O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Na današnji dan otvoren Sueski kanal

Dana 17. studenog 1869. godine otvoren je znameniti Sueski kanal koji spaja Sredozemno i Crveno more, jedan od strateški najvažnijih umjetnih morskih putova na svijetu. Pripreme za izgradnju počele su još 1854., kada su Francuzi sklopili ugovor s osmanskim upraviteljem Egipta oko izgradnje kanala kroz Suesku prevlaku; piše Povijest.hr. Planove je izradila skupina inženjera iz više država. Osnovana je tvrtka Suez Canal Company te joj je dano pravo operiranja Kanala 99 godina nakon završetka radova.

Izgradnja je počela u travnju 1859., a u početku su ih izvodili prisilni radnici i to isključivo krampovima i lopatama. Kasnije su pristigli radnici iz Europe s parnim bagerima. Radovi su dovšeni tek 1869., što je bilo četiri godine dulje od predviđenog roka. Kada je otvoren, Sueski je kanal bio dubok svega oko 7,5 metara i širok 60 do 90 metara, tako da je tijekom prve godine njegova postojanja kroz njega prošlo svega 500-tinjak brodova. Ipak, Kanal je bio svojevrsno graditeljsko čudo, uspoređivano čak i s gradnjom egipatskih piramida u starom vijeku.

Domaćin svečanosti otvaranja Sueskog kanala bio je tadašnji egipatski kediv Ismail, autonomni vladar Egipta, koji je nominalno bio pod vrhovnom vlašću Osmanskog Carstva. Prisustvovali su mnogi ugledni gosti. Glavna zvijezda bila je francuska carica Eugenija, supruga cara Napoleona III. (nećaka Napoleona Bonapartea), koja ga je inaugurirala tijekom ekstravagantne ceremonije.

Na svečanosti je bio i austrougarski vladar Franjo Josip. Gosti iz Europe pristigli su do Egipta brodovima, jer u to doba nije bilo drugog dovoljno komfornog prijevoznog sredstva na toj relaciji. Britanska kraljica Viktorija nije bila prisutna, ali je došao njen sin (budući kralj Edward VII.), kao princ od Walesa. Britanci su kasnije postali većinski vlasnici Suez Canal Companyja. Ostali ugledni gosti uključivali su krunskog princa Pruske, prinčeve Nizozemske i Hannovera, te veleposlanika Ruskog Carstva.

 

 

 

Video: Što se događa s otpadom s najvećeg svjetskog kruzera?

Dana 17. studenog 1869. godine otvoren je znameniti Sueski kanal koji spaja Sredozemno i Crveno more, jedan od strateški najvažnijih umjetnih morskih putova na svijetu. Pripreme za izgradnju počele su još 1854., kada su Francuzi sklopili ugovor s osmanskim upraviteljem Egipta oko izgradnje kanala kroz Suesku prevlaku; piše Povijest.hr. Planove je izradila skupina inženjera iz više država. Osnovana je tvrtka Suez Canal Company te joj je dano pravo operiranja Kanala 99 godina nakon završetka radova.

Izgradnja je počela u travnju 1859., a u početku su ih izvodili prisilni radnici i to isključivo krampovima i lopatama. Kasnije su pristigli radnici iz Europe s parnim bagerima. Radovi su dovšeni tek 1869., što je bilo četiri godine dulje od predviđenog roka. Kada je otvoren, Sueski je kanal bio dubok svega oko 7,5 metara i širok 60 do 90 metara, tako da je tijekom prve godine njegova postojanja kroz njega prošlo svega 500-tinjak brodova. Ipak, Kanal je bio svojevrsno graditeljsko čudo, uspoređivano čak i s gradnjom egipatskih piramida u starom vijeku.

Domaćin svečanosti otvaranja Sueskog kanala bio je tadašnji egipatski kediv Ismail, autonomni vladar Egipta, koji je nominalno bio pod vrhovnom vlašću Osmanskog Carstva. Prisustvovali su mnogi ugledni gosti. Glavna zvijezda bila je francuska carica Eugenija, supruga cara Napoleona III. (nećaka Napoleona Bonapartea), koja ga je inaugurirala tijekom ekstravagantne ceremonije.

Na svečanosti je bio i austrougarski vladar Franjo Josip. Gosti iz Europe pristigli su do Egipta brodovima, jer u to doba nije bilo drugog dovoljno komfornog prijevoznog sredstva na toj relaciji. Britanska kraljica Viktorija nije bila prisutna, ali je došao njen sin (budući kralj Edward VII.), kao princ od Walesa. Britanci su kasnije postali većinski vlasnici Suez Canal Companyja. Ostali ugledni gosti uključivali su krunskog princa Pruske, prinčeve Nizozemske i Hannovera, te veleposlanika Ruskog Carstva.

 

 

 

Video: Što se događa s otpadom s najvećeg svjetskog kruzera?