Prema najavama izvršnih upravitelja kompanije Carnival Corporation, jedne od najvećih svjetskih tvrtki koje se bave pružanjem usluga na brodovima za kružna putovanja, Carnival iz svoje flote uskoro planira povući čak trinaest brodova kako bi reducirao troškove održavanja i smanjio negativan utjecaj pandemije na svoje poslovanje. Zbog izvanrednih okolnosti, dio brodova je zadržan na sidrištima još koncem ožujka, da bi se sada potpuno pravno isključili iz flote. Osim toga, Carnival želi i usporiti isporuku naručenih brodova, njih čak šesnaest!
U prvom planu je da se devet novih kruzera koji su iz brodogradilišta trebali izići u 2021. godini, reducira na pet, a preostala četiri bi se trebala isporučiti nakon zaključenja poslovne 2021. godine. Preostali kruzeri bi, prema novom planu, trebali biti isporučeni u razdoblju od 2022. do 2025. godine, a trenutnim smanjenjem flote za trinaest brodova ili devet posto flote, Carnival planira uštedjeti između dvije i četiri milijarde dolara.
Usprkos ovim mjerama, Carnival je zadržao status najvećeg igrača u sferi brodova za kružna putovanja skupivši impresivnih deset milijardi eura za potrebe jačanja likvidnosti, te sklopivši ugovore s čak šezdeset pravnih tijela na međunarodnoj ekonomskoj i brodarskoj pozornici. Da bi izbjegao bilo kakav minus u 2020. godini, Carnival je bio prisiljen otpustiti dio radnika, a od crnih scenarija su miljama daleko – usprkos globalnoj krizi, u najcrnjem scenariju, prema ekonomskim analitičarima, Carnival će 2020. završiti na nuli, što će reći da su oni jedna od rijetkih kompanija iz domene turizma koja će ovu godinu završiti relativno uspješno.
Prava prekretnica dogodit će se nakon popuštanja mjera opreza, odnosno prevencije i zaštite od COVID-19 bolesti, kada kruzeri planiraju isploviti s pedeset postotnim kapacitetom putnika, što će označiti i svojevrsni test širih masa naspram negativnog djelovanja pandemije. Brodari u čijem su vlasništvu brodovi za kružna putovanja tada planiraju na svoje kruzere ukrcavati turiste isključivo iz zemlje u kojoj kompanija ima sjedišta, pa će tako njemački kružni turizam brodovima otpasti na AIDA-u, P&O UK na Veliku Britaniju, P&O A&NZ na Australiju i Novi Zeland, Carnival Cruise Line bi trebao pokrivati tržište Sjedinjenih Američkih Država, a Costa Europe turiste iz Europske Unije, izuzev Njemačke.
Da bi prevladali pandemiju, zaposlenici Uprave kompanije Carnival surađuju s najboljim svjetskim epidemiološkim i medicinskim stručnjacima, te nakon krize planiraju svoju flotu povećati za deset posto u odnosu na broj plovila koji je bio aktualan prije pandemije. Novim brodovima će smanjiti troškove jer se radi o efikasnijim i sofisticiranijim plovilima, te će značajno smanjiti prosječnu starost brodova, što je jedan od presudnih elemenata koje turisti motre pri odabiru svoga operatera, uz naravno – cijenu.
Najveće gubitke u svijetu krstarenja ostvarile su upravo tri najveće kompanije koje su u do vrhunca prvoga vala pandemije izgubile milijarde dolara – Carnival Corporation 4,4 milijarde dolara, Norwegian Cruise Line 1,9 milijardi dolara i Royal Caribbean 1,1 milijardu dolara. Da bi suzbile ekonomske napore, uz pomoć država sjedišta i bliskih vjerovnika, unijele su višestruko veće novčane iznose u kompanije od onih izgubljenih i tako zadržale svoje pozicije, te se pripremaju za prestanak pandemije kako bi ostvarili barem četrdeset posto planiranih prihoda kroz prije pandemijske planove poslovanja. U toj ekonomskoj trci brodara, mali brodari ne mogu opstati jer nemaju likvidnost, niti ih podržavaju njihove države u poslovanju davanjem izdašnih sredstava kao u slučaju velikoga trojca. Zato će velike kompanije za krstarenja iz pandemije izići još veće i jače, te će u drugoj polovici dvadesetih godina ovoga stoljeća biti premoćni lider u poslovima kružnih putovanja.
Velik udar na hrvatsko pumpanje turističkih brojki imat će nedolazak kruzera. Svakodnevnih više tisuća turista izostat će s hrvatske obale, a opast će i broj dolazaka u zimskom periodu. To će značiti i manju potrošnju na razini maloprodaje, kao i manji prihod lučkih uprava i opskrbnih tijela pomorskih podviga. U globalu, Hrvatska egzistira na turizmu, kako međunarodnom, tako i onom unutarnjem, ali će poradi pada ovih brojki patiti marketinško djelovanje vladajućih političkih opcija. Ono što ide u prilog njima jest da se trenutno u Hrvatskoj većina inozemnih turista prijavljuje, odnosno noćenja se obavljaju legalno zbog potrebe za potvrdom o boravku. To nekada nije bio slučaj, pa je dolazilo do slijepih crijeva financijskih tokova.
Ako se pandemija suzbije, odnosno puk i virus se stave pod kontrolu, te zaživi ideja kompanije Carnival o pedeset postotnoj popunjenosti brodova za krstarenja i pokaže se kao epidemiološki prihvatljiva, brodovi za kružna putovanja bi mogli doživjeti pravi mali „bum“. Razlog tomu jest taj da je kruzer kao turistička jedinica zatvoren i moguće je lako kontrolirati korisnike usluga, odnosno imati uvid u njihovo zdravstveno stanje prije i tijekom ukrcaja. Također, ljudi će biti siromašniji, te ni na koji drugi način neće moći dobiti ono što će dobivati na kruzerima po cijeni krstarenja. I treća stavka koja se nadovezuje na prethodne dvije jest da će ljudi nakon masovnih karantena i zatvaranja u vlastite domove postati željni egzotike, a kruzerske kompanije će im pružiti tu istu egzotiku kroz suradnju s jeftinim avioprijevoznicima koji su nekada slovili za skupe.
