Lučka uprava Korčula postavila je zaštitara koji brani pristup obali i rivi. Obje rive, istočnu i zapadnu su ogradili metalnim rešetkama i kako se doznaje od Korčulana, brani im se pristup, a osvanuli su i neobični znakovi koji označavaju da je prostor pod posebnom sigurnosnom zaštitom, što, osim zaštitara i ograde sugerira i mnoštvo sigurnosnih kamera.
„Stvar je u tome da Korčulani nemaju više slobodan i neometan pristup rivama koje su oduvijek koristili, i za šetnje i ribarenje i pristajanje brodicama. Korčula je mali gradić, a ovo je ljudima doslovno oduzelo obje rive, istočnu i zapadnu. Te rive su gradili upravo stari mještani. To možda priliči nekom većem gradu i luci, ali ne Korčuli i tik uz starogradsku jezgru. Zamislite da Dubrovnik ovo stavi i omeđi rešetkama obalu uz stari grad i blizu Straduna i sl. To i možda nije sada upečatljivo u udaljenoj luci Gruž“ – ispričao je za Morski.hr Julije Urban koji šalje i ove fotografije.
Osim znakova koji zabranjuju prolaz, jedan označava i “stupanj sigurnosti SL1”, a drugi tzv. “ISPS područje”. Prema javno objavljenim dokumentima i pravilnicima, stupanj sigurnosti SL1 znači stupanj na kojem cijelo vrijeme primjenjuje osnovni skup odgovarajućih zaštitnih mjera, prema ISPS Pravilniku, što je zapravo Međunarodni pravilnik o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora iz 2002. godine.
Sustav zaštite i pripadajuća sigurnosna oprema brodova nakon ovjere moraju se održavati u stanju u kakvom su bile u trenutku ovjere odnosno u skladu s odredbama SOLAS Konvencije, odredbama ISPS Pravilnika, odredbama ove Uredbe, zahtjevima tehničkih pravila i plana sigurnosne zaštite. Nakon što je ovjera dovršena ne smiju se poduzeti nikakve izmjene sustava sigurnosne zaštite, pripadajuće sigurnosne opreme ili odobrenog plana sigurnosne zaštite broda bez suglasnosti priznate organizacije za sigurnost brodova.
No kako ovo, javno dostupno objašnjenje, više buni nego pojašnjava, upit su iz Morskog poslali Županijskoj lučkoj upravi Korčula. Referent za tehničke poslove i održavanje, Željko Klisura je zatim pojasnio da su svi ovi protokoli u međunarodnom pomorskom prometu uvedeni nakon terorističkog napada na SAD 2001. godine, a u Hrvatskoj se u ovako strogom obliku primjenjuju od nedavno. Ne radi se o zaštiti štićenih osoba, već skupu pravila koji osim najstrože zaštite brodova u međunarodnoj plovidbi, osigurava i najviši stupanj tajnosti čitavog protokola. Kako je rekao, on je tek jedan od dvije osobe koji ima ovlaštenje pristupa informacijama.
„U skladu s odredbama Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, Županijska lučka uprava Korčula odgovorna je za sigurnosnu zaštitu lučkog operativnog područja. Sukladno Zakonu o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka. Županijska lučka uprava Korčula posjeduje odobrenu Procjenu sigurnosne zaštite lučkog operativnog područja te odobren Plan sigurnosne zaštite lučkog operativnog područja Korčula. Navedeni Plan i Procjena su odobreni od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u posebnim postupcima te se isti smatraju povjerljivim s oznakom tajnosti „Ograničeno“.“ – objašnjava Klisura.
Nadalje govori da, prema Zakonu o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, čl. 33, Ministarstvo u skladu s posebnim propisima osigurava poduzimanje primjerenih mjera zaštite informacija koje podliježu zahtjevima za povjerljivost, do kojih ima pristup ili koje joj dostave druge države članice.
U odgovoru gospodina Klisure dalje stoji:
„Sukladno gore navedenom, mišljenja smo da vam smijemo iznijeti sljedeće: Stupanj sigurnosti zaštite 1 (SL1) je stupanj u kojem lučko operativno područje i brod normalno funkcioniraju. U SL1 brod u međunarodnom prometu mora cijelom duljinom biti ograđen ogradom i cijelo vrijeme mora biti prisutan zaštitar. Za cijelo vrijeme boravka broda na vezu, zaštitar treba vršiti neprekidni nadzor lučkog operativnog područja. Zabranjuje ulazak u LOP (Lučko operativno područje) neovlaštenim osobama te se između ostalih radnji na ulazu u LOP provodi selektivni pregled putnika i njihovih stvari. Sve osobe koje borave na lučkom operativnom području dužne su postupati po uputama osoba odgovornih za sigurnosnu zaštitu luke u skladu s planom sigurnosne zaštite luke, odnosno lučkog operativnog područja i stupanjem sigurnosne zaštite koji se u luci primjenjuje.
Na lučko operativno područje Korčula u vrijeme kada nema broda u međunarodnoj plovidbi, moguće je neometano pristupiti, neovisno o postavljenoj ogradi. Cijelo područje zapravo se koristi kao šetnica.
U SL1 je na zapadnoj obali dozvoljeno parkiranje za lokalno stanovništvo isključivo na označenim parkirališnim mjestima, dok je parkiranje uz ogradu LOP-a najstrože zabranjeno.
U slučajevima povišenih stupnjeva sigurnosti (SL2, SL3), za vrijeme boravka broda u međunarodnoj plovidbi na vezu zapadne strane, vlasnicima vozila zabranjuje se korištenje ovog parkirališta.
Svi znakovi upozorenja, obavijesti, video nadzor i sl., postavljeni su sukladno zahtjevima nadležnih tijela, te Planu sigurnosne zaštite lučkog operativnog područja Korčula.
Sve ostale informacije dostupne javnosti, možete pronaći uvidom u Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka ( Narodne novine 108/17), Međunarodnu konvenciju o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS), smjernica ISPS Pravilnika dijela A i B i Uredbu o sigurnosnoj zaštiti brodova i luke (EC) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća EU od 31. 03. 2004.“ – pojasnio je u službenom odgovoru Žarko Klisura iz Županijske lučke uprave Korčula.
