O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Dvojac kod Punta na Krku snimljen prilikom izlova zaštićene vrste

Prijatelji životinja zaprimili su prijavu o protuzakonitom uništavanju i izronjavanju trpova koje se dogodilo ujutro, u četvrtak 9. srpnja 2020., pokraj plaže blizu Punta na otoku Krku, te su počinitelje prijavili Upravi ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede i Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, piše Morski.hr.

“Informaciju o ovom prekršaju dojavio je svjedok koji je vidio počinitelja kako nakon više od jednog sata ronjenja na barku izvlači veliku vreću trpova. Dok je jedan počinitelj ronio, drugi ga je počinitelj čekao u barci, nakon čega su oba počinitelja ovog kaznenog djela krenula u „čišćenje” oko stotinu trpova. Prema riječima svjedoka koji je Prijateljima životinja dostavio fotografije i videosnimku, čini se da bi počinitelji u kantu ubacili odrezan jedan komadić, a ostatak osakaćenih trpova bacili natrag u more” – opisuju ovaj događaj Prijatelji životinja, koji su i objavili navedenu videosnimku na Youtubeu.

Prema članku 1. Pravilnika o lovostaju trpova (Holothuroidea) od 6. ožujka 2018. godine, propisana je zabrana sakupljanja trpova od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika (NN 29/2018, broj dokumenta u izdanju: 594, stranica tiskanog izdanja: 83, datum tiskanog izdanja: 28.3.2018.).

Trpovi su ovom odredbom zaštićeni jer su izuzetno važni za funkcioniranje ekološkog sustava morskoga dna te njihovim izlovom dolazi do izumiranja, tj. pustošenja mora. Trpovi su razlagači, što znači da kroz svoj probavni trakt “provlače” pijesak i morske sedimente, pritom iz njih odstranjujući organske tvari kojima se hrane. U dijelovima mora gdje nema trpova dolazi do porasta broja bakterija koje se hrane organskim tvarima, a porast bakterija pak uzrokuje nestanak kisika i dovodi do anoksije. Ribe i ostali pokretni organizmi napustit će takvo anoksično stanište, dok će nepokretni organizmi umrijeti.

O ovom velikom ekološkom problemu i organiziranom kriminalu u kojem skupine švercera trpovima, ali i školjkašima i drugim morskim životinjama godinama sustavno uništavaju dno Jadrana kako bi zadovoljili gurmane iz Azije i diljem svijeta, već su izvješćivali i na njega ukazivali i hrvatski mediji, a borbi za spas Jadrana priključili su se i Prijatelji životinja.

Prijatelji životinja u srpnju 2018. godine pokrenuli su kampanju „Poštujmo naše more” u suradnji s međunarodnom organizacijom Eurogroup for Animals, vodećom organizacijom za dobrobit životinja na razini Europske unije, s ciljem educiranja građana Hrvatske i turista o poštivanju našega mora i života u njemu, što je bitno iz etičkih i ekoloških razloga.

U sklopu kampanje postavljeni su informativni, edukacijski plakati, kontaktirane su priobalne lokalne zajednice, Ministarstvo poljoprivrede, trgovine i trgovački lanci koji prodaju žive ribe i rakove, objavljena su tri kratka animirana filma te veganska kuharica Zelena jela za plavo more s ”ribljim” receptima bez riba. Brojne informacije o odumiranju Jadrana uslijed izlova riba, u kojem je život smanjen do čak 50%, ukazuju na nužnost zaštite mora i života u njemu.

Jedan od problema koji se želi istaknuti ovom kampanjom jest pecanje uz obalu. Ribe i ostale morske životinje koje polako umiru na suncu na našim plažama i obalama mučni su prizori. Također, ne treba smetnuti s uma i sigurnost kupača i plivača koji se znaju uplesti ili zakvačiti za udice tijekom plivanja i ronjenja. Stoga je važno da svi budu upoznati da je pecanje zabranjeno odnosno da se na Jadranu ne smije loviti bez posebne dozvole izdane od strane Uprave za ribarstvo.

“Najnoviji slučaj uništavanja trpova na otoku Krku samo je još jedan pokazatelj da zaštiti Jadranskoga mora svi mi moramo pristupiti krajnje ozbiljno. Ovo je ujedno apel Prijatelja životinja svakom pojedincu da upozorava turiste i domaće goste i lokalne stanovnike da poštuju Jadransko more i budu primjer očuvanja i odgovornog ponašanja te djeci šalju poruku da promatraju životinje, da brinu o čistoći njihova staništa, da morskoj životinji pomognu tako da ju vrate u more, a ne da ih love i ozljeđuju” – poručuju Prijatelji životinja.

