“Kruzer Costa Victoria usidrio se jutros ispred Lokruma te time najavio još jednu sezonu kruzera u Dubrovniku. Sa 1768 putnika došao je s Krfa, a u turističkoj sezoni koja je pred nama očekuje se rekordan broj gostiju s kruzera… ”
Ovaj tekst objavljen je 10. travnja prošle godine od strane Dubrovačkog Vjesnika, jer je bilo uobičajeno da upravo brodovi kompanije Costa Cruises otvaraju sezonu u Dubrovniku. Ove godine Costa Victoria isplovila je međutim, u rezalište u Piombinu. Je li plovidba u rezalište broda koji je godinama otvarao kruzing sezonu u Dubrovniku označila, za svijet i Dubrovnik početak kraja industrije krstarenja na kakvu smo navikli zadnjih dvadesetak godina?
LANI PRED LOKRUMOM SADA U REZALIŠTU
Svoj red na scrapping čekaju kruzeri pred rezalištima u od Italije do Indije, jer je pandemija koronavirusa najžešće pogodila tvrtke koje se bave krstarenjima. Najveće kruzerske kompanije bilježe milijarde dolara gubitaka, nekoliko je manjih kompanija bankrotiralo.
Najveća kruzerska kompanija „Carnival“ i druge vodeće kompanije su odlučile racionalizirati dio troškova rješavanjem brodova i najavili njihovu prodaju. Samo je u prvom kvartalu ove godine “Carnival” imao više od četiri milijarde dolara gubitka zbog pada prihoda od 85 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a u drugom tromjesečju izvijestio o neto gubitku od 2,4 milijarde dolara.
Državni zavod za statistiku objavio je prošloga tjedna podatke o kružnim putovanjima stranih brodova u prvom polugodištu u Hrvatskoj: bilo je ukupno šest brodova i 15 ticanja, uglavnom u Dubrovniku, a lani su u prvoj polovini godine u našim vodama bila 54 kruzera, koji su ostvarili 272 putovanja. Državni statističari izračunali su kako je zbog pandemije, broj brodova pao za 88,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a broj putnika manji je za 99,1 posto.
U hrvatskim lukama i dalje su na snazi epidemiološke mjere koje zabranjuju dolazak brodova s više od 200 putnika, no čini se da država mirne duše može dopustiti i dolazak velikih brodova jer,kakvo je globalno zanimanje za krstarenja, teško da će se probiti sadašnja granica. Na prvom ovoljetnom brodu „Le Champlain“, inače kapaciteta 174 putnika, jedva je bilo putnika za jedan autobus.
MANJE BRODOVE SVI PRIHVAĆAJU
Krstarenja će, prognoziraju stručnjaci u 2021., možda ponovno početi, ali će se sasvim sigurno razlikovati od predpandemijskog, posebno kad je riječ o zdravstvenim pregledima, sanitarnim postupcima, načinu usluživanja u restoranima, kao i zabavnim sadržajima na brodu i lukama, ali i broju putnika i posade. Tvrtke s manjim brodovima kao što je Lindblad Expeditions u čijem je vlasništvu npr. Sea Cloud, sad imaju najmanje problema zbog krize jer se lakše prilagođavaju, a i učinkovitije mogu organizirati zdravstvene i sanitarne uvjete nego veliki brodovi. Sve luke lakše prihvaćaju manje brodove nego megakruzere pa u postkoroni očekuju više posla.
Kako će to izgledati, vidjet će se za nekoliko dana gdje kompanija MSC najavljuje prvo krstarenje istočnim Sredozemljem. Dubrovačke gradske i lučke vlasti pokušavaju skrenuti raspored krstarenja i do Dubrovnika gdje je zamrla većina turističkog posla naslonjena na kruzere. Pomorska krstarenja obuhvaćaju sve u turizmu – transport, smještaj, zanimljivosti i turoperatore – i prema tome su glavni konkurenti stacionarnom turizmu koji je u nas također ove godine u minusu.
