O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Pandemija je pomorcima već donijela dovoljno problema, a sada bi im novi veliki udarac moglo zadati – cijepljenje!

Za jednu skupinu građana cijepljenje protiv koronavirusa postat će obvezno ako žele nastaviti prehranjivati svoje obitelji.

– Predvidljivo je što će se dogoditi u roku od mjesec, dva nakon što počne cijepljenje u cijelom svijetu. Tada će Singapur, Kina, Japan i ostale zemlje uvesti pravilo da u repatrijaciju neće primati pomorce koji nisu cijepljeni. To će uvesti kao uvjet dolaska u svoju zemlju. Pomorac koji se mora preko Singapura ukrcati na brod to neće moći učiniti ako nije cijepljen, nego će se morati cijepiti u svojoj zemlji i dobiti potvrdu o tome – kaže Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske; prenosi Otvoreno more.

Zato se postavlja pitanje: hoće li Hrvatska uvrstiti pomorce na listu prioriteta kako bi oni mogli obavljati svoj posao?

– Svi podaci koje sada imamo neslužbeni su jer cjepivo tek dolazi i najnormalnije je da se prvo cijepi medicinsko osoblje. No, vrlo brzo nakon toga pomorci bi trebali biti uvršteni na listu prioriteta jer inače neće moći obavljati svoj posao – naglašava Melvan, te nastavlja izražavajući zabrinutost:

– Kao Sindikat pomoraca zabrinjava nas što će se to novo cjepivo nametati, što mi ne želimo. Naime, vrlo lako se može dogoditi da će pojedine zemlje prisiliti pomorce na cijepljenje, a oni će morati pristati na to ako ne žele izgubiti posao. Zato će ta dobrovoljnost s primanjem cjepiva biti vrlo upitna, što nikako nije dobro.

KAKO REĆI ‘NE’?

Glavni tajnik Sindikata pomoraca objašnjava:

– Kao što su države u travnju reagirale histerično i zatvorile granice i aerodrome, te zabranjivale smjene posada brodova, tako će histerično reagirati sada kad se pojavi cjepivo i pokušat će time uvjetovati dolazak u svoju zemlju.

To je novi potencijalni problem koji će pomorcima dodatno otežati situaciju. Kad je počela korona-kriza, nastao je niz problema koji još nisu u potpunosti riješeni. Podsjeća na nemogućnost povratka s broda kad je počela korona-kriza. Situacija je bila katastrofalna jer su ljudi “zapeli” na brodu po devet i više mjeseci iako su im ugovori bili na četiri ili pet mjeseci. Ta se situacija u međuvremenu malo smirila, no i dalje nije onakva kakva je bila prije korona-krize.

– Tehnički problem ukrcaja još uvijek postoji, iako je situacija bolja nego što je bila – kaže tajnik Sindikata pomoraca.

KADETI NA MUKAMA

Problem broj jedan po njegovu je mišljenju ukrcaj mladih ljudi.

– U 2020. godini ukrcalo se upola manje kadeta i asistenata nego godinu prije. Hrvatska godišnje “proizvede” oko 500 pomoraca, što sa završenim srednjom što s višom školom, odnosno fakultetom. Ove godine bilo im je vrlo teško ukrcati se upravo zbog problema da se na brodu napravi smjena posade. Kako brodar nema obvezu ukrcati kadete i asistente jer mu oni nisu obvezni na brodu, nisu ih ni ukrcavali. Taj problem ukrcaja mladih ljudi dugoročno će nas koštati – ističe.

Tu je zatim problem čak dvadeset posto pomoraca, koliko ih je radilo u kruzing industriji koja je, kaže Melvan, kolabirala.

– Kruzeri su na mrtvom vezu i čekaju bolja vremena. Kruzing industrija sigurno se neće vratiti dok ljudi ne zaborave koronu. Tu smo izgubili popriličan broj radnih mjesta, pogotovo bijelog osoblja, koje je uglavnom iz unutrašnjosti Hrvatske, znači, ne govorimo o pravim pomorcima, nego o onima koji su radili kao konobari, kuhari, frizeri… Oni su dugoročno izgubili posao i tu nema pomoći – zaključuje.

‘PROBLEM OD 183 DANA‘

Neven Melvan kaže da je, po njegovu mišljenju, veći problem onima koji se nisu mogli ukrcati i osigurati svoje obitelji.

Njima, je, podsjeća, nastao i “problem od 183 dana”, koliko pomorac u godini dana mora biti na brodu da ne plaća porez u Hrvatskoj.

– Zbog korona-krize pomorci su vrlo lako dolazili u situaciju da se ne mogu ukrcati na vrijeme i onda su upadali u porezne škare. No, vrlo brzo je državni tajnik za more donio odluku da će se pomorcima priznati broj dana na brodu od prošle godine ili da će se priznati potvrda od poslodavca, tako da je taj problem riješen na najelegantniji mogući način.

