuje.
– Prema ovom prijedlogu Grad Split i Splitsko dalmatinska županija će zaraditi 2.314.500, kuna više u odnosu na prvi predloženi prijedlog ,odnosno Grad Split i SDŽ će taj iznos podijeliti u omjeru 85% i 15% u korist Grada. Kruzeri su veliki zagađivači. Najveći problem kod nas je taj što ne postoji funkcionalni sustav razdvajanja otpada. Sav taj otpad sa svih tih kruzera kojeg bi mogli iskoristiti, zapravo propada. Odlaže se na neka druga odlagališta. Zagađujemo sami sebi okoliš, a mogli bi ostvariti veliki profit iz toga. Imali bi ekološku i ekonomsku korist od toga a bio bi to i poticaj našim stanovnicima i tvrtkama i prihodom od visine turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke na području grada Splita možemo financirati poboljšanje komunalne infrastrukture.
Važno je napomenuti kako Dubrovnik ima najveće taloženje sumpora (31,13 kg/ha, a normalno je između 5-6 kg /ha) u moru, zbog silnih kruzera koji koriste jeftina visokosumporna goriva, a poznato je kako je Dubrovnik poznat kao odredište brojnih kruzera. Grad Split postaje sve poznatiji na kružnim putovanjima i postoji velika opasnost da i na području grada dođe to povećana koncentracije taloženja sumpora.
Studija je pokazala nevjerojatne rezultate. Naime, samo flota od 203 turističkih brodova-kruzera tvrtke ispušta u atmosferu više sumporovih oksida (SO) nego cijela flota svih registriranih europskih cestovnih vozila – njih 260 milijuna. A razlika nije mala: brodovi emitiraju 62 kilotona sumporovih oksida, a sva cestovna vozila 3.2 kilotona. Sumporovi oksidi su opasni plinovi koji uzrokuju tumore.
U cijelu priču je uključena i Hrvatska. Studija je izračunao je da kruzeri uz obale Norveške, Danske, Grčke, Hrvatske i Malte ispuštaju više dušikovih oksida (respiratorne bolesti), nego cijele flote automobila u gradovima u kojima se usidre.
Najprije, ekonomska korist je premala, jer takvi gosti ne donose noćenja, a i potrošnja u mjestu gdje obično provedu tek po pola dana ili dan je nikakva. Tako da dodatna gužva koja se stvara ne pridonosi i turističkom boljitku. I s tog slabog benefita treba otići na “cost”, a to je veliko zagađenje mora koje ovi brodovi donose sa sobom, kao i zagađenje zraka.
I za kraj, nitko nije protiv kruzera i putnika ali protiv kruzera zagađivača uvijek dok ne zaživi masovnije korištenje i proizvodnja kruzera hibrida odnosno kruzera na eklektični pogon – kazao je Bradarić Šljujo.
Stranka Pametno zatražila je dizanje iznosa turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke na području Grada Splita.
– Umjesto predloženih 50% iznosa Pametno je predložilo da se primjeni maksimalni zakonski iznos:
Visina turističke pristojbe iz članka 1. ove Odluke iznosi:
Kapacitet putnika po brodu Iznos turističke pristojbe po brodu (u kunama)
50 – 200 2.000,00
201 – 500 5.000,00
501 – 1000 10.000,00
1001 – 2000 20.000,00
2001 – 3000 30.000,00
3001 – i više 40.000,00
Kao primjer su naveli gradove Dubrovnik i Zadar koji su se također odlučili na maksimalne iznose u gradskim Lukama – kazala je Marijana Puljak ponudivši primjer Zadra koji kruzerima u gradskoj luci naplaćuju maksimalan iznos, a onima u Gaženici daje besplatno.
– Dva do četiri milijuna kuna koje Split dobije godišnje su ništa u odnosu na štetu koji kruzeri rade našoj obali – rekao je Ante Zoričić.
– Predloženom odlukom se utvrđuje visina turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u iznosu 50% zakonski dopuštena. Zadar ima vrlo razumnu gospodarsku računicu zašto planira donijeti svoju Odluku s drukčijom pristojbom, a Dubrovnik ima duplo veću. Zašto smo mi toliko manje vrijedni od Dubrovnika? Zbog čega propuštamo dodatnih 1-2 milijuna Kuna u proračunu koji se mogu iskoristiti za poboljšanje standarda naših sugrađana? Lučka uprava Split od brodova na kružnim putovanjima godišnje utrži cca osam milijuna kuna, a Grad je presretan s 2 milijuna. Mišljenja sam da treba imati ambiciju i cijeniti ljepote koje naš Grad može pružiti.
Predlagatelj Odluke se boji otkaza dolazaka brodara, ali to nije potkrijepio nikakvom brojkom niti eventualnim pregovorima ili stavovima brodarskih tvrtki. Turistička pristojba za turiste koji prenoće u našem Gradu je cca 10 kn po danu. Za brod od 2001 do 3000 putnika se predlaže pristojba od 15.000 kn. To je cca 5 do 7.5 kn po putniku i mišljenja sam da treba biti više. Svaki gost je bitan i treba ga cijeniti. Pogotovo treba cijeniti gosta koji proboravi u našem Gradu 7 dana, koji značajnije više izvanpansionski potroši u restoranima i dućanima u Gradu te donosi viši prihod u gradski proračun. Takvom gostu naplaćujemo višu turističku pristojbu. Je li to pravedno? Vjerujem da nije – rekao je Joško Markić.
Tonći Blažević je predložio da se kruzerima naplaćuje puni iznos od 1. svibnja do 1. studneog, a u ostatku godine 50-postotni.
– Predlažem da Grad Split napravi detaljnu analizu koristi i šteta od kruzerskog turizma, kako bismo napokon počeli ozbiljnije planirati smjer i način razvoja splitskog turizma.
Istina je da kruzeri pristaju u rasponu od 280 dana čime se djelomično ublažava sezonalnost turizma u Splitu, ali doista mislim da nam je potrebno na cjelovit način sagledati učinke kruzerskog turizma na Grad Split.
Što se tiče odluke da se kao cijena pristajanja kruzera odredi polovina zakonskog maksimuma, smatram da bismo ipak trebali odrediti najveću zakonom dopuštenu cijenu – rekao je Ivan Barišić (MOST).
– Na pauzi smo imali konzultacije na kojem se usuglašeno zajedničko stajalište. Stajalište Lučke uprave Split je bilo izneseno više puta, a prema studiji Pomorskog fakulteta, predloženo je da se cijena ne povećava. Zadar je prijedlog odluke u savjetovanju promijenio na sadašnju.
Današnja rasprava je ukazala na potrebu korigiranja cijene.
U razdoblju od 1.5. do 31.10. bit će 100 posto predložene cijene od strane zakonodavca, u ostatku godine 50 posto cijene. Ovakav prijedlog će biti pripremljen za izglasavanje.
Promjene će se primjenjivati od 1.1.2021. – kazao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara.
Prijedlog je izglasan jednoglasno.
