O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Što će biti s hrvatskim turizmom?

Iako je psihoza covid-turističke sezone završila – i to bez katastrofe koja se neko vrijeme najavljivala, postoje razlozi za zabrinutost za blisku budućnost tog silno važnog sektora hrvatskoga gospodarstva.

I nedavna analiza poslovanja hrvatskog turizma, koju je za potrebe posebnog priloga Pobjednici covida-19 napravila Dora Koretić, ukazuje da će velike hotelijerske kuće ovu godinu de facto živjeti na novcu akumuliranom tijekom proteklih uspješnijih sezona, dok će u sektoru turističkih agencija – još jednog silno važnog segmenta tog ekonomskog ekosustava – preživjeti samo oni financijski najstabilniji i najjači, piše Novac.hr.

Dakako, problem nije samo u sezoni koja je iza nas, već i više u onoj koja nam predstoji. Svi oni koji posluju u turizmu ili od turizma svojim snagama ili posuđenim kapitalom vjerojatno bi uspješno prebrodili jednu lošu godinu, no kako pobjeda nad pandemijom još nije na vidiku, valja se zapitati što ako ista ovakva bude i sljedeća sezona ili dvije…

Odgovor na to pitanje nitko decidirano ne može dati, no ako se pita CVC Capital Partners – jedan od najvećih i najuglednijih svjetskih investicijskih fondova – budućnost turizma u Hrvatskoj je dobra. Toliko dobra da je CVC dosad uložio više stotina milijuna eura, a planira još nekoliko stotina, u formiranje luksuznog lanca nautičkih marina na istočnom Mediteranu sa strateškim uporištem baš na hrvatskoj obali Jadrana.

Ukratko, radi se o vrlo izdašnoj poslovnoj okladi na rast i razvoj turizma u Hrvatskoj. CVC u Hrvatsku je stigao u travnju ove godine kad je preuzeo ovdašnje operacije turske Dogus grupe. Taj veliki holding u vlasništvu svojedobno najbogatijeg Turčina Ferita Şahenka u Hrvatskoj je prije desetak godina krenuo s velikim ulaganjima u turistički biznis – marine i hotele. Uz svoje marine u Turskoj, Grčkoj i Ujedinjenim Arapaskim Emiratima, u Hrvatskoj su kupili tri objekta – marine Borik, Dalmacija i Mandalina, izgradili jedan hotel, te s vremenom stekli 20-ak posto u državnom ACI-ju.

Ipak, kada je ekonomska kriza pogodila Tursku i devalvirala tamošnju liru, Dogus se našao u problemima s previsokom zaduženošću i bio prisiljen smanjivati dug prodajom imovine. Kroz dvije transakcije marinski biznis prodan je CVC-u, a iako je u Hrvatskoj taj posao zabilježen, fokus javnosti bio je više usmjeren na odlazak Turaka, nego na nove vlasnike i njihove planove.

A to je pogrešno. CVC, naime, vjerojatno je globalno najozbiljniji institucionalni investitor koji je trenutno prisutan u Hrvatskoj. Fond je osnovan 1981. godine, trenutno upravlja imovinom vrijednosti od 105 milijardi dolara, a u ovom trenutku raspolaže s više od 24 milijarde dolara investicijskog kapitala.

U svom vlasničkom portfelju CVC je imao ili ima niz globalno renomiranih tvrtki, SkyBeta, Paysafe, DKV, Douglas, Breitling, pa i kompaniju koja je vlasnik Formule 1. Utoliko, u okvirima tog fonda ulaganje u marinski biznis predstavlja relativno malu investiciju za ovaj fond, pa i ta činjenica ukazuje da u njemu vide značajan profitni potencijal.

U sklopu D-Marina CVC trenutno raspolaže s 14 marina u pet država, no prema riječima Istvána Szőkea, izvršnog partnera u CVC-u koji je zadužen za srednju i istočnu Europu i Bliski istok, upravo u Hrvatskoj vide planove za jak razvoj.

