O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Array

Studenti E. Bernaysa kroz obnovu stare brodice turistima žele pokazati kvarnerski identitet

Na tragu projekata poput onog „Lošinjskim jedrima oko svijeta“, te „Mala barka“ još je jedan projekt koji povezuje pomorsku baštinu Kvarnera s turizmom.

Riječ je o projektu studenata koledža Edward Bernays na čelu s prof. dr. Romanom Lekić. Ideja je stvoriti simboličnu priču povezivanja s tradicijom i drugačiji pogled na Hrvatsku kao pomorsku zemlju, piše Novi list. Projekt je zamišljen kao dio EPK-a, no s obzirom na situaciju, prolongiran je. Govoreći o tome kako spojiti turizam i pomorsku baštinu, prof. dr. Lekić kazala je kako je doprinos ovog studentskog uratka u tome što će se nematerijalna pomorska tradicijska baština interpretirati i formulirati za turističke svrhe na jednoj suptilnijoj i višoj razini te će se pokazati kako se nematerijalna kulturna pomorska baština može uključiti u kulturno-turistički proizvod.

„Područje Kvarnera povezat ćemo kreativnim angažmanom turista i lokalnog stanovništva. To je, kako su je studenti nazvali, priča iz brodskih dnevnika gdje se povezuje tradicija jedrenjaka i znamenitih pomoraca Lošinja s pričom iz Povijesnog pomorskog muzeja u Rijeci gdje se čuva pojas za spašavanje s broda Charpatia.

Organiziranjem obnove starog drvenog broda po svim pravilima tradicije pa možda čak i izgradnje novog broda na tradicijski, starinski način u malim brodogradilištima na Lošinju i Kostreni povezat će se mještani i gosti u kreativnom radu. Porinuće broda trebalo bi se posebno obilježiti, zajedničkim slavljem domaćina i mještana s turistima i njihovim obiteljima koji su zajedno, kao tim, gradili brod. Tako bi se stvorio doživljaj za pamćenje. Uz učenje kako se može obnoviti stari drveni brod, tu imamo i tradicijski ples i pjesmu kojom se obilježava porinuće broda. Sastavni i neizostavni dio je i kulinarski program gdje će se spremati lokalni specijaliteti te umjetnički izričaj ukrašavanja broda. Zamišljeno je da se svi koji su sudjelovali na brodu uključe sa svojim »pečatom« odnosno potpisom ili simbolom na za tu priliku posebno napravljenom jedru, pojasnila je prof. dr. Lekić ovu ideju. Dodala je i kako bi turisti zajedno s domaćinima, inspririrani akcijom spašavanja broda Charpatia, mogli poslati simboličnu ritualnu poruku mahanja bijelim rupcima okrenuti prema moru u riječkoj luci uz brodske sirene koje će zvukom obilježiti ovaj ritualni čin. Da bi ovaj program imao i natjecateljski karakter, može se paralelno organizirati kreativna radionica i u brodogradilištu u Kostreni i u brodogradilištu na Lošinju“ – zaključila je voditeljica ovog projekta.

Nostalgija za zaboravljenom zavičajnom tradicijom

Potraga za autentičnosti danas je jedan od osnovnih motiva putovanja. Samim time, stvaranje turističke priče u mnogim je destinacijama temeljeno, uz ostalo, na ponovnom oživljavanju i prikazivanju tradicijskih sadržaja.

„To je istodobno nostalgija za izgubljenom ili zaboravljenom zavičajnom tradicijom i potreba da se ta ista tradicija, koja predstavlja identitet, osobnu kartu Kvarnera obnovi, nastavi, udovoljavajući i ljubavi prema rodnom kraju. Turisti neće posjećivati primorski prostor niti mjesta na kojima se nije održalo ništa od njihova tradicionalnog načina života i rada. A učenje starih zanata i obrta za vrijeme godišnjeg odmora možemo kategorizirati kao oblik kreativnog turizma osobito stoga što to može postati i hobi kojim se može baviti u slobodno vrijeme, koje se može poklapati i s vremenom godišnjeg odmora. U tom je kontekstu i svrha kreativnih radionica temeljenih na našim pomorskim tradicijskim običajima i baštini način poticanja kreativnosti. Kreativni odmor pojedincu omogućava da usvaja nova znanja, vještine i kompetencije koje ga čine različitim od drugih te mu se tako pruža prilika da se razvije kao osoba, da razvije svoju osobnost“ – kazala je prof. dr. Lekić ukazujući kako se na taj način produžuje sjećanje na destinaciju i čini ga se upečatljivijim, a razumijevanje lokalne zajednice lakšim.

