Nakon što smo u prvome dijelu ankete o riziku obradili dio sigurnosnih, financijskih i političkih pitanja vezanih uz uvjete plovidbe i zadovoljstvo pomoraca istima, došao je na red i drugi dio kroz koji će se jasnije čuti glas pomoraca, te njihovo stajalište spram pitanja pomorskih rizika. Rizici vezani uz pomorska zanimanja su izuzetno kompleksni jer, praktički, objedinjuju rizike na moru, kopnu i u zraku, a razlog tomu je što je pomorski prijevoz jedna specifična grana transportnoga sektora bez koje bi današnji, moderni svijet, čija razmjena roba gravitira oko pomorskih puteva više nego ikada u povijesti, bio nezamisliv.
Usprkos svakodnevnim problemima s kojima se pomorci susreću, posebice u vremenu pandemije s kojom bijemo bitku, čak pedeset i šest posto pomoraca smatra da su plovidbeni pothvati, iz godine u godinu, sve sigurniji. Razlog takvome razmišljanju je, pretpostavljamo, izniman napredak pomorskih tehnologija. Iz godine u godinu, uređaji postaju sve sofisticiraniji, pa je samim time puno lakše kontrolirati plovidbeni pothvat nego, primjerice, prije nekoliko desetljeća. Veliku ulogu u poboljšanju sigurnosni plovidbenog pothvata ima i educirani pomorski kadar, a zahvaljujući međunarodnim konvencijama i dogovorima o usklađivanju načina i težine obrazovanja, iako jeftina radna snaga nerijetko dolazi kao manje educirana od radne snage iz razvijenih zemalja. I treći razlog povećanja sigurnosti je rješavanje pitanja sukoba, te napada na brodove, kako u međunarodnim i obalnim vodama, tako i u samim pristaništima.
Graf 1 – “Plovidbeni pothvati su, iz godine u godinu, sve sigurniji”
Za pomorske nesreće, ispitanici tročetvrtinski smatraju da je kriv nedovoljno školovan kadar koji dolazi u obliku jeftine radne snage. Tu se javlja jedan veliki problem, slično kao s pojavom država zastava pogodnosti. Mnogim siromašnim zemljama je obrazovanje pomoraca svedeno na tek puku formalnost potpisivanja i ovjere potvrdnica o osposobljenosti pomorca u cilju da se napuni proračun kroz plaćanje pomorskih tečaja. Takav oblik vladanja bi valjalo iskorijeniti jer se pojavljuju dva destruktivna faktora – nedovoljno educirani pomorci štete brodu i posadi, a samim time i kompaniji, te se narušava ugled i onih koji znaju posao, a dolaze iz iste države kao većina koja ne poznaje pomorske vještine.
Graf 2 – “Smatram da je za većinu pomorskih nesreća kriv nedovoljno školovan kadar koji dolazi u vidu jeftine radne snage”
U jeku pandemije koja ne jenjava i s kojom se upravo bori čitav svijet, sve više ljudi je počelo obraćati pažnju na prevenciju i zaštitu od bolesti. Nešto više od polovice ispitanika smatra da su mjere prevencije i zaštite od bolesti, te ozljeda na radu, premale. Možda je takvo mišljenje posljedica borbe s pandemijom, a možda je i razlog svega viđenoga na brodovima. Čovjek, kao jedinka, ima urođeno da se nakon relativno kratkoga vremena na nekom mjestu počne osjećati sigurno, bez obzira na to što tu vladaju iste one opasnosti od kojih se nedugo prije pazio, te se pridržavao mjera zaštite. Ljudski mozak funkcionira po principu navikavanja, pa je stoga važno održavati konstantnu spregu spram opuštanja u opasnim situacijama, usprkos iskustvu koje je stečeno.
Graf 3 – “Smatram da su mjere zaštite i prevencije od bolesti i ozljeda premale”
Određeni dio financijskih sredstava svakoga pomorca odlazi i na liječničke preglede. Uz opći liječnički pregled, često je potrebno obaviti i neke dodatne preglede. Ispitanici su odlučno glasali za to da bi država trebala platiti liječničke preglede pomorcima koji su ostvarili 183 dana plovidbe i više, te je za tu opciju bilo osamdeset posto ispitanika. Uz sva davanja i prinose kojima su pomorci opterećeni, te uz police dopunskoga zdravstvenoga osiguranja, bilo bi lijepo od države kada bi barem subvencionirala liječnike preglede za pomorce koji su proveli preko pola godine na moru. O tome, za sad, nema niti rasprave, a kamoli odluke, no takva je želja pomoraca, prema provedenoj anketi.