– Optimističnog sam mišljenja da što se tiče kruzinga više neće nikada biti kako je bilo. Mrzitelji kruzera konačno će vidjeti kako je lijepo bez njih, jer ih više neće biti. Hotelijeri koji su bili najveći protivnici kruzinga konačno su došli na svoje – s dozom sarkazma govori kapetan Frano Pitarević, direktor Jadroagenta agencija koje zastupa najveći broj kruzing kompanija pa i cijeli Carnival. – Brodovi koji će ploviti sa pet šest tisuća putnika, ne vjerujem da će više zaploviti u Europi. Tko će uspjeti ukrcati toliko ljudi na jedan brod? – pita se Pitarević:
– Kompanijama je sad isplativije poslati starije brodove u rezalište nego ih sređivati u doku dok nema putnika, a i pitanje je što će biti sutra? Možda u nas i bude dolazaka brodova manjeg kapaciteta, no to je niti 10 posto prijašnjega posla. Evo, brod Cristal koji je u našoj luci već dugo vezan kapaciteta je 50 putnika i može ploviti, no njihovi su gosti uglavnom Amerikanci koje kompanija ne može dovesti u Europu – kaže kapetan Pitarević. I drugi sugovornici koji su godinama ili plovili ili radili na kopnu na organizaciji prihvata kruzera smatraju da je vrijeme masovnog dolazaka megakruzera iza nas. „Pet tisuća ljudi na malom prostoru koji dišu zrak isključivo iz ventilacije nije sigurno, ni epidemiološki opravdano. Na kruzeru nigdje nema mogućnosti držanja dva metra razmaka i teško da je moguće održavati epidemiološke mjere. To zna svatko tko je bio na brodovima i kao gost“, kažu nam.
NOVA PRAVILA, TESTIRANJE OBVEZNO
Zbog pandemije krstarenja Karibima zabranjena sve do kraja listopada dok će ona Sredozemljem otvoriti MSC Cruises za nekoliko dana i to sa s dva broda MSC Grandiosa i MSC Magnifica, ali samo za goste unutar Schengenske zone i pod posebnim epidemiološkim mjerama koje uključuju testiranje putnika i posade na Covid-19, prije ukrcaja, posjeta obali u svakoj destinaciji samo na organiziranom izletu, kao mjera dodatne zaštite za sve goste.
Gostima s pozitivnim rezultatima testa, koji bi imali simptome, ili povišenu tjelesnu temperaturu će biti odbijen ukrcaj.
Slijedeći smjernice Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, gosti koji dolaze iz zemalja kategoriziranih kao visokorizične morat će obaviti molekularni RT-PCR test unutar 72 sata prije ukrcaja na brod. Svi članovi posade bit će testirani na COVID-19 prije ukrcaja i za vrijeme trajanja ugovora.
Na snazi su pojačane mjere čišćenja i dezinfekcije i to upotrebom bolničkih proizvoda za dezinfekciju i pročišćavanjem zraka na brodu uz korištenje UV-C svjetlosne tehnologije koja ubija 99,97 posto mikroba.
Socijalno distanciranje omogućit će se smanjenjem ukupnog kapaciteta gostiju na brodu, što će rezultirati većim prostorom za goste, otprilike deset četvornih metara po osobi.
MANJI KAPACITETI
Kada socijalno distanciranje nije moguće provesti, gosti će biti zamoljeni da nose maske. Dostupne su i kabine za izolaciju sumnjivih slučajeva i bliskih kontakata, a gostima je dostupno besplatno liječenje u brodskom medicinskom centru.
Uveden je i digitalni check-in, kako bi se izbjeglo čekanje i gužva. Svi obroci i pića će se gostima posluživati za stolom. Hoće li to biti dovoljno, okrit će iskustva prva dva MSC broda.
