Zasad nema neke kritične opasnosti, ali potrebno je uzeti u obzir da će se dugoročno ona pojaviti i zato pripremiti rješenja, zaključak je s predavanja dr. Josipa Rubinića s Građevinskog fakulteta u Rijeci, koje je održao u Cresu na temu prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Vranskog jezera ili jezera Vrana na otoku Cresu, u kontekstu klimatskih promjena; piše Novi List.
Tri kritične godine
Dr. Rubinić je govorio o istraživanjima jezera kroz povijest, gradnji vodovoda u razdoblju neposredno nakon II. svjetskog rata, o novijim studijama, uključujući i one na kojima je i sam radio, a profesionalno se ovim jezerom bavi od 1987. godine.
Prisjetio se izrazito niskih razina vode u jezeru 1989. i 1990. godine, kada je u otočnoj javnosti zavladala velika zabrinutost i razvijale su se razne teorije, uključujući i one »nesuvisle i kontradiktorne, pa i paniku«, kada se naknadno pokazalo da je riječ o »normalnim posljedicama nenormalnih hidroloških prilika«, odnosno smanjenju količine oborina tijekom nekoliko uzastopnih godina, kombinirano s naglim povećanjem crpljenja vode iz jezera, kako je bujao otočni turizam. Slična se situacija na jezeru pojavila i 2008. godine, napomenuo je Rubinić, ali tada su reakcije bile puno blaže i više se znalo o funkcioniranju jezera.
Porast temperature zraka dugoročno predstavlja rizik – dođe li zato do velikog isparavanja vode iz jezera, razina bi se mogla drastično spustiti, a onda bi kroz tlo u jezero mogla ući voda iz obližnjeg mora, što bi jezero učinilo slani(ji)m i time u velikoj mjeri neupotrebljivim za sadašnje svrhe.
Velik interes
Za cresko-lošinjsko otočje, jezero je glavni izvor pitke vode, a više od 200 kilometara vodovodne mreže pokriva gotovo cijeli prostor koji administrativno pripada gradovima Cresu i Malom Lošinju, s izuzetkom naselja sjeverno od Cresa, sela Vidovići te Unija, Suska, Velih i Malih Srakana. Iz tog je razloga za Rubinićevo predavanje vladalo veliko zanimanje pa su u nedavno preuređenoj palači Moise u srcu creske gradske jezgre organizirane dvije smjene, jer uz aktualne epidemiološke mjere koje podrazumijevaju veći razmak između osoba, nije bilo moguće odjednom primiti sve zainteresirane posjetitelje, a bilo ih je i s Cresa i Lošinja.
U obje smjene se nakon Rubinićeva predavanja povela rasprava pa su iznesena mišljenja da, bez obzira na trenutno povoljno stanje jezera, treba ozbiljno uzeti u obzir i druge izvore vode na otocima, naročito za zalijevanje zelenih površina u gradskim područjima i uz zgrade hotela, za što se sada koristi pitka voda iz jezera. »Dosadašnji rezultati pokazuju da svi koji rade na jezeru, čine to na dobar način i nema naznaka kritičnih opasnosti«, poručio je dr. Rubinić.