Graf 4 – “Mišljenja sam da država treba platiti liječničke preglede pomorcima koji su ostvarili 183 dana plovidbe u godini dana”
Da su našim pomorcima mjere zaštite i odgovorno ponašanje od velikog značaja, dokazuje odgovor i na pitanje pridržavaju li se strogo propisanih mjera zaštite na radu, gdje je preko osamdeset posto odgovora bilo pozitivno. Osim želje za očuvanjem vlastita zdravlja, jednu psihološku liniju takvome ponašanju daju i konstantni treninzi, te upozorenja predavača tijekom provedbe vježbi na hrvatskim pomorskim učilištima. Da bi se takvo odgovorno ponašanje sačuvalo, važno je da se i na brodu redovno vrše treninzi, te da nadređene osobe prate ponašanje posade za vrijeme izvršenja radnih zadataka. Pomorski posao mora biti dobro uvježbana rutina, a ne eksperiment s vlastitim dosezima.
Graf 5 – “Strogo se pridržavam mjera zaštite na radu”
Mjere zaštite na radu većina pomoraca ocjenjuje s ocjenom vrlo dobar, čak njih četrdeset i dva posto. Dvadeset i sedam posto smatra mjere na brodu na kojem plovi odličnima, a jedna četvrtina je dodijelila ocjenu dobar. Pet posto ispitanika je glasalo za ocjenu dovoljan, a tek jedan posto za nedovoljan. Ovdje se jasno oslikava predodžba broda kao strogo ustrojene jedinice s visokim mjerama zaštite na radu jer preko dvije trećine ispitanika daje ocjene vrlo dobar i odličan. U raspravama s pomorcima, nezadovoljni su većinom oni na brodovima starijih godina gradnje, te oni koji plove sa slabije educiranom posadom.
Graf 6 – “Ocjena mjera zaštite na radu u sklopu brodskoga postrojenja”
Pomorske nesreće se znaju dogoditi i na samim pristaništima, odnosno u terminalima i lukama, čemu sve često svjedoci. Vrlo je važna struktura luke i funkcionalnost njenih operacijskih faktora, te sigurnost plovidbenog puta do samoga privezišta. Polovica ispitanika daje ocjenu dobar za brodska pristaništa, dvije petine daju ocjene vrlo dobar i odličan, a desetak je posto onih koji sigurnošću u pristaništima nisu baš ili, pak, u potpunosti nisu zadovoljni. Kada je riječ o nezadovoljstvu, većinom se radi o lukama nerazvijenih zemalja, što se da naslutiti iz prve ankete.
Graf 7 – “Ocjena sigurnosti i mjera zaštite u brodskim pristaništima”
Kada je riječ o sezonskim bolestima, poput gripe, te lakšim ozljedama poput ogrebotina, sitnih opekotina i sličnih nedaća, većina pomoraca s takvim pojavama nema problema, odnosno, prema anketi, preko osamdeset posto ispitanika se nikada ili veoma rijetko susretne s takvim narušenim stanjima vlastitoga zdravstvenoga pitanja. Petnaest posto ispitanika se ponekad lakše ozljedi ili razboli, a tek je dva posto onih koji se izrazito često razbole ili ozljede. Rezultat je to poštivanja mjera zaštite, ali i vlastite odgovornosti izvan radnoga vremena.
Graf 8 – “Tijekom boravka na brodu obolim od lakših bolesti, poput sezonskih zaraza ili se lakše ozlijedim”
Usprkos brojnim izvještajima tijekom pandemije, i dalje dvije petine pomoraca vide brodove za kružna putovanja kao najsigurnija plovidbena sredstva. Na drugom mjestu su brodovi za prijevoz tekućih tereta s nešto manje od trideset posto simpatija, a slijedi ih offshore s nešto manje od dvadeset posto. Šest posto ispitanika vidi brodove za rasute terete kao najsigurnije, a pet posto brodove za obalnu plovidbu. Po dva posto otišlo je na brodove za prijevoz žive stoke i brodove za prijevoz cestovnih vozila.
Graf 9 – “Najsigurniji brodovi s obzirom na radne uvjete”
Sudeći po rezultatima ovoga, drugoga dijela ankete o rizicima na moru, pomorci se u velikoj većini slučajeva pridržavaju svih propisanih mjera na radnome mjestu, rijetko imaju zdravstvenih problema tijekom plovidbe, a smatraju da ju najviše ugrožavaju nedovoljno obrazovani pomorci koji dolaze na brodove kao jeftina radna snaga. Sigurnosti na brodu i u lukama daju visoke ocjene, a brodovi za kružna putovanja, te brodovi za prijevoz tekućina i dalje su prvi izbor mnogih pomoraca.
