O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Kina po prvi put od trgovinskog rata uvozi LNG iz SAD-a

Kina je odlučila po prvi put nakon početka trgovinskog rata kojeg je pokrenuo još uvijek aktualni predsjednik Donald Trump obnoviti kupnju američkog ukapljenog (LNG) plina. O tome je izvijestio američki Bloomberg.

Kineska tvrtka Foran Energy Group objavila je vijest o okvirnom dugoročnom sporazumu s američkim proizvođačem ukapljenog plina Cheniere Energy, piše Geopolitika News. Prema njemu, američka tvrtka izvršit će 26 isporuka LNG plina u Kinu od 2021. do 2025. godine. Cijene isporuka bit će vezane za Henry Hub u SAD-u.

Posao je, ne treba posebno naglašavati, sklopljen odmah nakon što su postali izvjesni rezultati američkih predsjedničkih izbora.

Kineske tvrtke (pod utjecajem središnje vlade u Pekingu) obustavile su potpisivanje dugoročnih ugovora o uvozu američkog LNG-a nakon početka trgovinskog rata 2018. godine. Naime, nakon što je američko Ministarstvo financija uvelo carine na kineske proizvode, Kina je odgovorila uvođenjem svojih carina na one američke, nakon čega se stanje zaoštravalo ne samo po pitanju međusobnih gospodarskih, već i političkih odnosa između dviju najmoćnijih država svijeta.

Što se tiče samih isporuka američkog ukapljenog plina one su obustavljene u svibnju 2019. godine. U jeku međusobnog trgovinskog rata, Peking je uveo carine na uvoz američkog ukapljenog plina, zbog čega je njegov izvoz bio smanjen za čak 13 puta. To je i dovelo do toga da je 2019. godine glavno tržište za američki LNG postalo ono europsko, a ne azijsko. Međutim, problem po Washington je u tome što je europsko tržište već dovoljno „zasićeno“ plinom iz Rusije, Sjeverne Afrike, Katara i, naravno, iz vlastite proizvodnje, ali isto tako i što su cijene koje se postižu na europskom LNG tržištu znatno niže od onih azijskih – pa je pitanje, koliko trend porasta američkog izvoza toga energenta u Europu uopće može i trajati? Osim toga američki proizvođači LNG-ja radije bi ga plasirali na unosnije i veće azijsko, prije svega kinesko tržište, s obzirom kako su na ovom posljednjem i bazirali svoju proizvodnju i ostvarivanje povoljnog profita.

Alternativu američkom plinu, osim kroz uvoz onog ruskog s arktičkih LNG terminala Yamal LNG i Yamal LNG 2, kineske tvrtke nakon obustave uvoza iz SAD-a našle su i kupnjom ukapljenog plina od britanskih tvrtki, uključno i na spot-tržištu. U travnju ove godine spomenuta kineska tvrtka Foran dogovorila se s najvećom britanskom naftnom kompanijom BP o isporukama 600 tisuća tona LNG-ja godišnje. Naime i Foran i BP dioničari su velike kineske državne energetske tvrtke China National Offshore Oil Corp (CNOOC), koja upravlja i najvećim kineskim LNG terminalom u regiji Guangdong.

 

 

 

Izvješće o pomorskim nesrećama u listopadu

Kina je odlučila po prvi put nakon početka trgovinskog rata kojeg je pokrenuo još uvijek aktualni predsjednik Donald Trump obnoviti kupnju američkog ukapljenog (LNG) plina. O tome je izvijestio američki Bloomberg.

Kineska tvrtka Foran Energy Group objavila je vijest o okvirnom dugoročnom sporazumu s američkim proizvođačem ukapljenog plina Cheniere Energy, piše Geopolitika News. Prema njemu, američka tvrtka izvršit će 26 isporuka LNG plina u Kinu od 2021. do 2025. godine. Cijene isporuka bit će vezane za Henry Hub u SAD-u.

Posao je, ne treba posebno naglašavati, sklopljen odmah nakon što su postali izvjesni rezultati američkih predsjedničkih izbora.

Kineske tvrtke (pod utjecajem središnje vlade u Pekingu) obustavile su potpisivanje dugoročnih ugovora o uvozu američkog LNG-a nakon početka trgovinskog rata 2018. godine. Naime, nakon što je američko Ministarstvo financija uvelo carine na kineske proizvode, Kina je odgovorila uvođenjem svojih carina na one američke, nakon čega se stanje zaoštravalo ne samo po pitanju međusobnih gospodarskih, već i političkih odnosa između dviju najmoćnijih država svijeta.

Što se tiče samih isporuka američkog ukapljenog plina one su obustavljene u svibnju 2019. godine. U jeku međusobnog trgovinskog rata, Peking je uveo carine na uvoz američkog ukapljenog plina, zbog čega je njegov izvoz bio smanjen za čak 13 puta. To je i dovelo do toga da je 2019. godine glavno tržište za američki LNG postalo ono europsko, a ne azijsko. Međutim, problem po Washington je u tome što je europsko tržište već dovoljno „zasićeno“ plinom iz Rusije, Sjeverne Afrike, Katara i, naravno, iz vlastite proizvodnje, ali isto tako i što su cijene koje se postižu na europskom LNG tržištu znatno niže od onih azijskih – pa je pitanje, koliko trend porasta američkog izvoza toga energenta u Europu uopće može i trajati? Osim toga američki proizvođači LNG-ja radije bi ga plasirali na unosnije i veće azijsko, prije svega kinesko tržište, s obzirom kako su na ovom posljednjem i bazirali svoju proizvodnju i ostvarivanje povoljnog profita.

Alternativu američkom plinu, osim kroz uvoz onog ruskog s arktičkih LNG terminala Yamal LNG i Yamal LNG 2, kineske tvrtke nakon obustave uvoza iz SAD-a našle su i kupnjom ukapljenog plina od britanskih tvrtki, uključno i na spot-tržištu. U travnju ove godine spomenuta kineska tvrtka Foran dogovorila se s najvećom britanskom naftnom kompanijom BP o isporukama 600 tisuća tona LNG-ja godišnje. Naime i Foran i BP dioničari su velike kineske državne energetske tvrtke China National Offshore Oil Corp (CNOOC), koja upravlja i najvećim kineskim LNG terminalom u regiji Guangdong.

 

 

 

Izvješće o pomorskim nesrećama u listopadu

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here