Prema podacima iz charter tvrtki, popunjenost kapaciteta u posezoni nije ništa ili je neznatno manja nego li u srcu sezone. Interes za plovidbom polako pada tijekom listopada, a stvarni prestanak sezone nastupa tek prvom polovicom studenog. Istina, u posezoni su cijene najma i popratnih troškova manje za 20 do 30, a za neke brodice i preko 50 posto, međutim, to sigurno nije pravi razlog ovolikom interesu za krstarenjem u ovo doba godine.
U rujnu je dan gotovo dva sata kraći nego li u lipnju, u listopadu tri i po, a u studenome punih pet sati, dakle, vremena za ugodno dnevno krstarenje je manje, a noću vlaga i pad temperature ne čine plovidbu pod zvijezdama ni približno romantičnom kao za ljetnih mjeseci. Nadalje, more je za onih par kritičnih stupnjeva hladnije, možda još uvijek dovoljno toplo za po koje dnevno osvježenje, ali noćna kupanja više nisu onako ugodna kao u srcu sezone.
Niža je i temperatura zraka, premda se ipak još uvijek veći dio dana može biti bos, ali se zalaskom sunca već traže bičve i zatvorena obuća. Istina, mnogi bi odmah pristali da im ovakvo vrijeme bude cijele godine, danju sunčano i toplo, noću vani sa sobom ponesu dugi rukav, a na postelju stavljaju koji pokrivač više.
Kako sezona odmiče, sve više je sezonskih ugostiteljskih objekata zatvoreno i ponuda dodatnih sadržaja po manjim mjestima je sve manja. Organiziranih društvenih događaja po otočkim i priobalnim mjestima gotovo i nema, a ako se nekakvo događanje i organizira, ono je prvenstveno namijenjeno mještanima. Međutim, tu biti prisutan posebna je privilegija jer takva događanja gotovo u pravilu imaju odličan odaziv i vrlo brzo osjetite stvarno bilo mjesta.
U posezoni je veća mogućnost češće promjene vremena, a ružno vrijeme ponekad zna potrajati znatno duže nego li ljeti. Poklopi li se vrijeme krstarenja s dužim periodom kiša, sve su mogućnosti i ranije planirane aktivnosti znatno ograničene. Osim toga, nizak tlak zraka, tmurni oblaci, već dobro razvijeno jugo, česte kiše i pljuskovi, svima na brodu znatno utječu na raspoloženje pa međusobno uvažavanje i visok prag tolerancije ovdje postaju izrazito bitni. U točnost tvrdnji da kada želite nekoga stvarno upoznati, povedite ga sobom na brod, uvjerili su se mnogi, a za dužeg kišnog razdoblja takvo se upoznavanje odvija znatno brže. Vjerojatno je to razlog zbog kojeg je, izuzevši ozbiljnije havarije, dugotrajna kiša nautičarima možda i najgora mora.
Ako je sve navedeno tako, a je, nameće se pitanje zašto netko uopće planira krstarenje u ovo doba godine jer niže cijene tome sigurno nisu jedini razlog. Uz to, stoji i činjenica kako sve više vlasnika brodica upravo ovaj period koristi za svoj godišnji odmor, naravno, onih koji nemaju djecu školskog uzrasta.
Jedan od osnovnih razloga zbog kojih netko svoj odmor želi provesti krstareći Jadranom svakako je relativno velika autonomnost plovila koja pruža vrlo veliki osjećaj slobode. Međutim, gužva na moru u jeku sezone je tolika da su mnoga mjesta prebukirana, pa je vrlo neizvjesno može li pronaći slobodan vez u mjestu prema kojem ste se uputili, pa čak i na tamo obližnjim alternativnim lokacijama.
