Radovi u Lencu dio su zahtjevne restauracije broda koji će po završetku biti privezan na Molo longu kao brod-muzej, u sklopu projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture, odnosno Turističke revalorizacije reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine, za što je Grad Rijeka dobio 68,9 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa »Konkurentnost i kohezija«.
„Galeb“ na suhom izgleda puno veće i impozantnije nego u moru, piše Novi List. Druga stvar koja upada u oči je njegova trenutna, temeljna tamnocrvena boja kojom su obojeni trup i nadgrađe.
Posao obnove „Galeba“ prošle je godine dodijeljen brodogradilištu Dalmont iz Kraljevice, a u Viktor Lenac je bio dotegljen još 22. srpnja. Iz doka bi trebao izaći sutra, kada će biti otegljen natrag u Kraljevicu, gdje će biti nastavljena restauracija broda do najsitnijih detalja, čiji je završetak predviđen za travanj iduće godine, kada će brod biti prebačen u riječku luku i privezan na Molo longu kao muzej, s pratećim ugostiteljskim i drugim sadržajima.
„Svakako treba naglasiti da je trup broda bio u izuzetno dobrom stanju, s obzirom na starost i vrijeme provedeno u moru, bez remonta i obnove. Očekivali smo da će biti puno više korozije, kao i dijelova lima koje će trebati zamijeniti. Sve radove, naime, izvodimo uz strogi nadzor stručnjaka Hrvatskog registra brodova koji točno propisuje potrebnu debljinu limova i druge parametre da bi brod, odnosno u ovom slučaju plutajući objekt, mogao biti registriran u Registru i dobiti potrebne dozvole za upotrebu. Nakon izvedenih mjerenja, pokazalo se da neke dijelove oplate treba zamijeniti, ali ih je bilo manje nego što smo očekivali. U sklopu radova na doku obavljena je kompletna sanacija svih podvodnih dijelova na kojima je to bilo potrebno, dotrajali dijelovi zamijenjeni su novima, nakon čega je obavljeno pjeskarenje podvodnog i nadvodnog dijela broda i antikorozivna zaštita, uključujući i bojenje“ – kaže Nikola Vojnović, iskusni stručnjak Brodogradilišta Dalmont-Kraljevica, voditelj objekta u projektu obnove Titovog broda „Galeb“, pokazujući nove takozvane cink-protektore, raspoređene duž trupa kako bi se u budućnosti spriječila korozija trupa.
Na oplati broda, budući da više neće imati vlastiti pogon, zavarivanjem limova zatvoreni su svi vanjski otvori, dovodi mora i ispusti, s obzirom da više nema potrebe za njima, a time se postiže i bolja zaštita od korozije i drugih štetnih pojava u unutrašnjosti.
Tajna dugovječnosti limova od kojih je trup Galeba sastavljen krije se u njihovom sastavu, kao i u načinu na koji su brodovi građeni prije osamdesetak godina.
„Tadašnji čelik, iako možda nije bio čvrst poput današnjih, sadržavao je i primjese drugih, plemenitijih metala, čime je bio otporniji na koroziju. Osim toga, na velikom dijelu trupa, posebno tamo gdje su veća opterećenja, poput kućišta iz kojih izlaze osovine dvaju brodskih propelera, korišteni su puno deblji limovi od onih koji se koriste danas, tako da u najvećem dijelu nisu bili prekomjerno istanjeni korozijom. O kvaliteti gradnje i materijala, zapravo, najbolje svjedoči činjenica da brod, više od osamdeset godina nakon porinuća, još uvijek postoji“ – kaže Vojnović.
Kako je „Galeb“ izvorno bio građen za prijevoz voća, po obliku trupa vidljivo je da je i tada, kao i danas, u tom segmentu pomorskog prijevoza presudna bila brzina, pa se tako zakrivljene linije pramčanog i krmenog dijela protežu duž gotovo cijele duljine trupa što je, u vrijeme kada su se limovi brodske oplate spajali zakovicama, bio izuzetno zahtjevan posao.
Dodatni je izazov u projektu restauracije kako pomiriti interese i zahtjeve svih uključenih strana. Od Grada Rijeke i Muzeja Grada Rijeke koji će na brodu imati postav, preko propisa i parametara koje određuje Hrvatski registar brodova, do zahtjeva Konzervatorskog odjela, i u konačnici, same brodograditeljske struke.
Ovo definitivno nije klasični remont broda. Razlikuje se po vrsti gradnje broda, a još više po zahtjevima koji su pred nas postavljeni. Na brodu će biti muzejski postav, na najvećem dijelu, ali dio je predviđen i za komercijalne sadržaje, poput hostela koji će nuditi smještaj i restorana sa zatvorenim prostorom i terasom na krmenom dijelu broda. Nekadašnji Titov apartman, smještaj i saloni za goste, komandni most, strojarnica, dio smještaja za posadu i još neki dijelovi broda bit će u cijelosti obnovljeni i predstavljat će dio muzejskog postava. Zbog toga smo sav namještaj i opremu morali pažljivo izvaditi, jer će sve to biti obnovljeno kako bi bilo vjerno izvornom uređenju broda, te vraćeno natrag na brod. Sama strojarnica je bila velik izazov, jer sve je trebalo očistiti, obnoviti i urediti, kako bi posjetitelji mogli vidjeti kako je to nekad izgledalo. Takvih strojeva i strojarnica više gotovo i nema, osim na brodovima koji su pretvoreni u muzeje. Isto je i s komandnim mostom, gdje je svaki dio opreme trebalo demontirati, a kada budu restaurirani, treba ih ugraditi natrag.
Članak u cijelosti pročitajte ovdje.
Brod Galeb tegli se na dokovanje u brodogradilište Viktor Lenac