Neven Delić, direktor agencije Snav koja zastupa MSC Cruises, a koja je lani dovela više od 250.000 putnika, kaže kako Dubrovnik nije bio u inicijalnom itinereru plovidbe prvih dvaju njihovih brodova ovog ljeta nego samo grčke i talijanske luke, no izgledno je da bi za dvadesetak dana Dubrovnik mogao zamijeniti jednu grčku luku. – Luka ukrcaja bila bi Bari, a ne Venecija što je bilo ranije uobičajeno. Kapacitet brodova svakako će biti značajno reduciran za 30 ili više posto, a teško je reći koliko će brodovi biti popunjeni. Znatan dio je kapaciteta ostavljen putnicima koji su ranije bukirali ovu sezonu koje, izuzev ova dva broda, neće biti – govori Delić dodajući kako i on prati vrlo tešku situaciju s kruzing industrijom na globalnoj razini:
– Da, nekoliko je brodova upućeno u rezalište prije roka, a zbog pandemije je bankrotiralo nekih šest – sedam kompanija. U bliskoj budućnosti kruzing biznis će morati nastaviti s prilagodbama, ploviti s manjim kapacitetom, sa strogim protokolom na brodu što se tiče zajedničkih prostora, pa vjerujem da će se protegnuti na 2021., a što će biti dalje je teško bilo što reći, a sumnjam da bi to znala i Svjetska zdravstvena organizacija. Svakako će dubrovački turizam ove zime snažno osjetiti posljedice nedolaska brodova – kaže Delić.
UHPA zato i urgira kod Vlade na žurno povećanje broja putnika na kružnim putovanjima na tisuću, svjesni da će o tome uvelike ovisiti ne samo turistički rezultati do kraja ove godine već i i nastavak poslovanja velikog broja turističkih agencija i povezanih pružatelja usluga.
KOGA REŽU, A TKO PLOVI
Kriza je natjerala kompanije da u rezalište šalju brodove stare 20 do 25 godina, a do lani brodovima su proširivani kapaciteti. Carnival je već ranije najavio da ove godine neće ploviti 13 njihovih brodova. Raspadom britanske kompanije Cruise & Maritime Voyages CMV izvjesno je da će idućih mjeseci još brodova biti uništeno.
Scrapping navodno čekaju svi brodovi bankrotiranog Pullmantura, tvrtke u vlasništvu The Royal Caribbean, a već su u rezalištu Aliaga u Turskoj brodovi Monarch (1991.), i Soveregn (1988.), Carnival Fantasy (1990.), te Carnival Inspiration (1996). Fotografija tih brodova u rezalištu obišla je svijet i najbolje prikazala dubinu krize u kojoj je industrija krstarenja u ovom trenutku.
Carnival Fascination (1994.) ove godine neće ploviti, kao ni Carnival Imagination (1995.) Costa Victoria (1996.) je u Piombinu, gdje čeka scrapping, a brod Horizon (1990.) također je na nesigurnom čekanju sa slabim izgledima da ponovno zaplovi. Nesigurna je i sudbina TUI-va broda Marella Celebration a podsjetimo kako je u dubrovačkoj luci do daljnjega je usidren TUI-jev brod Marella Discovery 2 koji zasad planira putovati u 2021. po uobičajenim rutama. Nitko ne zna hoće li toga krstarenja biti.
Osim brodova MSC- a od rujna je nastavak plovidbe najavila i AIDA Cruises. Prva dva broda kreću iz Njemačke prema norveškim fjordovima. Costa Cruises planira plovidbu Costa Deliziose, 6. rujna iz Trsta u Grčku, a Costa Diadema, plovit će iz Genove za Maltu.
TRENUTAK ZA ODRŽIVI TURIZAM
Dr.sc. Ivica Benić, diplomirani inženjer pomorskog prometa, dugogodišnji upravitelj stroja Fred. Olsen Cruise Line, autor nekoliko radova o temi kruzing destincija smatra kako je unatoč pandemiji, budućnost pomorskih krstarenja i dalje dugoročno perspektivna i neupitna.
-Što se tiče veličine brodova, prema sadašnjim narudžbama, kratkoročno neće doći do smanjenja. Dugoročno, ovisi o trajanju i intenzitetu pandemije, kao i o eventualnom pronalasku cjepiva. S obzirom da je to ipak još uvijek poželjan oblik turizma za najveća svjetska turistička tržišta, vjerujem da će kapaciteti brodova biti i dalje u današnjoj razini – navodi dr. Benić. – Industrija pomorskih krstarenja je vrlo osjetljiva turistička grana i nije dobro kad gospodarstvo destinacije ovisi isključivo o toj grani. U okolnostima pandemije stacionarni i nautički turizam su se pokazali kao manje osjetljive grane pa se na njih treba više fokusirati. Sad je trenutak opredijeliti se za održivi razvoj turizma, restrukturiranje resursa i usklađivanje kapaciteta.
