O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Povratak šibenskog liječnika s plovidbe Atlantikom

Najdulja i najzahtjevnija dionica ovog putovanja Atlantikom, od Kariba prema Europi do Azora, uspješno je odrađena – ispričao je za Morski.hr šibenski liječnik dr. Dražen Grgić koji već 5 mjeseci sam jedrilicom Sveti Mihovil plovi Sredozemljem i Atlantikom, a sve s humanitarnim ciljem za pomoć stotinama djece bez adekvatne roditeljske skrbi.

„Bilo je jako puno nedoumica prije polaska s Kariba. Ova sezona vremenski je potupno atipična zbog El Nino u Pacifiku, tako da ove godine prognostičari očekuju puno ranije, više i snažnije tropske ciklone na Atlantiku i atipične vremenske uvjete. Uz sve te vremenske nedaće uplela se i “korona kriza” koja je mnoge luke učinila nedostupnim ili znatno otežala i zakomplicirala život nautičarima. Stizale su preporuke kompetentnih jedriličara, ostavi brod dolje ili prodaj brod, jer već ovo što si prešao iznad je svih očekivanja, i vrati se avionom jer ova sezona jednostavno nije naklonjena jedriličarima. Završio je brod i u oglasu, ali zbog virusne krize tržište je trenutno mrtvo. Tada nije bilo ni avionskih letova i sve je bilo nepoznanica“ – priča dr. Grgić svoju muku po povratku doma usred krize.

„U igri je bila i kombinacija da jedrim zajedno s još jednom hrvatskom jedrilicom koja se zatekla na Karibima i koja je imala isti plan povratka u Hrvatsku, ali njezin skiper Zoltan Kovač zbog poslovnih planova dugo nije znao hoće li i kada moći isploviti. Prateći prognoze, vidio sam da se krajem travnja “otvara” put kroz središnje tišine prema Azorima. Shvatio sam da je to prilika koja se ne propušta i isplovio 30.travnja iz LeMarina na Martinique za Azore tj. Europu.

I zaista, nakon prva dva dana jedrenja uz pasate na sjever ušao sam u područje tišina gdje mi je danju bio uglavnom blagi jugoistočni vjetar a noću nešto jači vjetar više istočnog smjera. Taj pojas nije konstantan, sa sjevera ga stalno pritišću snažne ciklone a sa juga pasati. Teško je bilo znati koliko ću moći pratiti kretanje pojasa i da li ću imati dovoljno vjetra, ali ispalo je gotovo najbolje moguće. Tek par puta na par sati sam upalio motor, sve ostalo prošao sam jedrima mirno u potpunosti uživajući u beskraju plavetnila oceana i vedrog neba, noćnih zvijezda, mjesečine nad oceanom i neponovljivim izlasacima i zalascima sunca“ – prepričava dr. Grgić.

Foto: Morski.hr / Dražen Grgić

„U svemu tome pomagali su mi moji “meteorolozi” Branimir i Slaven koji pratili moje kretanje i pozicije preko satelita, te mi slali potrebne vremenske informacije o kretanjima vjetra i sustava kako bi pronašao što bolji kurs i vjetrove za Europu. Tako sam iz dana u dan sa savim solidnih stotinjak nautičkih milja dnevno napredovao prema starom kontinentu. Pred samim Azorima, umjesto poznate Azorske anticiklone dočekala me ciklona kojoj različiti prognostički modeli su davali različite smjerove kretanja i jačine vjetra ali bilo je sigurno da najjače biti zahvaćeno sjeverozapadno područje tako da je prvotni cilj mjesto Horta na otoku Faial promijenjen za najjužniji Azorski otok Santa Maria. Međutim saznali smo da je zbog korone luka Vila do Porto na Santa Mariji zatvorena i jedina preostala opcija je bila luka Ponta Delgada na otoku Sao Miguel ili jednostavno zaobići Azore i nastaviti dalje na istok. Naravno, da drama bude veća, baš tog dana došlo je do prekida satelitske veze i gotovo pola dana sam ostao stajati u bonaci (zatišje pred oluju) jer nisam imao potrebne informacije o vremenu“ – kaže šibenski jedriličar.

