Za svaki zanat postoji škola, a ne i za ribare. To je zato što se ljubav ne da naučiti u školi. Kažu da ovaj posao ili volite pa se njime bavite ili ga ne volite pa se njime kratko bavite. Za HRT-ovu emisiju More, ribar Srećko Šobot iz Ičića, priča o odrastanju uz more i s morem i malom ribolovu, kojime se, profesionalno, bavi posljednjih 20-ak godina.
– Nas smo tu u Ičićima dvojica profesionalaca, ali ima i dosta amatera. Ćakulamo tko je što ulovio, gdje je ulovio, kakav će biti Mjesec, gdje baciti mreže i tako to. Jednom riječju život je lijep, kaže ribar Srećko Šobot za HRT.
No dodaje da je ribarenje daleko od uživanja u moru, suncu i kriku galeba. Radi se i po lošim vremenskim uvjetima i hladnoći. Mreže spuštaju i dižu danju i noću. Barka traži da ju se pazi i održava, država ne pita ima li se za podmiriti obveze.
Uz sve, u trenutnoj situaciji teže se dolazi i do kupaca, oni glavni, ugostitelji, ne rade, a smanjena je potražnja i uribarnicama. Prodaja uglavnom ide direktno s plovila ili putem društvenih mreža.
Mali ribolov dio je naše tradicije. Izgradio je mnoga mjesta, othranio generacije i važan je segment morskog ribarstva. Čini oko 77 posto hrvatske ribolovne flote. Da bi ga se očuvalo i jače razvijalo u tijeku je provedba projekta pod nazivom Adri.SmartFish.
Na pitanje kako to postići, iz Županije ističu izradit će se studija stanja malog ribarstva s prijedlozima za poboljšanje, na mjesta iskrcaja postaviti ribarske kućice s ledomatima, a jedna od mjera bit će i novčane potpore malim ribarima.
– Osigurani su novci u proračunu i u fazi smo izrade jedne analize stanja cjelokupnog ribarstva, ali posebno je tu ta mjera koja će se odnositi na sektor malog ribarstva, najavljuje voditelj odsjeka za poduzetništvo i ruralni razvoj PGŽ, Mladen Brajan.
Uz to u planu je oko otoka Cresa postaviti greben za obnavljanje ribljeg fonda, a ići će se još snažnije i u promociju malog ribolova prema ugostiteljima.
– Plasirati ribu veletrogovcima je smiješno jer poanta priče je da to svi zajedno, u sinergiji, zajednički radimo na zadovoljstvo svih. Lokalna riba u lokalne restorane, kaže ribar Srećko.
– Smatram da je zaštita malog lokalnog ribara za restoran koji radi sa lokalnim namirnicama jako bitna. Naše najveće bogatstvo je more, a turizam jedna od glavnih grana privrede, tako da mi to moramo svijetu plasirati kroz najbolje namirnice – a to je naša riba i važno je da ona bude na stolu, kaže Stiven Vunić, vlasnik konobe.
Samo u Primorsko-goranskoj županiji uz sektor malog priobalnog ribolova vezano je 400-tinjak obrtnika.
Video reportažu pogledajte ovdje.