“Želimo okrupniti naš portfelj i načelno smo zainteresirani za svaku marinu koja se u Hrvatskoj nađe na tržištu”, kaže Szőke. S obzirom na to da je CVC investitor s poprilično dobrim renomeom u stvaranju nove vrijednosti kroz svoje investicije, ovi planovi nude i značajan potencijal za hrvatski turizam.

Nautički turizam u Hrvatskoj, usprkos svojim velikim potencijalima, dosad je bio izuzet od ciklusa konsolidacije koji je viđen u hotelskoj industriji, a koji je rezultirao znatnim povećanjem standarda i kvalitete turističkog proizvoda. Formiranje velikog, luksuznog lanca marina koji se iz hrvatskog Jadrana proteže diljem istočnog Mediterana svakako bi bio poticaj za razvoj i svim ostalim igračima u tom sektoru.

Pritom je važno naglasiti da se CVC izričito ne bavi ulaganjem u nekretnine, što znači da fond nema nikakvog interesa u eventualnim nekretninskim spekulacijama, te svoju potencijalnu zaradu vidi isključivo u poslovanju samih marina, odnosno u unaprjeđenju njihova funkcioniranja i ponude. Za hrvatsku poslovnu scenu dolazak CVC-a – investitora koji spada u sam globalni vrh – značajan je događaj jer poboljšava njezinu poziciju na međunarodnoj ulagačkoj mapi, ali i zato što otvara mogućnost novih ulaganja. CVC spada u fondove s vrlo raznovrsnim portfeljom, koji investira u kompanije iz raznih sektora, ponekad samostalno, ponekad u partnerstvu s privatnim ili čak i javnim entitetima.

Deseci milijardi eura kojima raspolažu mogli bi se pokazati kao korisna poluga za pokretanje novog ciklusa razvoja tradicionalno slabo kapitaliziranih hrvatskih poduzeća ili kod provedbe sljedećeg stadija privatizacije javnih poduzeća koje Vlada najavljuje. No, je li itko uopće primijetio da su ovdje?

 

 

 

Senzori i roboti štitit će Jadran od smeća!

Iako je psihoza covid-turističke sezone završila – i to bez katastrofe koja se neko vrijeme najavljivala, postoje razlozi za zabrinutost za blisku budućnost tog silno važnog sektora hrvatskoga gospodarstva.

I nedavna analiza poslovanja hrvatskog turizma, koju je za potrebe posebnog priloga Pobjednici covida-19 napravila Dora Koretić, ukazuje da će velike hotelijerske kuće ovu godinu de facto živjeti na novcu akumuliranom tijekom proteklih uspješnijih sezona, dok će u sektoru turističkih agencija – još jednog silno važnog segmenta tog ekonomskog ekosustava – preživjeti samo oni financijski najstabilniji i najjači, piše Novac.hr.

Dakako, problem nije samo u sezoni koja je iza nas, već i više u onoj koja nam predstoji. Svi oni koji posluju u turizmu ili od turizma svojim snagama ili posuđenim kapitalom vjerojatno bi uspješno prebrodili jednu lošu godinu, no kako pobjeda nad pandemijom još nije na vidiku, valja se zapitati što ako ista ovakva bude i sljedeća sezona ili dvije…

Odgovor na to pitanje nitko decidirano ne može dati, no ako se pita CVC Capital Partners – jedan od najvećih i najuglednijih svjetskih investicijskih fondova – budućnost turizma u Hrvatskoj je dobra. Toliko dobra da je CVC dosad uložio više stotina milijuna eura, a planira još nekoliko stotina, u formiranje luksuznog lanca nautičkih marina na istočnom Mediteranu sa strateškim uporištem baš na hrvatskoj obali Jadrana.

