O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

ISKUSTVA POMORACA: Funkcionira li novi način uplate doprinosa?

Kada je riječ o isplatama subvencija, naknada i poticaja, a sudeći prema nizu članaka koji su zapljusnuli obale hrvatske javnosti, čini se kako je u Hrvatskoj u tijeku uprizorenje latinske izreke Manus manum lavat. U žaru tog alegorijskog prikaza kroz realno vrijeme i prostor, mnogi su izgubili vjeru i nadu u bolje sutra, ali to i nije toliko čudnovato jer je su ta dva apstraktna pojma na prostoru jugoistoka Europe gotovo pa oduvijek počivala i na apstraktnim, ili bolje reći – imaginarnim temeljima. Ono što je u Hrvatskoj usmjereno ka svima i svakomu jesu upravo uplate, točnije potraživanje uplata, a još preciznije govoreći, riječ je o uplatnicama. Ti predivni komadi bijeloga papira ispunjeni crvenom i bijelom bojom koji ne samo da drže državu na životu, već i daju uspomene njenim građanima u obliku jednoga mekog papirusa sa zelenim i sivim nijansama. Upravo protiv sivih nijansi ekonomije želi se boriti Republika Hrvatska, usprkos činjeničnom stanju kroz povijest koje nam želi reći da nikada nije bilo bajno i da bajno biti ne može ako nemamo dobra osjetila, a čini se da su ih Hrvati izgubili mnogo prije prvih simptoma korona virusa.

Državna tvrtka koja počiva na slanju uplatnica jest Hrvatska Pošta. S obzirom na otvaranje tržišta, dostavu mnogih pošiljki su preuzele međunarodne dostavljačke ili, popularno rečeno, kurirske službe. Bio je to pravi mali udar na jedno državno poduzeće, no čitav niz malih udara zadesio je niz hrvatskih državnih poduzeća. Iako su Hrvati oduševljeno klicali i ponosno prešli prag kapitalizma devedesetih, a kasnije i zakoračili u vrt međunarodnih zajednica, izgleda da nisu pročitali ili razumjeli, ili pak oboje, vrhovna načela, za njih, novoga poretka.

U metežu digitalizacije zadnjih godina konačno se našla i Republika Hrvatska. Gotovo sve se može obaviti elektronski, osim glasovanja i tjelesne aktivnosti. Izgleda da su vladajuće garniture postale svjesne opterećenosti koju nosi tako obilan državni aparat, no ne žele to reći naglas. Riječ digitalizacija zvuči, u najmanju ruku, deset puta ljepše nego li više tisuća radnika iz državnih ureda neće biti zamijenjeno novima jer zbog prelaska na elektronski način rada isti neće biti potrebni. Mnogo je ljudi u pedesetim godinama svojega života koji rade po državnim uredima za izdavanje kojekakvih papirnatih dokaza s pečatom, pa je za očekivati da će se za desetak godina broj istih za određen postotak smanjiti. Možda će jednoga dana postojati i virtualna lučka kapetanija, ali za sada će se pomorci morati zadovoljiti e-Poreznom i e-Građaninom.

Kada je riječ o obračunima i naplatama doprinosa, većina pomoraca je zadovoljno elektroničkim uslugama, a prema mišljenju nekih, e-Porezna je puni pogodak. Osim što su svi podaci na jednom mjestu, doprinosi se lako plaćaju putem mobilnog bankarstva. Kao jedan od nedostataka, pomorci ističu nepravovremeno ažuriranje podataka od strane elektroničkog servisa i nedovoljnu umreženost državnih aparata. Za prethodnu godinu obračun dolazi tek koncem tekuće, pa i to zbunjuje neke pomorce. Nekima, pak, podaci nisu ažurirani duže vremena i imaju problema s elektronikom, a dio pomoraca stare škole žali za papirnatim, ispunjenim uplatnicama.
Donosimo neke od najzanimljivijih osvrta:

„Po meni veliki problem koji nitko ne spominje je računanje dana za porez. Računa se od prvog u godini do zadnjeg u godini. Po meni jako bezobrazno i bez veze skroz. Primjerice, ja sad moram ili želim ostati doma do petog mjeseca, kako skupiti dane za tu godinu, nikako…. Trebalo bi uvesti da se računa od dana kad kreneš u tekućoj godini na brod pa do tog dana sljedeće godine da se računa. Po meni jako velika stvar koja dosta koči, barem mene u životu jer sam ovisan o datuma do datuma i prisiljen ići na brod, iako već zadnje vrijeme nemam siguran ukrcaj i ovo utječe na psihu.“