 

 

 

Do sada je pronađena samo jedna poruka u boci s Titanica

Na tragu projekata poput onog „Lošinjskim jedrima oko svijeta“, te „Mala barka“ još je jedan projekt koji povezuje pomorsku baštinu Kvarnera s turizmom.

Riječ je o projektu studenata koledža Edward Bernays na čelu s prof. dr. Romanom Lekić. Ideja je stvoriti simboličnu priču povezivanja s tradicijom i drugačiji pogled na Hrvatsku kao pomorsku zemlju, piše Novi list. Projekt je zamišljen kao dio EPK-a, no s obzirom na situaciju, prolongiran je. Govoreći o tome kako spojiti turizam i pomorsku baštinu, prof. dr. Lekić kazala je kako je doprinos ovog studentskog uratka u tome što će se nematerijalna pomorska tradicijska baština interpretirati i formulirati za turističke svrhe na jednoj suptilnijoj i višoj razini te će se pokazati kako se nematerijalna kulturna pomorska baština može uključiti u kulturno-turistički proizvod.

„Područje Kvarnera povezat ćemo kreativnim angažmanom turista i lokalnog stanovništva. To je, kako su je studenti nazvali, priča iz brodskih dnevnika gdje se povezuje tradicija jedrenjaka i znamenitih pomoraca Lošinja s pričom iz Povijesnog pomorskog muzeja u Rijeci gdje se čuva pojas za spašavanje s broda Charpatia.

Organiziranjem obnove starog drvenog broda po svim pravilima tradicije pa možda čak i izgradnje novog broda na tradicijski, starinski način u malim brodogradilištima na Lošinju i Kostreni povezat će se mještani i gosti u kreativnom radu. Porinuće broda trebalo bi se posebno obilježiti, zajedničkim slavljem domaćina i mještana s turistima i njihovim obiteljima koji su zajedno, kao tim, gradili brod. Tako bi se stvorio doživljaj za pamćenje. Uz učenje kako se može obnoviti stari drveni brod, tu imamo i tradicijski ples i pjesmu kojom se obilježava porinuće broda. Sastavni i neizostavni dio je i kulinarski program gdje će se spremati lokalni specijaliteti te umjetnički izričaj ukrašavanja broda. Zamišljeno je da se svi koji su sudjelovali na brodu uključe sa svojim »pečatom« odnosno potpisom ili simbolom na za tu priliku posebno napravljenom jedru, pojasnila je prof. dr. Lekić ovu ideju. Dodala je i kako bi turisti zajedno s domaćinima, inspririrani akcijom spašavanja broda Charpatia, mogli poslati simboličnu ritualnu poruku mahanja bijelim rupcima okrenuti prema moru u riječkoj luci uz brodske sirene koje će zvukom obilježiti ovaj ritualni čin. Da bi ovaj program imao i natjecateljski karakter, može se paralelno organizirati kreativna radionica i u brodogradilištu u Kostreni i u brodogradilištu na Lošinju“ – zaključila je voditeljica ovog projekta.

Nostalgija za zaboravljenom zavičajnom tradicijom

Potraga za autentičnosti danas je jedan od osnovnih motiva putovanja. Samim time, stvaranje turističke priče u mnogim je destinacijama temeljeno, uz ostalo, na ponovnom oživljavanju i prikazivanju tradicijskih sadržaja.

„To je istodobno nostalgija za izgubljenom ili zaboravljenom zavičajnom tradicijom i potreba da se ta ista tradicija, koja predstavlja identitet, osobnu kartu Kvarnera obnovi, nastavi, udovoljavajući i ljubavi prema rodnom kraju. Turisti neće posjećivati primorski prostor niti mjesta na kojima se nije održalo ništa od njihova tradicionalnog načina života i rada. A učenje starih zanata i obrta za vrijeme godišnjeg odmora možemo kategorizirati kao oblik kreativnog turizma osobito stoga što to može postati i hobi kojim se može baviti u slobodno vrijeme, koje se može poklapati i s vremenom godišnjeg odmora. U tom je kontekstu i svrha kreativnih radionica temeljenih na našim pomorskim tradicijskim običajima i baštini način poticanja kreativnosti. Kreativni odmor pojedincu omogućava da usvaja nova znanja, vještine i kompetencije koje ga čine različitim od drugih te mu se tako pruža prilika da se razvije kao osoba, da razvije svoju osobnost“ – kazala je prof. dr. Lekić ukazujući kako se na taj način produžuje sjećanje na destinaciju i čini ga se upečatljivijim, a razumijevanje lokalne zajednice lakšim.

 

 

 

Do sada je pronađena samo jedna poruka u boci s Titanica

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video