Ukratko, radi se o vrlo izdašnoj poslovnoj okladi na rast i razvoj turizma u Hrvatskoj. CVC u Hrvatsku je stigao u travnju ove godine kad je preuzeo ovdašnje operacije turske Dogus grupe. Taj veliki holding u vlasništvu svojedobno najbogatijeg Turčina Ferita Şahenka u Hrvatskoj je prije desetak godina krenuo s velikim ulaganjima u turistički biznis – marine i hotele. Uz svoje marine u Turskoj, Grčkoj i Ujedinjenim Arapaskim Emiratima, u Hrvatskoj su kupili tri objekta – marine Borik, Dalmacija i Mandalina, izgradili jedan hotel, te s vremenom stekli 20-ak posto u državnom ACI-ju.

Ipak, kada je ekonomska kriza pogodila Tursku i devalvirala tamošnju liru, Dogus se našao u problemima s previsokom zaduženošću i bio prisiljen smanjivati dug prodajom imovine. Kroz dvije transakcije marinski biznis prodan je CVC-u, a iako je u Hrvatskoj taj posao zabilježen, fokus javnosti bio je više usmjeren na odlazak Turaka, nego na nove vlasnike i njihove planove.

A to je pogrešno. CVC, naime, vjerojatno je globalno najozbiljniji institucionalni investitor koji je trenutno prisutan u Hrvatskoj. Fond je osnovan 1981. godine, trenutno upravlja imovinom vrijednosti od 105 milijardi dolara, a u ovom trenutku raspolaže s više od 24 milijarde dolara investicijskog kapitala.

U svom vlasničkom portfelju CVC je imao ili ima niz globalno renomiranih tvrtki, SkyBeta, Paysafe, DKV, Douglas, Breitling, pa i kompaniju koja je vlasnik Formule 1. Utoliko, u okvirima tog fonda ulaganje u marinski biznis predstavlja relativno malu investiciju za ovaj fond, pa i ta činjenica ukazuje da u njemu vide značajan profitni potencijal.

U sklopu D-Marina CVC trenutno raspolaže s 14 marina u pet država, no prema riječima Istvána Szőkea, izvršnog partnera u CVC-u koji je zadužen za srednju i istočnu Europu i Bliski istok, upravo u Hrvatskoj vide planove za jak razvoj.

“Želimo okrupniti naš portfelj i načelno smo zainteresirani za svaku marinu koja se u Hrvatskoj nađe na tržištu”, kaže Szőke. S obzirom na to da je CVC investitor s poprilično dobrim renomeom u stvaranju nove vrijednosti kroz svoje investicije, ovi planovi nude i značajan potencijal za hrvatski turizam.

Nautički turizam u Hrvatskoj, usprkos svojim velikim potencijalima, dosad je bio izuzet od ciklusa konsolidacije koji je viđen u hotelskoj industriji, a koji je rezultirao znatnim povećanjem standarda i kvalitete turističkog proizvoda. Formiranje velikog, luksuznog lanca marina koji se iz hrvatskog Jadrana proteže diljem istočnog Mediterana svakako bi bio poticaj za razvoj i svim ostalim igračima u tom sektoru.

Pritom je važno naglasiti da se CVC izričito ne bavi ulaganjem u nekretnine, što znači da fond nema nikakvog interesa u eventualnim nekretninskim spekulacijama, te svoju potencijalnu zaradu vidi isključivo u poslovanju samih marina, odnosno u unaprjeđenju njihova funkcioniranja i ponude. Za hrvatsku poslovnu scenu dolazak CVC-a – investitora koji spada u sam globalni vrh – značajan je događaj jer poboljšava njezinu poziciju na međunarodnoj ulagačkoj mapi, ali i zato što otvara mogućnost novih ulaganja. CVC spada u fondove s vrlo raznovrsnim portfeljom, koji investira u kompanije iz raznih sektora, ponekad samostalno, ponekad u partnerstvu s privatnim ili čak i javnim entitetima.

Deseci milijardi eura kojima raspolažu mogli bi se pokazati kao korisna poluga za pokretanje novog ciklusa razvoja tradicionalno slabo kapitaliziranih hrvatskih poduzeća ili kod provedbe sljedećeg stadija privatizacije javnih poduzeća koje Vlada najavljuje. No, je li itko uopće primijetio da su ovdje?

 

 

 

Senzori i roboti štitit će Jadran od smeća!