Prijatelji životinja zaprimili su prijavu o protuzakonitom uništavanju i izronjavanju trpova koje se dogodilo ujutro, u četvrtak 9. srpnja 2020., pokraj plaže blizu Punta na otoku Krku, te su počinitelje prijavili Upravi ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede i Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, piše Morski.hr.

“Informaciju o ovom prekršaju dojavio je svjedok koji je vidio počinitelja kako nakon više od jednog sata ronjenja na barku izvlači veliku vreću trpova. Dok je jedan počinitelj ronio, drugi ga je počinitelj čekao u barci, nakon čega su oba počinitelja ovog kaznenog djela krenula u „čišćenje” oko stotinu trpova. Prema riječima svjedoka koji je Prijateljima životinja dostavio fotografije i videosnimku, čini se da bi počinitelji u kantu ubacili odrezan jedan komadić, a ostatak osakaćenih trpova bacili natrag u more” – opisuju ovaj događaj Prijatelji životinja, koji su i objavili navedenu videosnimku na Youtubeu.

Prema članku 1. Pravilnika o lovostaju trpova (Holothuroidea) od 6. ožujka 2018. godine, propisana je zabrana sakupljanja trpova od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika (NN 29/2018, broj dokumenta u izdanju: 594, stranica tiskanog izdanja: 83, datum tiskanog izdanja: 28.3.2018.).

Trpovi su ovom odredbom zaštićeni jer su izuzetno važni za funkcioniranje ekološkog sustava morskoga dna te njihovim izlovom dolazi do izumiranja, tj. pustošenja mora. Trpovi su razlagači, što znači da kroz svoj probavni trakt “provlače” pijesak i morske sedimente, pritom iz njih odstranjujući organske tvari kojima se hrane. U dijelovima mora gdje nema trpova dolazi do porasta broja bakterija koje se hrane organskim tvarima, a porast bakterija pak uzrokuje nestanak kisika i dovodi do anoksije. Ribe i ostali pokretni organizmi napustit će takvo anoksično stanište, dok će nepokretni organizmi umrijeti.

O ovom velikom ekološkom problemu i organiziranom kriminalu u kojem skupine švercera trpovima, ali i školjkašima i drugim morskim životinjama godinama sustavno uništavaju dno Jadrana kako bi zadovoljili gurmane iz Azije i diljem svijeta, već su izvješćivali i na njega ukazivali i hrvatski mediji, a borbi za spas Jadrana priključili su se i Prijatelji životinja.

Prijatelji životinja u srpnju 2018. godine pokrenuli su kampanju „Poštujmo naše more” u suradnji s međunarodnom organizacijom Eurogroup for Animals, vodećom organizacijom za dobrobit životinja na razini Europske unije, s ciljem educiranja građana Hrvatske i turista o poštivanju našega mora i života u njemu, što je bitno iz etičkih i ekoloških razloga.

U sklopu kampanje postavljeni su informativni, edukacijski plakati, kontaktirane su priobalne lokalne zajednice, Ministarstvo poljoprivrede, trgovine i trgovački lanci koji prodaju žive ribe i rakove, objavljena su tri kratka animirana filma te veganska kuharica Zelena jela za plavo more s ”ribljim” receptima bez riba. Brojne informacije o odumiranju Jadrana uslijed izlova riba, u kojem je život smanjen do čak 50%, ukazuju na nužnost zaštite mora i života u njemu.

Jedan od problema koji se želi istaknuti ovom kampanjom jest pecanje uz obalu. Ribe i ostale morske životinje koje polako umiru na suncu na našim plažama i obalama mučni su prizori. Također, ne treba smetnuti s uma i sigurnost kupača i plivača koji se znaju uplesti ili zakvačiti za udice tijekom plivanja i ronjenja. Stoga je važno da svi budu upoznati da je pecanje zabranjeno odnosno da se na Jadranu ne smije loviti bez posebne dozvole izdane od strane Uprave za ribarstvo.

“Najnoviji slučaj uništavanja trpova na otoku Krku samo je još jedan pokazatelj da zaštiti Jadranskoga mora svi mi moramo pristupiti krajnje ozbiljno. Ovo je ujedno apel Prijatelja životinja svakom pojedincu da upozorava turiste i domaće goste i lokalne stanovnike da poštuju Jadransko more i budu primjer očuvanja i odgovornog ponašanja te djeci šalju poruku da promatraju životinje, da brinu o čistoći njihova staništa, da morskoj životinji pomognu tako da ju vrate u more, a ne da ih love i ozljeđuju” – poručuju Prijatelji životinja.

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here