Učinak pandemije korona virusa (COVID-19) događa se kako na lokalnoj tako i na međunarodnoj razini, što utječe na pomorske i zrakoplovne djelatnosti. Unatoč zatvaranju međunarodnih granica za promet ljudi, kretanje robe poput hrane i medicinskih potrepština preko tih granica i dalje je presudno.
Virus potiče veću upotrebu telekomunikacijskih usluga kako bi omogućio ljudima rad sa udaljenih lokacija, a također potiče sve veću prisutnost automatizacije u prometnom sektoru.
Pandemija se javlja u vrijeme kada je postignut značajan napredak na području autonomne kontrole nadzemnih, zračnih i pomorskih vozila. Napredna telekomunikacijska tehnologija omogućuje većem dijelu radne snage da radi sa udaljenih lokacija. U nekim lukama takva tehnologija omogućuje operaterima dizalica rad s udaljenih lokacija, dok automatizirane dizalice mogu prebacivati kontejnere u luke s minimalnom kontrolom radnika ili s radnikom koji upravlja računalom.
Napredne telekomunikacije mogu omogućiti daljinsko upravljanje brodovima u lučkim područjima. Dok su međunarodni putnici možda u početku prenosili virus na prekomorska mjesta, karantena populacije i samoizolacija smatraju se metodama za minimiziranje prijenosa virusa unutar svake zajednice. Unatoč zastojima u izolaciji, dio stanovništva uključuje osnovne radnike koji moraju putovati u mjesta zaposlenja kako bi pružili usluge koje održavaju zajednice funkcionalnima. Svjetski stručnjaci u području automatizacije mogu raditi od kuće te surađivati s kolegama na razvoju tehnologija autonomnog prijevoza koje utječu na pomorsku industriju.
Prije dolaska u luku i za vrijeme polaska iz luke, piloti u lukama koji dobro poznaju lokalne uvjete ukrcavaju se na brodove kako bi se osigurala sigurna plovidba prema i sa pristaništa. Jedna od mogućnosti mogla bi uključivati lučku bespilotnu letjelicu koja bi letjela do brodskog mosta. Pričvršćena na mostu, uključila bi se u brodski navigacijski sustav.
Strateški postavljene kamere bi omogućile lučkim pilotima pogled s brodskog mosta, kao da su tamo. Unutar luka, morska voda bi se mogla koristiti za prijenos određenih frekvencija sonarnih signala između broda i obale kako bi se olakšala i ubrzala razmjena navigacijskih informacija.
Tijekom stoljeća razvijali su se mnogi oblici komunikacija temeljenih na vidu i zvuku, kako u prirodnom tako i u ljudskom svijetu. Određeni niskofrekventni zvučni valovi, uključujući one s preniskim frekvencijama da bi ih ljudi mogli čuti, mogu se širiti na udaljenostima većim od 30 kilometara. Korištenje više zvučnih valova takvih frekvencija omogućuje upotrebu ili Morseovog koda ili binarnog koda za prijenos informacija. Morska voda prenosi zvuk brzinom do 1500 metara u sekundi, u usporedbi sa brzinom zvuka u zraku koja iznosi oko 340 metara po sekundi.
Tehnologija sonara razvijena je početkom 20. stoljeća i mogla bi naći novu primjenu tijekom 21. stoljeća omogućavajući komunikaciju između luka i brodova u priobalju. Takva bi tehnologija mogla revolucionarizirati prolazak brodova kroz kritično uske prolaze.
Pandemija je ponovno stavila naglasak na automatizirani prijenos kontejnera koji uključuje kombinaciju dizalica, lučkih transportera i lučkog željezničkog sustava. Iako se željeznički promet tradicionalno odvija na tlu, nedavne inovacije nadzemnih željezničkih sustava omogućuju daljnje pojednostavljenje i ubrzanje lučkih operacija. Blizina nekoliko parova međunarodnih kontejnerskih luka omogućila bi automatizirani rad na relacijama poput Guangzhou – Shenzhen, Shenzhen – Hong Kong, Malezija Tanjun Pelepas – Singapur Mega-Port Tuas i na području Newark – New York City.
Blizina luke Newark i kontejnerskih terminala u New York-u navodi na razmatranje uvođenja nadzemnoga željezničkog sustava za prijevoz kontejnera koji povezuje kontejnerske terminale i kombinirane željezničke terminale, a koji su svi smješteni u neposrednoj blizini jedni drugih. Očekuje se da će se trend automatizacije nastaviti i proširiti opsegom u budućnosti. Jedan od američkih proizvođača autonomnih kamiona nagovijestio je da bi mogli imati vozila sposobna za prijevoz kontejnera na dugim relacijama do kraja 2021. ili početkom 2022. godine.
Unatoč prisutnoj pandemiji i posljedičnim blokadama čitavog stanovništva u većim gradovima, još uvijek postoji potreba za međunarodnom trgovinom. Napredak u telekomunikacijskoj i računalnoj tehnologiji pruža platformu za automatizaciju luka, uključujući kretanje brodova, transfer tereta između brodova i terminala, također između broda i različitih oblika kopnenog prijevoza. Dronovi u lukama ili na prijevoznim vozilima vjerojatno će doprinijeti razvoju prijevoza, kao što je istraživanje transportnih ruta kako bi se optimizirala učinkovitost kretanja transportnih vozila.
