Pandemija korona virusa (COVID-19) mogla bi povećati globalnu nezaposlenost za gotovo 25 milijuna, pokazala je nova procjena Međunarodne organizacije rada (ILO).
Na temelju različitih scenarija utjecaja COVID-19 na rast globalnog BDP-a, procjene ILO-a pokazuju porast globalne nezaposlenosti između 5,3 milijuna („nizak“ scenarij) i 24,7 milijuna („visoki“ scenarij) od osnovne razine 188 milijuna u 2019. Usporedbe radi, globalna financijska kriza od 2008. do 9. godine povećala je globalnu nezaposlenost za 22 milijuna.
Očekuje se da će se nezaposlenost u velikoj mjeri povećati, jer se ekonomske posljedice epidemije virusa pretvaraju u smanjenje radnog vremena i plaća. Samozapošljavanje u zemljama u razvoju, koje često služi ublažavanju utjecaja promjena, ovaj put to možda neće učiniti zbog ograničenja u kretanju ljudi (npr. Pružatelja usluga) i robe.
Pad zaposlenosti znači i velike gubitke dohotka za radnike. Studija ih procjenjuje na između 860 milijardi i 3,4 bilijuna dolara do kraja 2020. To će se pretvoriti u pad potrošnje roba i usluga, što će zauzvrat utjecati na izglede za poslovanje i gospodarstva.
ILO procjenjuje da će između 8,8 i 35 milijuna dodatnih ljudi biti u radnom siromaštvu širom svijeta, u usporedbi s izvornom procjenom za 2020. godinu (koja predviđa pad od 14 milijuna u cijelom svijetu).
ILO poziva na mjere zaštite radnika na radnom mjestu, poticanja gospodarstva i zapošljavanja te podržavanja radnih mjesta i dohodaka. Te mjere uključuju proširenje socijalne zaštite, podržavanje zadržavanja zaposlenja (tj. kratkotrajan rad, plaćeni dopust, druge subvencije) i financijske i porezne olakšice, uključujući mikro, mala i srednja poduzeća.
Tvrtka za istraživanje tržišta tehnološkog tržišta ABI Research kaže da će izbijanje korona virusa i reakcija širom svijeta na pandemiju prisiliti tvrtke na radikalno promišljanje načina na koji rade i prihvaćaju tehnološka ulaganja. To bi moglo dovesti do:
• Povećana upotreba autonomnih materijala za rukovanje teretnim vozilima
• Integriraniji, raznoliki i koordinirani lanac opskrbe
• Ulaganje u pametne gradove za podršku otpornosti zajednice
• prelazak na virtualne radne prostore i prakse.