„Sve je upućivalo da nema smisla nastaviti prvotni kurs i da je najpametnije povući se na jug ili istok. Nakon ponovne uspostave veze počela su stizati gotovo panična upozorenja “Grga bježi ciklon se spušta”. Zoltan koji je također pratio moje kretanje uočio je da ciklon zahvaća moj kurs i prvi poslao upozorenje tako da je tu cijelu noć radio motor i izvukao sam se preko 80,nm istočnije kako bi izbjegao udar ciklona. Taj obilazni manevar drugog dana pokazao se vrlo uspješan jer sam imao gotovo ugodnih 20-25cv vjetra u krmu dok bi me na prvotnom kursu istuklo bar 30-40cv. U samom centru ciklona koji je bio sjevernije od Azora bilo je i preko 70čv vjetra.

I tako je Sveti Mihovil iz Šibenika sigurno doplovio do istimenog otoka Sao Miguel na Azorima, očigledno to nismo mogli zaobići. Sada nas čeka još desetak dana plovidbe do Gibraltara i ulaska u Mediteran. Konačno su se u portu pojavile i poznate ribe cipli i šaragi za razliku od raznih tropskih na Karibima i Brazilu. Naravno, korona i ovdje nema milosti za nautičare i ne smijemo na obalu, jer eto mi nakon višetjedne plovidbe smo možda ipak zarazni, ali u ovakvim trenutcima dobro je da uopće možemo stati i dobiti opskrbu“ – kaže dr. Grgić.

Foto: Morski.hr / Dražen Grgić

„I  tako je moja plovidba Atlantikom koja je započela u siječnju ove godine kao humanitarno ekološka akcija Čisto more Čisto srce za SOS Dječje selo Hrvatska došla u finalnu fazu. U međuvremenu svašta se izdogađalo, od virusa do zemljotresa, ali cilj je ostao isti. Na ovom zadnjem dijelu puta našao sam daleko najviše plutajućeg otpada na oceanu nego igdje drugdje gdje sam plovio. O tome ću više drugom prilikom. Sada sve pozivam na humanitarni aspekt moje plovidbe da svojim pozivom na humanitarni telefon SOS Dječjeg sela Hrvatska 060 9055 ili slanjem sms poruke sadržaja 10 na 705103 donirate sredstva za rad ove plemenite humanitarne udruge koja skrbi za više stotina djece bez adekvatne roditeljske skrbi. Veliki pozdrav s Atlantika i vidimo se uskoro doma“ – poručuje dr. Grgić negdje s Atlantika.

Najdulja i najzahtjevnija dionica ovog putovanja Atlantikom, od Kariba prema Europi do Azora, uspješno je odrađena – ispričao je za Morski.hr šibenski liječnik dr. Dražen Grgić koji već 5 mjeseci sam jedrilicom Sveti Mihovil plovi Sredozemljem i Atlantikom, a sve s humanitarnim ciljem za pomoć stotinama djece bez adekvatne roditeljske skrbi.

„Bilo je jako puno nedoumica prije polaska s Kariba. Ova sezona vremenski je potupno atipična zbog El Nino u Pacifiku, tako da ove godine prognostičari očekuju puno ranije, više i snažnije tropske ciklone na Atlantiku i atipične vremenske uvjete. Uz sve te vremenske nedaće uplela se i “korona kriza” koja je mnoge luke učinila nedostupnim ili znatno otežala i zakomplicirala život nautičarima. Stizale su preporuke kompetentnih jedriličara, ostavi brod dolje ili prodaj brod, jer već ovo što si prešao iznad je svih očekivanja, i vrati se avionom jer ova sezona jednostavno nije naklonjena jedriličarima. Završio je brod i u oglasu, ali zbog virusne krize tržište je trenutno mrtvo. Tada nije bilo ni avionskih letova i sve je bilo nepoznanica“ – priča dr. Grgić svoju muku po povratku doma usred krize.

„U igri je bila i kombinacija da jedrim zajedno s još jednom hrvatskom jedrilicom koja se zatekla na Karibima i koja je imala isti plan povratka u Hrvatsku, ali njezin skiper Zoltan Kovač zbog poslovnih planova dugo nije znao hoće li i kada moći isploviti. Prateći prognoze, vidio sam da se krajem travnja “otvara” put kroz središnje tišine prema Azorima. Shvatio sam da je to prilika koja se ne propušta i isplovio 30.travnja iz LeMarina na Martinique za Azore tj. Europu.

