O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Prije 106 godina potonuo je “Jadranski Titanic”

U kolovozu 1914. godine započela je posljednja plovidba luksuznog putničkog broda “Baron Gautsch” svojom uobičajenom, “dalmatinskom linijom”.

Iz Boke Kotorske krenuo je prema Malom Lošinju iz kojeg se sljedećeg dana, kobnog 13. kolovoza, zbog prenatrpanosti putnicima zaputio direktno za Trst, ne pristajući u Puli, piše Glas Istre.

Na navedenom je putu, prije 106 godina, ovaj takozvani “jadranski Titanic” naletio ne na protivničku, već “svoju” minu koju je zahvatio svojom bočnom stranom. “Kapetan broda bio je obaviješten o postavljanju minskog polja kojega je tog dana provodila Austro-Ugarska u svrhu zaštite ondašnje glavne luke – Pule. No, njegovu je dužnost u tom trenu preuzeo drugi časnik”, priča Davide Brattoni, predsjednik Kluba podvodnih aktivnosti (KPA) Rovinj.

Brod, prema naredbama, nije smio prilaziti bliže od devet milja, no on se našao unutar šest. Unatoč signalnim znakovima, kojima su polagači pokušavali obavijestiti časnika, brod je nastavio ploviti te je naletio na minu. Predsjednik KPA Rovinj ističe da nije poznato koliko je ovaj slučaj odnio života, no procjenjuje se da njihov broj varira od 130 do 190. Žrtve su pretežito bile žene i djeca i smatraju se prvim civilnim žrtvama Prvog svjetskog rata. Točan se broj stradalih ne zna, veli Brattoni, zbog toga što se putnici, a posebice vojna lica i djeca mlađa od 10 godina zbog ratnog stanja nisu popisivali. Ipak, poznat je podatak da je toga dana na brodu bilo 65 članova posade, a broj se putnika procjenjuje na 150 pa sve do 250. Brod je potonuo u svega nekoliko minuta. I ove će godine KPA Rovinj, u suradnji s Ronilačkim savezom Istarske županije tradicionalno organizirati memorijalni zaron devet milja od Rovinja gdje leži olupina “Barona Gautscha”.

“Baron” je jedna od 50 najpoznatijih olupina svijeta. Specifičan mu je položaj, jer na dnu mora leži kao da još uvijek plovi, a osim toga, može se ući u sam brod što je prava rijetkost. Očaravajuća je također flora i fauna koja ga okružuje. S obzirom na to da je zapadna obala Istre muljevita, brod služi kao umjetan greben u kojemu ribe i ostala morska bića pronalaze svoje utočište. Brod je pod zaštitom Ministarstva kulture, a da bi se zaronilo do njega roniocima i klubovima potrebna je koncesija. Brojnim je inozemnim i domaćim roniocima Baron Gautsch nezaobilazna destinacija. Kako bi došli do olupine moraju zaroniti na dubinu od najmanje 27 metara, gdje počinje najviši dio broda, a završava na 40 metara. Roniti mogu čitavom njegovom dužinom koja broji 84 metara, dok je širok 12 metara.

Danas, 16. kolovoza, “Barona Gautscha” će posjetiti pedesetak ronioca iz ronilačkih klubova diljem Istre, koji će se simboličnim polaganjem vijenca prisjetiti na njegove žrtve. U tu su svrhu organizirana dva broda da bi sve proteklo u skladu s protuepidemijskim mjerama i preporukama. Spomenimo također da će za rovinjske ronioce ovo ujedno biti vježba traganja i spašavanja u suradnji sa Stožerom civilne zaštite Grada Rovinja, koje je u kalendaru već bilo predviđeno za ovu nedjelju.

U kolovozu 1914. godine započela je posljednja plovidba luksuznog putničkog broda “Baron Gautsch” svojom uobičajenom, “dalmatinskom linijom”.

Iz Boke Kotorske krenuo je prema Malom Lošinju iz kojeg se sljedećeg dana, kobnog 13. kolovoza, zbog prenatrpanosti putnicima zaputio direktno za Trst, ne pristajući u Puli, piše Glas Istre.

Na navedenom je putu, prije 106 godina, ovaj takozvani “jadranski Titanic” naletio ne na protivničku, već “svoju” minu koju je zahvatio svojom bočnom stranom. “Kapetan broda bio je obaviješten o postavljanju minskog polja kojega je tog dana provodila Austro-Ugarska u svrhu zaštite ondašnje glavne luke – Pule. No, njegovu je dužnost u tom trenu preuzeo drugi časnik”, priča Davide Brattoni, predsjednik Kluba podvodnih aktivnosti (KPA) Rovinj.

Brod, prema naredbama, nije smio prilaziti bliže od devet milja, no on se našao unutar šest. Unatoč signalnim znakovima, kojima su polagači pokušavali obavijestiti časnika, brod je nastavio ploviti te je naletio na minu. Predsjednik KPA Rovinj ističe da nije poznato koliko je ovaj slučaj odnio života, no procjenjuje se da njihov broj varira od 130 do 190. Žrtve su pretežito bile žene i djeca i smatraju se prvim civilnim žrtvama Prvog svjetskog rata. Točan se broj stradalih ne zna, veli Brattoni, zbog toga što se putnici, a posebice vojna lica i djeca mlađa od 10 godina zbog ratnog stanja nisu popisivali. Ipak, poznat je podatak da je toga dana na brodu bilo 65 članova posade, a broj se putnika procjenjuje na 150 pa sve do 250. Brod je potonuo u svega nekoliko minuta. I ove će godine KPA Rovinj, u suradnji s Ronilačkim savezom Istarske županije tradicionalno organizirati memorijalni zaron devet milja od Rovinja gdje leži olupina “Barona Gautscha”.

“Baron” je jedna od 50 najpoznatijih olupina svijeta. Specifičan mu je položaj, jer na dnu mora leži kao da još uvijek plovi, a osim toga, može se ući u sam brod što je prava rijetkost. Očaravajuća je također flora i fauna koja ga okružuje. S obzirom na to da je zapadna obala Istre muljevita, brod služi kao umjetan greben u kojemu ribe i ostala morska bića pronalaze svoje utočište. Brod je pod zaštitom Ministarstva kulture, a da bi se zaronilo do njega roniocima i klubovima potrebna je koncesija. Brojnim je inozemnim i domaćim roniocima Baron Gautsch nezaobilazna destinacija. Kako bi došli do olupine moraju zaroniti na dubinu od najmanje 27 metara, gdje počinje najviši dio broda, a završava na 40 metara. Roniti mogu čitavom njegovom dužinom koja broji 84 metara, dok je širok 12 metara.

Danas, 16. kolovoza, “Barona Gautscha” će posjetiti pedesetak ronioca iz ronilačkih klubova diljem Istre, koji će se simboličnim polaganjem vijenca prisjetiti na njegove žrtve. U tu su svrhu organizirana dva broda da bi sve proteklo u skladu s protuepidemijskim mjerama i preporukama. Spomenimo također da će za rovinjske ronioce ovo ujedno biti vježba traganja i spašavanja u suradnji sa Stožerom civilne zaštite Grada Rovinja, koje je u kalendaru već bilo predviđeno za ovu nedjelju.

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here