U prvih deset mjeseci ove godine na kontejnerskom terminalu Brajdica prekrcano je 252.821 TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), što je povećanje od 11 posto u odnosu na isti period prošle godine. Kada se prometu na kontejnerskom terminalu Brajdica kojim upravlja tvrtka Jadranska vrata (AGCT), u kojoj 51 posto dionica drži filipinski ICTSI, a 49 posto Luka Rijeka d.d., pridoda kontejnerski promet Luke Rijeka d.d., od 67.185 TEU-a, ukupno je u Rijeci ove godine prekrcano, već sada rekordnih, nešto više od 320 tisuća TEU-a; piše Novi list. Luka Rijeka d.d. pritom je u prvih deset mjeseci ostvarila povećanje kontejnerskog prometa od 21 posto u odnosu na prošlu godinu.
Nastave li se ovogodišnji trendovi, a za sad, prema ugovorenim poslovima, nema naznaka da bi moglo biti drastičnih promjena, AGCT će na Brajdici ove godine po prvi put otkad je izgrađen kontejnerski terminal, premašiti brojku od 300 tisuća TEU-a, a zajedno s Lukom Rijeka d.d. (čiji je primarni biznis prekrcaj generalnog tereta), Rijeka bi se mogla sasvim približiti prometu od ukupno 400 tisuća TEU-a. Ovakve su brojke još prije samo pet-šest godina u Rijeci, što se tiče kontejnerskog prometa, bile praktički nezamislive, a dvoznamenkasti rast prometa utoliko je važniji jer nastavlja trend iz prethodnih nekoliko godina, ali u godini obilježenoj teškom gospodarskom krizom, uzrokovanom pandemijom COVID-19.
Rast je, doduše, usporen, u odnosu na prošlu godinu, kada je, s nešto više od 270 tisuća TEU-a, kontejnerski terminal na Brajdici zabilježio 20-postotno povećanje prometa, no kada se u obzir uzme da najveći konkurent, slovenski Kopar, ove godine bilježi lagani pad u kontejnerskom prometu, rezultat Brajdice, odnosno AGCT-a, još više dobiva na važnosti. Kakvi će biti financijski rezultati na kraju godine, tek treba vidjeti, jer je sasvim moguće da su, uslijed krize, i tarife snižene, no valja istaknuti da je u ovoj godini AGCT isplatio svojim dioničarima oko 36 milijuna kuna dividende, iz dobiti za prošlu godinu, a ove je godine promet kontejnera povećan. Iz dividende je Luci Rijeka d.d. isplaćeno oko 18 milijuna kuna dobiti, što je značajno utjecalo na poslovni rezultat tog koncesionara u riječkoj luci, kao i realizaciju dvaju velikih projekata uređenja lučkih površina i infrastrukture u lučkim bazenima Rijeka i Bakar, velikim dijelom sufinanciranih sredstvima Europske unije.
Željeznički kolodvor
Rast kontejnerskog prometa na Brajdici značajan je i zbog činjenice da su tijekom najvećeg dijela ove godine trajali radovi na rekonstrukciji željezničkog teretnog kolodvora uz kontejnerski terminal, zbog čega su vlakovi s kontejnerima prolazili kroz centar grada. Radovi na željezničkom kolodvoru, na kojemu je u tijeku tehnički pregled, trajali su ukupno nešto duže od dvije godine, no, unatoč tome, upravo je rast željezničkog kontejnerskog prometa, posebno prema Mađarskoj i iz nje, ponajviše pridonio rastu ukupnog kontejnerskog prometa na Brajdici. Udio željeznice u dopremi i otpremi kontejnera s Brajdice u zadnjih je dvije-tri godine, s niti deset posto, porastao na gotovo pedeset posto, a s novim multimodalnim željezničkim terminalom kapacitet transporta kontejnera značajno je povećan, pa se sada na Brajdici, barem teoretski, može složiti i dvadesetak kontejnerskih blok-vlakova dnevno.
Zajedno s liberalizacijom teretnog željezničkog prometa to je rezultiralo otvaranjem novih tržišta, u prvom redu mađarskog, kao i povećanjem kapaciteta otpreme prema tradicionalnim tržištima, poput Srbije i BiH.
Rekonstruirani i dograđeni multimodalni željeznički kolodvor zajednički je projekt Lučke uprave Rijeka i HŽ-a, vrijedan više od 35 milijuna eura, od čega je 85 posto sufinancirano iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), a obuhvatio je rekonstrukciju i obnovu postojećega željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica, proširenje dijela postojećeg izvlačnog tunela Sušak u duljini od 400 metara te izgradnju novog intermodalnog kontejnerskog terminala Brajdica, s pratećom infrastrukturom i opremom.
Ograničen gaz
Paralelno sa završetkom radova na željezničkom terminalu, na Brajdici su započeli radovi na drugom velikom projektu – povećanju dubine uz operativnu obalu, kojim će dubina mora uz obalni zid operativne obale Kostrensko pristanište biti izjednačena, u dužini od 428 metara, što će omogućiti efikasnije pristajanje postojećih velikih kontejnerskih brodova uz operativnu obalu. Najveći kontejnerski brodovi koji dolaze u Rijeku sada se pramcem vežu na plutaču postavljenu ispred jugoistočnog dijela operativne obale, što onemogućuje manipulaciju kontejnerima u prvih nekoliko sekcija na pramčanom dijelu broda, a zbog toga, kao i ograničenog gaza, Brajdica je uglavnom zadnja postaja na linijskim servisima između Dalekog istoka i luka Sjevernog Jadrana.
Brodovi uglavnom prvo odlaze u Kopar, pa onda Trst i tek potom u Rijeku, nakon što su već iskrcali dio tereta u slovenskoj i talijanskoj luci. S ovim projektom, vrijednim 17,4 milijuna eura, što ga provodi Lučka uprava Rijeka, uz sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe, to bi se trebalo promijeniti. Prema riječima direktora AGCT-a Emmanuela Papagiannakisa, brodovi će moći pristajati prvo u Rijeku, a AGCT radi i na nabavi novih, većih kontejnerskih mostova, što bi, sve zajedno, trebalo, prema njegovim prognozama, rezultirati prometom od pola milijuna TEU-a na Brajdici, kroz idućih nekoliko godina.
