Svoj minus u robnoj razmjeni sa svijetom Hrvatska nadoknađuje plusom koji ostvaruje u razmjeni usluga, u čemu dominantnu ulogu ima turizam jer ta djelatnost donosi čak dvije trećine prihoda zarađenih u robnoj razmjeni usluga s inozemstvom. U prošloj godini Hrvatska je, prema podacima Hrvatske narodne banke, ostvarila više od 15,35 milijardi eura prihoda u robnoj razmjeni usluga s inozemstvom, a putovanja, odnosno turizam, donijeli su joj čak 10,54 milijarde eura; piše Novi list. Usporedbe radi, hrvatske tvrtke i građani su u istoj godini na kupnju usluga u inozemstvu potrošili 5,015 milijardi eura, što znači da je prihod od turizma dvostruko veći od tih rashoda.
Ne čudi stoga što je zatvaranje gospodarstva upalilo sve alarme u državi i što se Hrvatska u drugoj polovini godine otvorila za dolazak stranih turista kako bi ostvarila barem dio prihoda iz ranijih godina. I dok se turističke statistike svode na zbrajanje noćenja i dolazaka, HNB je nedavno objavio podatke o prihodima koje Hrvatska ostvari od prodaje usluga inozemstvu, uključujući i turizma, i gubitak je u prvoj polovini godine takav da ga ni idealna sezona do kraja godine nije mogla pokriti.
Pad potrošnje
Tako je u prvih šest mjeseci ove godine Hrvatska od razmjene usluga s inozemstvom imala prihod od 2,535 milijardi kuna, što je tek polovina prošlogodišnjih prihoda koji su bili nešto veći od pet milijardi eura. U turizmu je situacija još i gora.
U prva dva kvartala prihodi su bili na 27 posto lanjskih. Ove godine ukupni su turistički prihodi iz inozemstva bili 758,7 milijuna eura, dok su lani bili 2,808 milijardi eura. Znači u turizmu je pad prihoda oko 73 posto i u šest mjeseci izgubljeno je više od dvije milijarde eura prihoda. I to u prva dva kvartala, u kojima prvi nije ni bio pogođen koronavirusom i zatvaranje gospodarstva dogodilo se tek u drugoj polovini ožujka. Tako su od 2,5 milijarde eura izgubljenih prihoda u razmjeni usluga s inozemstvom čak četiri petine »nestale« u turizmu.
Kad se gledaju podaci po zemljama, Hrvatskoj su najviše prihoda u turizmu donijeli gosti iz Njemačke, gotovo 248 milijuna eura, ali i to je tek 35,26 posto lanjskog prihoda. Gosti iz Austrije u Hrvatskoj su potrošili 117,8 milijuna eura, odnosno 37,2 posto lanjske potrošnje. Razumljivo, pad potrošnje talijanskih gostiju je najveći, oni su u prvom polugodištu u Hrvatskoj potrošili ni petinu lanjskog iznosa, tek 56,1 milijun eura.
Pad potrošnje gostiju iz susjednih Bosne i Hercegovine i Slovenije je manji. Tako su turisti iz BiH u prvom polugodištu u Hrvatskoj potrošili 55,2 milijuna eura, što je 64,18 posto lanjskih prihoda, a Slovenci 104,7 milijuna eura i oni su svoju potrošnju držali na 60 posto prošlogodišnje.
Sektor prijevoza
Koliko su zaradu od prodaje usluga u inozemstvu promijenili srpanj i prva polovina kolovoza, kad se Hrvatska otvorila za strane turiste, dok najvažnija tržišta nisu odlukama svojih Vlada povukla goste iz Hrvatske, tek će se vidjeti, kao i to koliki će biti gubitak prihoda u drugoj polovini godine kad Hrvatska ostvari tri četvrtine prihoda od turizma.
Što se tiče ostalih usluga, pad prihoda je u prvom polugodištu ipak bio manji nego u turizmu, pa su tako prihodi od prodaje građevinskih usluga u inozemstvu manji za 32 posto nego lani u istom razdoblju. Pad u sektoru prijevoza nešto je veći oko 35 posto.
Kad su u pitanju rashodi, odnosno kupnja usluga u inozemstvu, oni su u prvoj polovini ove godine bili za 32 posto manji nego lani. Hrvatska je tako u razmjeni usluga s inozemstvom u prva dva kvartala potrošila 1,657 milijardi eura, što je oko 800 milijuna manje nego lani. Tako i dalje ima višak u razmjeni usluga s inozemstvom, ali on je lani nakon prvih pola godine bio veći od dvije i pol milijarde eura, a sada je 900 milijuna eura.
Najveći je pad i kod potrošnje na turizmu, čak 60 posto. Hrvati su kao turisti u inozemstvu u prvom polugodištu potrošili 330 milijuna eura, što je gotovo pola milijarde eura manje nego lani i turistička potrošnja hrvatskih građana u inozemstvu bila je tek na 40 posto prošlogodišnje. U taj iznos svakako je uračunat i najveći dio potrošnje na skijanju, na koje građani Hrvatske tradicionalno odlaze tek nakon Nove godine.
