Mnogi pomorci, govori se o oko 200 tisuća iz raznih država, zatočeni su na brodovima već 4 mjeseca. S druge strane njihovi kolege koji su ih trebali zamijeniti sjede kod kuće i brinu se jer im je ugrožena egzistencija zbog nemogućnosti obavljanja posla. Zašto je situacija takva da se čini da uopće nije pod kontrolom i kao da nitko ne mari za sve te ljude?
Pomoćnik ministra prometa i mora, Uprava sigurnosti plovidbe Siniša Orlić kaže da su problemi sa smjenom posada počeli u ožujku kada se pojavila globalna pandemija.
„Došlo je do lockdowna, odnosno zatvaranja zemalja. I tada je krenuo problem sa smjenom posada. Računa se da ukupno ima milijun i 600 tisuća pomoraca na svijetu, Hrvatska ih ima 20-tak tisuća, od toga ih oko 16 tisuća plovi na međunarodnoj plovidbi. U tom se trenutku na brodovima našlo zarobljeno između 150 i 200 tisuća pomoraca kojima je bio onemogućen povratak kući, odnosno bila je onemogućena smjena – dolazak novih pomoraca i povratak kućama sa broda. Ovo je situacija koju nismo često viđali u našoj povijesti, zadnji put kada se tako nešto dogodilo je bilo prije nekoliko stoljeća kada su pomorci dolazili kući iz zemalja zaraženih kugom i kolerom pa su morali biti u izolaciji po dva, tri mjeseca“ – rekao je Orlić gostujući u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.
Kaže da je su za takvu situaciju kriva zatvaranja zemalja koja su se dešavala kako se pandemija širila svijetom.
„Zemlje se zatvaraju unutar svojih granica, ponovno se uvode vizni režimi i putovanja po svijetu, ne samo pomoraca, su gotovo onemogućena“ – ustvrdio je.
Predsjednik Udruge hrvatskih posrednika pri zapošljavanju pomoraca Mario Zorović kaže kako se problem pomoraca pokušava riješiti od početka koronakrize što nije baš lako.
„Konsenzus se možda može dogoditi na razini Europske unije, a i za to je trebalo određeno vrijeme, ali problem su treće zemlje. Vi ne možete utjecati na političku odluku neke zemlje da otvori ili ne otvori svoje granice“ – objašnjava.
Glavni tajnik Sindikata pomoraca Neven Melvan dodaje kako su za situaciju odgovorne i kompanije u čijem su vlasništvu brodovi na kojima zarobljeni pomorci plove.
„Nažalost, imamo primjera, ne kažem da je to pravilo, ali imamo primjera gdje kompanije koriste ovu situaciju i ne rade smjene pomoraca i tako štede novac. Odgovor će morati uslijediti jer nakon 4-5 mjeseci koliko su ljudi “zapeli” na brodovima vrijeme je da se vrate kući. To je pitanje sigurnosti plovidbe, to je pitanje njihovog mentalnog zdravlja, to je pitanje zdravlja njihovih obitelji. Od prije nekoliko dana, odnosno 15. lipnja, Međunarodna organizacija transportnih radnika je pozvala sve pomorce da jednostavno u prvoj sljedećoj luci obavijeste svoje kompanije da ne mogu više ploviti. Pa kad brod zapne u toj luci, kada se teret ne bude mogao više prevoziti, onda će se valjda naći neki način da se ta smjena obavi. Imamo ljude koji su više od godine dana na brodu i to više nije pitanje potrebe, to treba hitno razriješiti. Nadali smo se da će se ti kanali uspostaviti, to se počelo događa ali presporo, možda je vrijeme za jedan grublji odgovor“ – poručio je Melvan.
Kapetan duge plovidbe Alen Gospić kaže da je imao sreću da se s broda iskrcao 10. ožujka, dakle samo nekoliko dana prije eskalacije korona pandemije. Ali sada se ne može vratiti na brod.
„Neki moji prijatelji su od studenoga prošle godine zarobljeni na brodovima. to je jako teško. Život pomoraca je kruh sa sedam kora, pomorac je pod jednim konstantnim pritiskom, imate pritisak kompanija, logističke probleme, probleme s morem, piratske napade, terorističke napade, problem opskrbe broda vodom i hranom. To sve utječe na jednog pomorca da bude jako psihički i fizički umoran. S druge strane imate pomorce koji su doma i jedva čekaju da se ukrcaju jer u oni hranioci obitelji, imaju kredite koji dolaze na naplatu“ – objasnio je.
„Ono što bi nam svakako pomoglo je da se i Ministarstvo vanjskih poslova, odnosno hrvatska veleposlanstva po svijetu malo više uključe u povratak naročito onih pomoraca koji imaju određene zdravstvene probleme i trebaju se što prije vratiti doma. Problem je puno širi nego što ga mi možemo pokriti, zahtjeva svjetsku reakciju a svijet se do sada pokazao prilično nesposoban to riješiti“ – rekao je.
Zorović ističe da je većina kompanija ponudila neko obeštećenje pomorcima koji su duže ostali na brodovima. Kaže da je većina kompanija s kojima oni rade onim pomorcima koji se ne mogu ukrcati na brod ponudila dvije mogućnosti – avans na plaće ili im se daje novac uz obvezu da kad se ukrcaju ostanu jedan duži period na brodu.
Orlić ističe da kompletna svjetska trgovina, više od 90 posto svjetske trgovine se obavlja pomorskim putom. Pomorci su ključni faktor u tom procesu.
„Evo sad se otvorio Hong Kong, jedan Jadroplovov brod kreće tamo i zamijenit će se kompletna posada“ – najavio je Orlić.
„Na početku pandemije naših je pomoraca bilo 6731 na međunarodnoj plovidbi, jučer ih je bilo 6301. Dakle, uspjeli smo vratiti dio naših pomoraca. Ostaje nam samo za nadati se da će se situacija uskoro normalizirati“ – rekao je.
Ovdje možete pogledati razgovor iz emisije Dobro jutro, Hrvatska.
