Zaštićena lučka skladišta na zapadnom dijelu riječke luke, poznatija pod nazivom Metropolis već su desetljećima ni na nebu ni na zemlji – niti u funkciji luke za koju su izgrađena, niti grada u kojemu se nalaze, kao kamen spoticanja između Luke, konzervatora i grada, piše Novi List. Projektom Lučke uprave kojim je predviđena izgradnja nove operativne obale na pojasu mora između Visinovog Gata i Bratislavske obale, uz današnje Praško pristanište, počelo se nazirati raspetljavanje gordijskog čvora u kojemu je već predugo zavezan ovaj reprezentativni objekt riječke pomorske i arhitektonske baštine.
Izgradnjom nove obale, luka bi trebala dobiti novih pedeset tisuća kvadratnih metara multifunkcionalnog terminala, čime bi se, prema najavi ravnatelja Lučke uprave Denisa Vukorepe, ostvarili potrebni prostorni uvjeti za izdvajanje Metropolisa iz lučkog područja i predaja zaštićenih skladišta Gradu Rijeci.
Secesijski kompleks, izgrađen početkom dvadesetog stoljeća, kao primjer tada najmodernije lučke infrastrukture, ali i arhitekture, već odavno ne zadovoljava potrebe suvremenog lučkog poslovanja i manipulacije teretima pa su skladišta Metropolisa u tu svrhu neupotrebljiva. No u luci nema potrebnog novog prostora za manipulaciju teretom pa se, primjerice, staro željezo na Praškom pristaništu i danas prekrcava na površinama tik uz Metropolis i to na zapadnoj, južnoj i istočnoj strani, zbog čega do sad nije bilo mogućnosti da se povijesna skladišta izdvoje iz luke i prenamijene za potrebe grada i građana, unatoč brojnim idejama moguće prenamjene koje su do sad iznošene u znanstvenim radovima i javnim raspravama na tu temu.
Postupno propadanje
Problem je u tome što je, unatoč dobrim namjerama očuvanja vrijedne baštine, to očuvanje u praksi do sad funkcioniralo tako da je Metropolis bio prepušten postupnom propadanju. U zatvorenom lučkom području, Metropolis je nedostupan građanima, a s druge strane luci predstavlja samo smetnju.
„Ovakav oblik zaštite, sviđalo se to nekome ili ne, najgora je opcija koju se moglo odabrati. Metropolis je zaštićen tako da Luka u njega sigurno neće ulagati jer je za lučku djelatnost neupotrebljiv, Gradu je nedostupan pa je u stvarnosti zaštićen tako da se čeka da se uruši sam po sebi. Jedino rješenje je da se luci osiguraju nove operativne površine koje kronično nedostaju, a Metropolis izdvoji iz luke i stavi u novu funkciju, koja god ona bila. Sve drugo je besmisleno. Ovako imamo situaciju da luka nema gdje s teretom, a cijeli taj kompleks, praktički u centru grada, zjapi prazan – još prije pet-šest godina“ – kaže jedan od čelnih ljudi Luke Rijeka.
Rješenje je, čini se, na pomolu, iako se ne treba prerano radovati, s obzirom da Lučka uprava iduće godine projekt kani kandidirati za sufinanciranje iz europskih fondova, a potom i Grad Rijeka treba osigurati sredstva za uređenje kompleksa skladišta koji se prostire na više tisuća četvornih metara površine.
Kako Metropolis danas izgleda, više od stoljeća nakon izgradnje, provjerila je ekipa Novog Lista, u pratnji djelatnika Lučke uprave i Luke Rijeka, s kojima su obišli dobar dio kompleksa.
Jedinstven primjer
Bez obzira na oronulu fasadu, dobrim dijelom zahrđale metalne elemente, razbijena prozorska okna i dotrajala vrata i druge elemente, kompleks skladišta koja nose službene brojeve od 18 do 22, a svojom konstrukcijom predstavljaju jedinstven primjer ne samo u Rijeci i Hrvatskoj, nego i u svijetu, izgleda – fascinantno.
Riječ je o dva niza građevina s ukrcajno-iskrcajnim rampama u prizemlju, između kojih prolaze željeznički kolosijeci, kao i široka asfaltirana prometnica, a međusobno su povezani nizom dugačkih, zatvorenih mostova. Fasade su izrađene u kombinaciji cigle i dobrim dijelom već otpale žbuke, s nizom ukrasnih elemenata, kao i istaknutih »balkona« te velikim prozorima.
Između dva niza skladišta danas neprekidno, praktički u koloni, prometuju teški kamioni, natovareni starim željezom koje se iz Rijeke, s Praškog pristaništa, izvozi brodovima, uglavnom u Tursku. Gomile starog željeza posvuda su oko Metropolisa, prve već na prilazu iz smjera upravne zgrade Luke i Lučke uprave, a još veće na suprotnoj strani, prema novoizgrađenoj Zagrebačkoj obali.
O mogućnostima prenamjene Metropolisa napisane su već stotine stranica, a svaka od njih bila bi bolja od sadašnjeg stanja, u kojemu ovo vrijedno zdanje zjapi prazno, zapušteno i derutno, na korist ni gradu ni luci.
Članak u cijelosti pročitajte ovdje.
Jedinstveni muzej podvodne umjetnosti skulpturama potiče obnovu koralja