„Pozdrav. Nemam nikakvo posebno iskustvo za podijeliti, ali moram rezimirat/skrenut pozornost na sljedeće. Nas 99% pomoraca za plaćanje doprinosa koristimo INFORMATIVNI obračun preko stranice Crosma. Krajem naredne godine dolazi nam službeni obračun za prethodnu, bez uplatnice. I taj obračun se ne podudara u potpunosti s obračunom od Crosma-e, koji smo već platili da ne budemo u zaostatku. Ovakav sistem koji sad koristimo je dobar, treba samo napraviti da bude služben i finalni, a ne informativni.“

„Kod nas u državi ništa ne funkcionira a najmanje sto se tiče nas pomoraca. Sto reci za obračun doprinosa kad šalju uplatnice s dvije godine zakašnjenja? Ja plaćam mjesec za mjesec po izračunu sa Crosma-e i nemam problema s tim ali da nam je sve u banani je definitivno, i što je najgore ništa se ne može popraviti jer ima previše uhljeba koji lagodno žive, počevši od porezne pa dalje.“

„Naplata nikad lakša otkad je e-građanin. E-porezna, PPK stanje na dan, vidiš koliko duguješ, odeš na opciju da generira podatke za naplatu. Otvoriš NetBanking, skeniraš kod, potvrdiš otiskom prsta. I tako 4 puta i za manje od 5 minuta poplaćao si cijelu godinu. Nakon 24 sata pogledaš status ponovo i vidiš da nemaš nikakva dugovanja. Nikakva Crosma i pogađanje datuma i računa i odlasci na poreznu.“

„Makar da nam pošalju ispunjene uplatnice koje samo treba otići platiti, ako ništa drugo, a ne ovako sami moramo ispunjavati sto uplatnica, paziti da ne pogriješimo, pratiti uz puste obnove breveta i nove tečajeve. Po tome bi bilo dobro upisati i tečaj za knjigovođu.“

„Problem je u poreznoj što ne ažuriraju brzo, pa ne znaš ni što, si ni koliko si dužan. Trebalo bi za pomorce sve biti na jednom mjestu. I s onim us****m zdravstvenim, ne znam je li me odjavilo ili me nije odjavilo, uvik neki đava teti na šalteru smeta!“

„Orobilo nas i ovako.“

„A što onda oni u poreznoj, sjede i primaju plaću! Kao pitari za ukras! Još kad dođeš, ne daj Bože, nešto pitati – samo oči izvrne! Ma dajte molim vas!!!!“

„U Solinu – žene u poreznoj sve objasne i još ti ispunu uplatnice.. i prije i sad kad je korona.. dosad nikakvih problema i nikad gužve.“

„Ili sam ja lud ili ovi iz Porezne u ST ništa ne unose… ePorezna, odem na PKK, stanje na današnji dan – ništa. Ne nula, ništa! Pogledam za niz prethodnih godina isto. Odem na PKK – korisnik nema PK ili je PK zatvoren!?“

„Nema filozofije – za prošlu godinu 2019. dolazi krajem 2020. rješenje na kojem sve lijepo piše, to platiš i miran, nema vise uplatnica i sličnoga.“

Iz niza komentara i poruka, može se zaključiti kako sustav elektroničke naplate doprinosa vrlo dobro funkcionira, a na odmet ne bi bilo napraviti video s uputama što, kako i gdje kliknuti ili utipkati – za onaj manji broj pomoraca koji se nisu snašli toliko dobro koliko i drugi kolege. Digitalni tokovi novca skora su budućnost čovječanstva jer donose strogu kontrolu nad istima, pa je samim time i provjera nepravilnosti znatno brža od rudarenja po fakturama i pregledavanja tisuća stranica papira. Potpunu digitalizaciju, sudeći po dobnoj strukturi administrativnih radnika, moguće je očekivati tek nakon 2030., a pitanje je koliko će onda hrvatskih pomoraca uopće ploviti s obzirom na jeftinu radnu snagu s Istoka i agendu o brodovima bez posade.