Osim toga, ljeti se na moru češće susreću nautičari čije su vještine, znanje i iskustvo vrlo oskudni, a da tog sami nisu ni svjesni. Lako se prepoznaju, a njihovo manevriranje u vašoj blizini čini vas dosta napetim, bez obzira na konačan ishod manevra. Već sama spoznaja da će se tijekom dana vrlo vjerojatno pojaviti, dovoljan je razlog da se ne udaljavate daleko od broda. Sve to stvara nepotrebnu nervozu, upravo ono od čega ste se htjeli odmaknuti, a onaj pretpostavljeni osjećaj slobode drastično je sužen. Takvih nautičara u posezoni nema ili ih je vrlo malo. Bez obzira koliko se samouvjereno i sigurno ljeti samostalno upuštaju na krstarenje, dakle, u periodu kada je stabilnije vrijeme izvjesno, sama mogućnost na nagle promjene vremena već ih podsvjesno odvraća od puta, što je i normalno.
Odlaskom sezone smanjuju se šušur i gužva, manje je i nervoze, te je dosta vjerojatnije da ćete u mjestu prema kojem plovite pronaći slobodan vez ili barem sigurnije mjesto za sidrenje. Pa i ako ne, u ovo doba godine krstare nautičari više klasičnog tipa koji imaju i nešto više iskustva, koji bez puno razgovora znaju osloboditi prostor za dodatni vez, naravno, jednako kao i vi njima. Dakle, izvjesno je kako će vam susjedi na vezu imati sličan afinitet kao i vi. To ne znači da su svi problemi eliminirani jer su promjene vremena u ovo doba godine češće, ali je daleko veća vjerojatnost da vam je susjed također iskusan nautičar, a zajedno ćete na svaku promjenu dosta lakše reagirati, pravilno i u pravo vrijeme.
Uvale koje na kartama izgledaju puste, u ovo doba godine uglavnom to i jesu, a ako se tu i zatekne neki brod, puno lakše ćete se međusobno prilagoditi nego li je to za očekivati u srcu sezone.
Ni sunce više ne peče onako jako kao usred ljeta. Nije se više neophodno od njega sklanjati, niti tražiti osvježenje u moru. Ova činjenica otvara mogućnost dnevnih izleta u unutrašnjost otoka, naravno, ukoliko je brod apsolutno sigurno vezan ili se netko ostane brinuti o njemu. Za one koji se rekreativno bave ribolovom, dakle, većina nautičara, takav oblik rekreacije dosta je ugodniji, arti im sigurniji, a ulovi generalno izdašniji, nego li za ljetnih mjeseci.
U restoranima više nema gužve kakva je bila do nedavno i odnos prema gostu može biti normalniji. Nakon odrađene sezone vlasnik i osoblje su opušteniji, nema nervoze i pritiska drugih gostiju, bolje vas čuju i mogu vam posvetiti više pažnje. Sve zalihe zaleđene ribe su davno potrošene i ono što se nudi vrlo vjerojatno je friško ulovljeno.
Još se jedan detalj vrlo jasno može primijetiti. Turistička sezona je prošla ili je na izmaku i ovo je doba godine kada dozrijeva grožđe, pripremaju se konobe, sole srdele, priprema zimnica, bliži se berba maslina. Nekako se čini kao da se život mještana vraća u normalniji, prirodniji tijek, a to se u kontaktu s mještanima itekako osjeti. Sada su opušteniji, znatno susretljiviji, a svi razgovori kvalitetniji.
Ponuda i cijene nekih usluga i dobara sada zna biti dosta povoljnija, pa čak i kod ugostitelja, međutim, ne i cijene namirnica. Tu morate dijeliti sudbinu otočana koji su na takve cijene osuđeni kroz cijelu godinu.
Često se posezonska krstarenja uspoređuju s krstarenjima u proljeće, međutim, u proljeće je opet sve drugačije. Budi se vegetacija, drugačije su boje, more je još hladno, ali je dan duži, a sezona tek dolazi. Krstarenja u zimskim mjesecima također imaju svoju draž, naravno, ako je brod adekvatno opremljen, ali je sve to neusporedivo s krstarenjem za babljeg ljeta. Đite u ovo doba godine su najsličnije đitama kakve su nekad na Jadranu bile i u srcu sezone.