 

 

 

Video: Što se događa s otpadom s najvećeg svjetskog kruzera?

Za jednu skupinu građana cijepljenje protiv koronavirusa postat će obvezno ako žele nastaviti prehranjivati svoje obitelji.

– Predvidljivo je što će se dogoditi u roku od mjesec, dva nakon što počne cijepljenje u cijelom svijetu. Tada će Singapur, Kina, Japan i ostale zemlje uvesti pravilo da u repatrijaciju neće primati pomorce koji nisu cijepljeni. To će uvesti kao uvjet dolaska u svoju zemlju. Pomorac koji se mora preko Singapura ukrcati na brod to neće moći učiniti ako nije cijepljen, nego će se morati cijepiti u svojoj zemlji i dobiti potvrdu o tome – kaže Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske; prenosi Otvoreno more.

Zato se postavlja pitanje: hoće li Hrvatska uvrstiti pomorce na listu prioriteta kako bi oni mogli obavljati svoj posao?

– Svi podaci koje sada imamo neslužbeni su jer cjepivo tek dolazi i najnormalnije je da se prvo cijepi medicinsko osoblje. No, vrlo brzo nakon toga pomorci bi trebali biti uvršteni na listu prioriteta jer inače neće moći obavljati svoj posao – naglašava Melvan, te nastavlja izražavajući zabrinutost:

– Kao Sindikat pomoraca zabrinjava nas što će se to novo cjepivo nametati, što mi ne želimo. Naime, vrlo lako se može dogoditi da će pojedine zemlje prisiliti pomorce na cijepljenje, a oni će morati pristati na to ako ne žele izgubiti posao. Zato će ta dobrovoljnost s primanjem cjepiva biti vrlo upitna, što nikako nije dobro.

KAKO REĆI ‘NE’?

Glavni tajnik Sindikata pomoraca objašnjava:

– Kao što su države u travnju reagirale histerično i zatvorile granice i aerodrome, te zabranjivale smjene posada brodova, tako će histerično reagirati sada kad se pojavi cjepivo i pokušat će time uvjetovati dolazak u svoju zemlju.

To je novi potencijalni problem koji će pomorcima dodatno otežati situaciju. Kad je počela korona-kriza, nastao je niz problema koji još nisu u potpunosti riješeni. Podsjeća na nemogućnost povratka s broda kad je počela korona-kriza. Situacija je bila katastrofalna jer su ljudi “zapeli” na brodu po devet i više mjeseci iako su im ugovori bili na četiri ili pet mjeseci. Ta se situacija u međuvremenu malo smirila, no i dalje nije onakva kakva je bila prije korona-krize.

– Tehnički problem ukrcaja još uvijek postoji, iako je situacija bolja nego što je bila – kaže tajnik Sindikata pomoraca.

KADETI NA MUKAMA

Problem broj jedan po njegovu je mišljenju ukrcaj mladih ljudi.

– U 2020. godini ukrcalo se upola manje kadeta i asistenata nego godinu prije. Hrvatska godišnje “proizvede” oko 500 pomoraca, što sa završenim srednjom što s višom školom, odnosno fakultetom. Ove godine bilo im je vrlo teško ukrcati se upravo zbog problema da se na brodu napravi smjena posade. Kako brodar nema obvezu ukrcati kadete i asistente jer mu oni nisu obvezni na brodu, nisu ih ni ukrcavali. Taj problem ukrcaja mladih ljudi dugoročno će nas koštati – ističe.

Tu je zatim problem čak dvadeset posto pomoraca, koliko ih je radilo u kruzing industriji koja je, kaže Melvan, kolabirala.

– Kruzeri su na mrtvom vezu i čekaju bolja vremena. Kruzing industrija sigurno se neće vratiti dok ljudi ne zaborave koronu. Tu smo izgubili popriličan broj radnih mjesta, pogotovo bijelog osoblja, koje je uglavnom iz unutrašnjosti Hrvatske, znači, ne govorimo o pravim pomorcima, nego o onima koji su radili kao konobari, kuhari, frizeri… Oni su dugoročno izgubili posao i tu nema pomoći – zaključuje.

‘PROBLEM OD 183 DANA‘

Neven Melvan kaže da je, po njegovu mišljenju, veći problem onima koji se nisu mogli ukrcati i osigurati svoje obitelji.

Njima, je, podsjeća, nastao i “problem od 183 dana”, koliko pomorac u godini dana mora biti na brodu da ne plaća porez u Hrvatskoj.

– Zbog korona-krize pomorci su vrlo lako dolazili u situaciju da se ne mogu ukrcati na vrijeme i onda su upadali u porezne škare. No, vrlo brzo je državni tajnik za more donio odluku da će se pomorcima priznati broj dana na brodu od prošle godine ili da će se priznati potvrda od poslodavca, tako da je taj problem riješen na najelegantniji mogući način.

 

 

 

Video: Što se događa s otpadom s najvećeg svjetskog kruzera?

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here