Kada je riječ o isplatama subvencija, naknada i poticaja, a sudeći prema nizu članaka koji su zapljusnuli obale hrvatske javnosti, čini se kako je u Hrvatskoj u tijeku uprizorenje latinske izreke Manus manum lavat. U žaru tog alegorijskog prikaza kroz realno vrijeme i prostor, mnogi su izgubili vjeru i nadu u bolje sutra, ali to i nije toliko čudnovato jer je su ta dva apstraktna pojma na prostoru jugoistoka Europe gotovo pa oduvijek počivala i na apstraktnim, ili bolje reći – imaginarnim temeljima. Ono što je u Hrvatskoj usmjereno ka svima i svakomu jesu upravo uplate, točnije potraživanje uplata, a još preciznije govoreći, riječ je o uplatnicama. Ti predivni komadi bijeloga papira ispunjeni crvenom i bijelom bojom koji ne samo da drže državu na životu, već i daju uspomene njenim građanima u obliku jednoga mekog papirusa sa zelenim i sivim nijansama. Upravo protiv sivih nijansi ekonomije želi se boriti Republika Hrvatska, usprkos činjeničnom stanju kroz povijest koje nam želi reći da nikada nije bilo bajno i da bajno biti ne može ako nemamo dobra osjetila, a čini se da su ih Hrvati izgubili mnogo prije prvih simptoma korona virusa.

Državna tvrtka koja počiva na slanju uplatnica jest Hrvatska Pošta. S obzirom na otvaranje tržišta, dostavu mnogih pošiljki su preuzele međunarodne dostavljačke ili, popularno rečeno, kurirske službe. Bio je to pravi mali udar na jedno državno poduzeće, no čitav niz malih udara zadesio je niz hrvatskih državnih poduzeća. Iako su Hrvati oduševljeno klicali i ponosno prešli prag kapitalizma devedesetih, a kasnije i zakoračili u vrt međunarodnih zajednica, izgleda da nisu pročitali ili razumjeli, ili pak oboje, vrhovna načela, za njih, novoga poretka.

U metežu digitalizacije zadnjih godina konačno se našla i Republika Hrvatska. Gotovo sve se može obaviti elektronski, osim glasovanja i tjelesne aktivnosti. Izgleda da su vladajuće garniture postale svjesne opterećenosti koju nosi tako obilan državni aparat, no ne žele to reći naglas. Riječ digitalizacija zvuči, u najmanju ruku, deset puta ljepše nego li više tisuća radnika iz državnih ureda neće biti zamijenjeno novima jer zbog prelaska na elektronski način rada isti neće biti potrebni. Mnogo je ljudi u pedesetim godinama svojega života koji rade po državnim uredima za izdavanje kojekakvih papirnatih dokaza s pečatom, pa je za očekivati da će se za desetak godina broj istih za određen postotak smanjiti. Možda će jednoga dana postojati i virtualna lučka kapetanija, ali za sada će se pomorci morati zadovoljiti e-Poreznom i e-Građaninom.

Kada je riječ o obračunima i naplatama doprinosa, većina pomoraca je zadovoljno elektroničkim uslugama, a prema mišljenju nekih, e-Porezna je puni pogodak. Osim što su svi podaci na jednom mjestu, doprinosi se lako plaćaju putem mobilnog bankarstva. Kao jedan od nedostataka, pomorci ističu nepravovremeno ažuriranje podataka od strane elektroničkog servisa i nedovoljnu umreženost državnih aparata. Za prethodnu godinu obračun dolazi tek koncem tekuće, pa i to zbunjuje neke pomorce. Nekima, pak, podaci nisu ažurirani duže vremena i imaju problema s elektronikom, a dio pomoraca stare škole žali za papirnatim, ispunjenim uplatnicama.
Donosimo neke od najzanimljivijih osvrta:

„Po meni veliki problem koji nitko ne spominje je računanje dana za porez. Računa se od prvog u godini do zadnjeg u godini. Po meni jako bezobrazno i bez veze skroz. Primjerice, ja sad moram ili želim ostati doma do petog mjeseca, kako skupiti dane za tu godinu, nikako…. Trebalo bi uvesti da se računa od dana kad kreneš u tekućoj godini na brod pa do tog dana sljedeće godine da se računa. Po meni jako velika stvar koja dosta koči, barem mene u životu jer sam ovisan o datuma do datuma i prisiljen ići na brod, iako već zadnje vrijeme nemam siguran ukrcaj i ovo utječe na psihu.“