I zaista, nakon prva dva dana jedrenja uz pasate na sjever ušao sam u područje tišina gdje mi je danju bio uglavnom blagi jugoistočni vjetar a noću nešto jači vjetar više istočnog smjera. Taj pojas nije konstantan, sa sjevera ga stalno pritišću snažne ciklone a sa juga pasati. Teško je bilo znati koliko ću moći pratiti kretanje pojasa i da li ću imati dovoljno vjetra, ali ispalo je gotovo najbolje moguće. Tek par puta na par sati sam upalio motor, sve ostalo prošao sam jedrima mirno u potpunosti uživajući u beskraju plavetnila oceana i vedrog neba, noćnih zvijezda, mjesečine nad oceanom i neponovljivim izlasacima i zalascima sunca“ – prepričava dr. Grgić.

Foto: Morski.hr / Dražen Grgić

„U svemu tome pomagali su mi moji “meteorolozi” Branimir i Slaven koji pratili moje kretanje i pozicije preko satelita, te mi slali potrebne vremenske informacije o kretanjima vjetra i sustava kako bi pronašao što bolji kurs i vjetrove za Europu. Tako sam iz dana u dan sa savim solidnih stotinjak nautičkih milja dnevno napredovao prema starom kontinentu. Pred samim Azorima, umjesto poznate Azorske anticiklone dočekala me ciklona kojoj različiti prognostički modeli su davali različite smjerove kretanja i jačine vjetra ali bilo je sigurno da najjače biti zahvaćeno sjeverozapadno područje tako da je prvotni cilj mjesto Horta na otoku Faial promijenjen za najjužniji Azorski otok Santa Maria. Međutim saznali smo da je zbog korone luka Vila do Porto na Santa Mariji zatvorena i jedina preostala opcija je bila luka Ponta Delgada na otoku Sao Miguel ili jednostavno zaobići Azore i nastaviti dalje na istok. Naravno, da drama bude veća, baš tog dana došlo je do prekida satelitske veze i gotovo pola dana sam ostao stajati u bonaci (zatišje pred oluju) jer nisam imao potrebne informacije o vremenu“ – kaže šibenski jedriličar.

„Sve je upućivalo da nema smisla nastaviti prvotni kurs i da je najpametnije povući se na jug ili istok. Nakon ponovne uspostave veze počela su stizati gotovo panična upozorenja “Grga bježi ciklon se spušta”. Zoltan koji je također pratio moje kretanje uočio je da ciklon zahvaća moj kurs i prvi poslao upozorenje tako da je tu cijelu noć radio motor i izvukao sam se preko 80,nm istočnije kako bi izbjegao udar ciklona. Taj obilazni manevar drugog dana pokazao se vrlo uspješan jer sam imao gotovo ugodnih 20-25cv vjetra u krmu dok bi me na prvotnom kursu istuklo bar 30-40cv. U samom centru ciklona koji je bio sjevernije od Azora bilo je i preko 70čv vjetra.

I tako je Sveti Mihovil iz Šibenika sigurno doplovio do istimenog otoka Sao Miguel na Azorima, očigledno to nismo mogli zaobići. Sada nas čeka još desetak dana plovidbe do Gibraltara i ulaska u Mediteran. Konačno su se u portu pojavile i poznate ribe cipli i šaragi za razliku od raznih tropskih na Karibima i Brazilu. Naravno, korona i ovdje nema milosti za nautičare i ne smijemo na obalu, jer eto mi nakon višetjedne plovidbe smo možda ipak zarazni, ali u ovakvim trenutcima dobro je da uopće možemo stati i dobiti opskrbu“ – kaže dr. Grgić.

Foto: Morski.hr / Dražen Grgić

„I  tako je moja plovidba Atlantikom koja je započela u siječnju ove godine kao humanitarno ekološka akcija Čisto more Čisto srce za SOS Dječje selo Hrvatska došla u finalnu fazu. U međuvremenu svašta se izdogađalo, od virusa do zemljotresa, ali cilj je ostao isti. Na ovom zadnjem dijelu puta našao sam daleko najviše plutajućeg otpada na oceanu nego igdje drugdje gdje sam plovio. O tome ću više drugom prilikom. Sada sve pozivam na humanitarni aspekt moje plovidbe da svojim pozivom na humanitarni telefon SOS Dječjeg sela Hrvatska 060 9055 ili slanjem sms poruke sadržaja 10 na 705103 donirate sredstva za rad ove plemenite humanitarne udruge koja skrbi za više stotina djece bez adekvatne roditeljske skrbi. Veliki pozdrav s Atlantika i vidimo se uskoro doma“ – poručuje dr. Grgić negdje s Atlantika.

HTML Code here

Novi Vinodolski

HTML Code here