„Pozdrav. Nemam nikakvo posebno iskustvo za podijeliti, ali moram rezimirat/skrenut pozornost na sljedeće. Nas 99% pomoraca za plaćanje doprinosa koristimo INFORMATIVNI obračun preko stranice Crosma. Krajem naredne godine dolazi nam službeni obračun za prethodnu, bez uplatnice. I taj obračun se ne podudara u potpunosti s obračunom od Crosma-e, koji smo već platili da ne budemo u zaostatku. Ovakav sistem koji sad koristimo je dobar, treba samo napraviti da bude služben i finalni, a ne informativni.“

„Kod nas u državi ništa ne funkcionira a najmanje sto se tiče nas pomoraca. Sto reci za obračun doprinosa kad šalju uplatnice s dvije godine zakašnjenja? Ja plaćam mjesec za mjesec po izračunu sa Crosma-e i nemam problema s tim ali da nam je sve u banani je definitivno, i što je najgore ništa se ne može popraviti jer ima previše uhljeba koji lagodno žive, počevši od porezne pa dalje.“

„Naplata nikad lakša otkad je e-građanin. E-porezna, PPK stanje na dan, vidiš koliko duguješ, odeš na opciju da generira podatke za naplatu. Otvoriš NetBanking, skeniraš kod, potvrdiš otiskom prsta. I tako 4 puta i za manje od 5 minuta poplaćao si cijelu godinu. Nakon 24 sata pogledaš status ponovo i vidiš da nemaš nikakva dugovanja. Nikakva Crosma i pogađanje datuma i računa i odlasci na poreznu.“

„Makar da nam pošalju ispunjene uplatnice koje samo treba otići platiti, ako ništa drugo, a ne ovako sami moramo ispunjavati sto uplatnica, paziti da ne pogriješimo, pratiti uz puste obnove breveta i nove tečajeve. Po tome bi bilo dobro upisati i tečaj za knjigovođu.“

„Problem je u poreznoj što ne ažuriraju brzo, pa ne znaš ni što, si ni koliko si dužan. Trebalo bi za pomorce sve biti na jednom mjestu. I s onim us****m zdravstvenim, ne znam je li me odjavilo ili me nije odjavilo, uvik neki đava teti na šalteru smeta!“

„Orobilo nas i ovako.“

„A što onda oni u poreznoj, sjede i primaju plaću! Kao pitari za ukras! Još kad dođeš, ne daj Bože, nešto pitati – samo oči izvrne! Ma dajte molim vas!!!!“

„U Solinu – žene u poreznoj sve objasne i još ti ispunu uplatnice.. i prije i sad kad je korona.. dosad nikakvih problema i nikad gužve.“

„Ili sam ja lud ili ovi iz Porezne u ST ništa ne unose… ePorezna, odem na PKK, stanje na današnji dan – ništa. Ne nula, ništa! Pogledam za niz prethodnih godina isto. Odem na PKK – korisnik nema PK ili je PK zatvoren!?“

„Nema filozofije – za prošlu godinu 2019. dolazi krajem 2020. rješenje na kojem sve lijepo piše, to platiš i miran, nema vise uplatnica i sličnoga.“

Iz niza komentara i poruka, može se zaključiti kako sustav elektroničke naplate doprinosa vrlo dobro funkcionira, a na odmet ne bi bilo napraviti video s uputama što, kako i gdje kliknuti ili utipkati – za onaj manji broj pomoraca koji se nisu snašli toliko dobro koliko i drugi kolege. Digitalni tokovi novca skora su budućnost čovječanstva jer donose strogu kontrolu nad istima, pa je samim time i provjera nepravilnosti znatno brža od rudarenja po fakturama i pregledavanja tisuća stranica papira. Potpunu digitalizaciju, sudeći po dobnoj strukturi administrativnih radnika, moguće je očekivati tek nakon 2030., a pitanje je koliko će onda hrvatskih pomoraca uopće ploviti s obzirom na jeftinu radnu snagu s Istoka i agendu o brodovima bez posade.

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video